Za većinu studenata koji primaju stipendiju ta financijska pomoć često ne predstavlja značajan izvor prihoda: čak i među studentima s najnižim troškovima studija, stipendije predstavljaju tek trećinu ukupnih prihoda, navodi Institut za razvoj obrazovanja koji 19. listopada organizira Sajam stipendija i prateće obrazovne ponude želeći ukazati na potrebu kvalitetnijeg i pravednijeg uređenja sustava stipendiranja i studentskog standarda te na važnost stipendiranja za osiguravanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja.
Trenutni prosječni iznos stipendije u Hrvatskoj je 807 kuna mjesečno (4.035 kn po semestru), što je nedostatno za pokrivanje ukupnih troškova studija. U prosjeku semestralni troškovi školarina i upisnina iznose 2.816 kn, dok troškovi života iznose gotovo pet puta više: 12.939 kuna. Više od polovice troškova života otpada na smještaj studenata (3.992 kuna) te hranu i odjeću (3.763 kuna), navodi Institut.
Rezultati Eurostudentova istraživanja pokazuju da stipendije kao izvor prihoda češće navode studenti koji ne plaćaju školarinu i koji stanuju u studentskim domovima, odnosno, oni koji imaju i manje izravne troškove studija.
Uzme li se u obzir da je glavni kriterij za neplaćanje školarine te za smještaj u studentskom domu uspjeh studenata na studiju, možemo zaključiti da je hrvatski sustav stipendiranja (i dio sustava studentskog standarda) uređen uglavnom po kriteriju izvrsnosti, a ne potrebe: uglavnom ne uzimaju u obzir socijalna i ekonomska obilježja studenata, zaključuje Institut.
Pristup i uspjeh u studiju ne ovise samo o akademskim sposobnostima, već i o uvjetima za studiranje, pa su tako mogućnosti za uspješan upis i tijek studija veće za neke pojedince u odnosu na druge. Institut za razvoj obrazovanja naglašava da organizira Sajam stipendija kako bi, između ostaloga, upozorio da je uloga obrazovne politike i obrazovnih institucija da ostvare jednake prilike za upis i za uspjeh u studiju, s posebnim naglaskom na ranjive društvene skupine.