Na izborima su se kandidirale 22 stranke, od kojih po zadnjim anketama pet do šest stranaka ima realne šanse ući u regionalni parlament Berlina. Osim socijaldemokrata (SPD), demokršćana (CDU, Zelenih i Stranke ljevice izborni prag bi neočekivano mogla prijeći i Gusarska stranka, njemački ogranak stranke koja se pojavila u Švedskoj prije pet godina. Težište njihova programa je borba za reformu zakonodavstva koje regulira intelektualno vlasništvo i autorska prava, te bolja zaštita osobnih podataka i općenito privatnosti u doba interneta, globalne komunikacije i društvenih mreža. Ankete im predviđaju oko 9 posto glasova.
U Berlinu je dosad vladala crveno-crvena koalicija, SPD i Stranke ljevice. Prema anketama, SPD i Klaus Wowereit, trenutni gradonačelnik Berlina, i dalje imaju najviše šansi za osvajanje izbora, odnosno Wowereit za treći uzastopni mandat na čelu njemačke prijestolnice koja ima status savezne zemlje i vlastiti regionalni parlament.
Mogući koalicijski partneri berlinskih socijaldemokrata mogli bi biti Stranka Ljevice ili Zeleni. Ljevica po anketama na ovim izborima može očekivati znatno manje glasova no dosad.
Liberalna stranka (FDP) se po anketama mora bojati da li će uopće prijeći prag od 5 posto za ulazak u parlament.
Demokršćanska stranka savezne kancelarke Angele Merkel CDU suočava se, po anketama, s još jednim u nizu regionalnih izbornih poraza što bi moglo bitno oslabjeti njenu poziciju uoči krucijalnog glasanja o eurozoni u njemačkom saveznom parlamentu za dva tjedna.
Ankete pokazuju da bi CDU mogao osvojiti oko 22 psoto glasova u Berlinu i time kao druga najjača stranka ipak bitno zaostati za SDP-om kojem se predviđa oko 31 posto glasova. Dodatni neuspjeh za demokršćane bi bilo i da njihov manjinski koalicijski partner, liberalna stranka FDP, uopće ne pređe prag od 5 posto i ne uđe u berlinski parlament ni regionalnu vladu. Za sada ankete FDP-u predviđaju oko 2 posto glasova, a berlinski izbori bili bi peti od ukupno sedam regionalnih izbora u Njemačkoj na kojima FDP nije ušao u parlament.