State Department u izvješću podnesenom Kongresu analizira stanje vjerskih sloboda u 2010. u gotovo 200 zemalja svijeta.
"U svijetu vidimo mnoge zemlje u kojima vlada poriče ljudima najosnovnija ljudska prava - pravo da vjeruju u skladu s vlastitom savješću, uključujući i slobodu da ne vjeruju ili da ne slijede religiju koju favorizira njihova vlada", rekla je američka državna tajnica Hillary Clinton na konferenciji za tisak u povodu objave izvješća.
Izvješće identificira Iran, Uzbekistan, Kinu, Mianmar kao zemlje koje "posebno zabrinjavaju" zbog kršenja vjerskih sloboda. Za Afganistan, Irak, Pakistan, Rusiju, Tadžikistan i Uzbekistan se kaže da se suočavaju sa znatnim izazovima u osiguravanju vjerskih sloboda.
Clinton je također upozorila da su nedavni narodni ustanci na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi, izložili vjerske i etničke manjine novim opasnostima, te je pozvala narode u regiji da ne "zamjenjuju jedan oblik represije za drugi".
U dijelu izvješća posvećenom Hrvatskoj, kaže se kako nije bilo promjene u statusu poštivanja vjerskih sloboda od strane hrvatske vlade tijekom izvještajnog razdoblja od srpnja do prosinca 2010., te dodaje kako američka vlada raspravlja o vjerskim slobodama s hrvatskom vladom, kao dio svoje ukupne politike promicanja ljudskih prava.
Nevladine organizacije za ljudska prava i vjerski čelnici napominju da sveukupno, etnički i vjerski odnosi u Hrvatskoj ostaju stabilni.
Navodeći opće podatke o Hrvatskoj, State Department ističe da je oko 85 posto stanovništva rimokatoličke vjere, 6 posto pravoslavne, te da skupine koje čine manje od 5 posto stanovništva obuhvaćaju muslimane, židove i sljedbenike drugih religija, kao i da u Hrvatskoj postoje 42 registrirane vjerske zajednice.
U Hrvatskoj ne postoji službena religija, međutim, Rimokatolička crkva prima financijsku potporu i ostale naknade zahvaljujući konkordatu između vlade i Vatikana. U skladu s konkordatom potpisanim s Katoličkom crkvom, hrvatska vlada je dodatne sporazume potpisala s još 15 vjerskih zajednica, stoji u izvješću.
U dokumentu se napominje kako je 9. prosinca 2010. Europski sud za ljudska prava (ECHR) presudio da je Hrvatska diskriminirala tri kršćanske vjerske zajednice ne priznajući im neka prava, koja bi imale da su kvalificirane za ugovor s državom. To je uključivalo pravo na vjerski odgoj u državnim školama i priznavanje sklopljenih brakova. Europski sud je presudio da država treba nadoknaditi svakoj od tri zajednice po 9.000 eura zbog kršenja Europske konvencije o ljudskim pravima.
Povrat imovine nacionalizirane ili konfiscirane tijekom jugoslavenske komunističke vladavine ostao je problem, napominje State Department te dodaje da su mnoge vjerske zajednice odredile povrat imovine kao svoj prioritet te prigovaraju nedostatku napretka.
Srpska pravoslavna crkva (SPC) navodi da postoji minimalan napredak kod povrata imovine u posljednjih deset godina.
Dužnosnike SPC-a i dalje posebno zabrinjava nedostatak napretka u povratu nekoliko vrijednih poslovnih i stambenih zgrada u središtu Zagreba, uključujući zgradu Kina Zagreb i 40-ak stanova. U izvješću se navodi da je 2008. zgrada srušena, te da je počela izgradnja trgovačkog centra i garaže. Također se napominje da je hrvatski Ustavni sud u svibnju, nakon dvije i pol godine razmatranja, odbacio zahtjev SPC za zabranu gradnje do postizanja sporazuma između SPC i države o restituciji. SPC je ranije podnio tužbu pred Europskim sudom za ljudska prava zbog neopravdano dugotrajnog postupka. Pravoslavna crkva u Dalmatinskoj eparhiji također je izvijestila da nema napretka oko povrata zgrade u susjedstvu njezinog sjedišta u Šibeniku, u kojoj je smještena lokalna radio postaja i Šibenski list.
Ističe se da je došlo do napretka u povratku imovine samostana SPC-a u Borovu Naselju i Orahovici 19. listopada, te da su ispravljeni pogrešni unosi crkvene imovine SPC-a u zemljišnim knjigama u Koprivnici i Graberju.
State Department naglašava da hrvatska Vlada financira obnovu broj srpskih pravoslavnih crkava, te da dužnosnici SPC-a tempo te obnove smatraju zadovoljavajućim s obzirom na recesiju u zemlji.
Dužnosnici Katolička crkve kažu da je proces povrata imovine bio zadovoljavajući i u okviru mogućnosti vlade. U većim biskupijama s više zahtjeva, kao što su Zagreb i Đakovo, crkva još čeka na povrat dijela imovine.
Nekoliko potraživanja za povrat židovske imovine, uključujući neke zgrade u Zagrebu, ostaje na čekanju, a židovska zajednica se žali da je restitucija u mirovanju već godinama, izuzev jednog odmarališta koje je vlada vratila zajednici ali još nije uknjiženo.
Dužnosnici SPC su izjavili da su imali pristup bolnicama i zatvorima za pružanje pastoralne skrbi, te im je za razliku od prethodnih izvještajnih razdoblja, omogućeno da procijene potrebu za vjerskom skrbi u vojnim i policijskim strukturama.
Predstavnici muslimanske zajednice izvijestili su o izostanku napretka oko raspodjele prostora na gradskim grobljima na širem području Rijeke i u Istri za muslimanske grobove. Spominje se i primjer Umaga, gdje vlasti šest godina ne izdaju dozvolu za gradnju centra za muslimansku zajednicu. Također se bilježi da neke žene i dalje nailaze na prepreke u pokušaju dobijanja osobne iskaznice s fotografijama na kojima nose maramu, uz navođenje dva takva primjera iz Pule u studenom 2010.
Dužnosnici SPC i dalje ukazuju da mnogo školske djece i njihovih roditelja, posebice u gradovima u kojima pravoslavni vjernici ne žive u kompaktnim zajednicama, i dalje sami nerado identificiraju kao srpski pravoslavci kako bi izbjegli da ih drugi zapaze. Istodobno su izvijestili o stabilnoj situaciji i povećanju broja učenika koji pohađaju vjeronauk u područjima s većinom srpskog stanovništva.
U dijelu izvješća o društvenim zlouporabama ili diskriminaciji na temelju vjerske pripadnosti, spominju se izvješća o pojedinim incidentima, uključujući verbalne zloporabe protiv pravoslavnog svećenstva i studenata teologije, posebno na području Knina.
Među slučajevima vandalizma protiv različitih vjerskih zajednica, spominju se oštećenja grobova na pravoslavnom groblju u Benkovcu u kolovozu 2010., pisanje prosrpskih grafita na automobilima vjernika tijekom katoličke mise u Aljmašu u istome mjesecu. Spominju se i antisrpski grafiti na pravoslavnoj crkvi u Zagrebu iz studenoga.
State Departmnet ističe da su u Hrvatskoj antisemitiski ispadi rijetki, te se opisuju dva zabilježena 2010. - postavljanje na Facebook fotografije muškarca s nacističkim pozdravom i žene s maskom Hitlera, snimljene ispred zgrade Židovske zajednice u Osijeku u kolovozu, te antisemitske grafiti koji su se u studenom pojavili blizu mjesta planiranog za izgradnju golf terena u Dubrovniku, projekta koji je izazvao veliko protivljenje javnosti. Direktor tvrtke zadužene za golf terene nazvao je to velikom provokacijom protiv ulagača, koji su većinom izraelski građani i Židovi. Gradonačelnik Dubrovnika osudio je taj izgred i pozvao policiju da nađe počinitelje, što se nije dogodilo do kraja 2010., zaključuje se u izvješću.