Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
13. rujna 2011.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Nova emisija trezorskih zapisa u kunama i eurima
7. Josipović: Hrvatska na prekretnici, šansa za staru ili novu vladu
8. Potpisivanjem Deklaracije završila UNWTO konferencija o turizmu i medijima
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata (%) 13.09. 60.000.000 310.000.000 10.000.000 0,65
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 10.000.000 0,65 ukupno 10.200.000 0,65
Izvor: Tržište novca Zagreb
Na Tržištu novca danas je, zadnjeg dana održavanja obvezne pričuve, potražnja bila vrlo niska, a ugovoreno je svega 10 milijuna kuna prekonoćnih pozajmica.
Danas je bilo prijavljeno 60 milijuna kuna potražnje, što je 56,9 posto manje nego jučer. Ponuda je, pak, ojačala 7,19 posto, na 310 milijuna kuna.
Sav promet odnosio se na prekonoćne pozajmice, kojih je ugovoreno 10 milijuna kuna. Pritom je prosječna kamatna stopa porasla s jučerašnjih 0,46 na 0,65 posto.
„Danas je zadnji dan održavanja obvezne pričuve i potražnja za kunama bila je gotovo neznatna. Ponuda kuna višestruko je nadmašila potražnju, međutim zbog izuzetno niskih kamatnih stopa ostalo je nepodmirene potražnje. Imaoci viškova kuna nisu htjeli plasirati svoje viškove po niskoj cijeni. Trgovalo se samo prekonoćnim pozajmicama, a prosječna dnevna kamatna stopa iznosila je 0,65 posto“, navodi se u priopćenju Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
ZSE: pad Crobexa, promet 15 milijuna kuna
Dionički indeksi Zagrebačke burze padaju četvrti trgovinski dan zaredom, Crobex je danas smanjen za 0,38 posto na 1.932,73 boda, a Crobex10 za 0,25 posto, na 1.056,82 boda.
Redovni promet Burze iznosio je danas 15 milijuna kuna. Najveći promet, od 3,5 milijuna kuna, ostvaren je dionicom HT-a koja je poskupila za 0,48 posto, na 247,20 kuna. Redovnom dionicom Adris grupe ostvaren je promet od 3,3 milijuna kuna uz rast cijene od 11,16 posto, na 269 kuna.
Dionica Atlantic grupe protrgovano je za 1,4 milijuna kuna pri čemu joj je cijena pala za 0,69 posto, na 575 kuna.
Ostalim dionicama ostvaren je daleko manji promet. Pritom je dionice Vira imala promet od 649,4 tisuće kuna s rastom cijene od 0,99 posto, na 410 kuna, dok je dionica Petrokemije zabilježila promet od 596,8 tisuća kuna uz pad cijene za 0,59 posto, na 167,01 kunu. Promet od 529,5 tisuća kuna imala je dionica Podravke kojoj je cijena pala za 1,50 posto, na 263 kune.
Dionica Najniža Najviša Zadnja Promet Promjena Službeno Tržište ADPL-R-A 103,00 105,00 104,75 257.525,48 0,72% ATGR-R-A 575,00 582,00 575,00 1.442.995,14 -0,69% DLKV-R-A 176,12 180,01 179,99 118.426,60 -0,72% HT-R-A 247,10 248,99 247,20 3.502.528,48 0,48% IGH-R-A 1.112,00 1.148,00 1.140,00 291.521,18 -2,90% INGR-R-A 11,41 11,69 11,41 180.492,93 -1,21% ISTT-R-A 236,99 236,99 236,99 2.606,89 3,04% KOEI-R-A 516,60 525,00 516,60 353.671,34 -2,53% MGMA-R-A 4,50 4,99 4,99 4.893,48 -0,20% OPTE-R-A 30,00 30,60 30,50 18.531,20 -1,61% PODR-R-A 261,00 266,00 263,00 529.472,40 -1,50% PTKM-R-A 166,73 170,00 167,01 596.795,33 -0,59% ULPL-R-A 457,00 462,50 462,50 268.279,04 0,54% VERN-R-A 60,50 60,50 60,50 1.512,50 -6,77% VIRO-R-A 407,00 410,01 410,00 649.411,93 0,99% Redovno Tržište ACI-R-A 2.900,00 2.900,00 2.900,00 17.400,00 0,00% ADRS-P-A 208,02 211,40 209,90 33.603,05 -0,52% ADRS-R-A 231,58 269,00 269,00 3.361.287,92 11,16% ARNT-R-A 73,00 74,80 74,80 2.932,60 2,47% ATPL-R-A 487,01 496,99 494,00 424.990,06 0,20% BD62-R-A 41,50 45,10 41,50 4.551,50 -17,00% BLJE-R-A 78,06 78,90 78,90 82.832,63 0,25% BPBA-R-A 61,61 62,05 61,61 11.653,72 -0,15% BRST-R-A 35,00 35,00 35,00 15.925,00 0,00% DDJH-R-A 56,01 58,39 58,39 217.038,53 4,25% DIOK-R-A 44,00 49,00 45,00 88.651,75 -5,26% ERNT-R-A 1.161,00 1.178,00 1.169,00 59.397,21 0,69% HCVT-R-A 50,00 50,00 50,00 50,00 0,00% HTPK-R-A 54,00 54,20 54,00 2.754,60 -2,70% HUPZ-R-A 1.215,15 1.215,18 1.215,15 18.227,52 0,01% INDG-R-A 525,25 550,00 550,00 3.726,24 0,92% JDGT-R-A 659,00 659,00 659,00 71.831,00 -0,15% JDPL-R-A 106,52 109,97 109,97 11.995,93 -0,03% JNAF-R-A 2.530,00 2.539,00 2.539,00 134.182,00 0,54% KNZM-R-A 170,01 173,05 170,01 34.496,57 -5,50% KODT-P-A 1.053,02 1.053,02 1.053,02 1.053,02 -2,17% KORF-R-A 63,90 65,20 65,20 248.536,90 2,69% KRAS-R-A 473,58 485,00 485,00 153.064,02 0,00% KSST-R-A 2.300,00 2.400,00 2.400,00 46.493,33 -2,04% KTJV-R-A 30,00 30,00 30,00 1.500,00 -14,29% LANO-R-A 10,20 10,20 10,20 20,40 -2,86% LEDO-R-A 5.300,00 5.300,00 5.300,00 26.500,00 -1,85% LKPC-R-A 816,05 829,75 816,05 220.624,79 -1,68% LKRI-R-A 149,00 151,50 151,50 44.830,69 1,68% LPLH-R-A 110,57 129,98 129,98 240,55 0,05% LURA-R-A 650,00 650,00 650,00 139.750,00 -0,77% MAIS-R-A 58,00 58,00 58,00 5.800,00 5,36% PBZ-R-A 515,00 515,00 515,00 10.300,00 0,00% PKMI-R-A 530,00 530,00 530,00 2.120,00 1,92% PLAG-R-A 1.515,00 1.515,00 1.515,00 7.575,00 -0,75% QUNE-R-A 30,00 30,00 30,00 1.500,00 -0,03% RIVP-R-A 11,19 11,31 11,23 172.325,81 1,17% SLPF-R-A 22,50 22,50 22,50 3.600,00 -0,13% SLRS-R-A 299,00 299,00 299,00 10.764,00 -0,33% SUNH-R-A 31,01 34,91 31,01 345,20 0,00% TEP-R-A 30,00 30,00 30,00 300,00 -24,94% THNK-R-A 1.041,01 1.050,00 1.050,00 116.370,20 -1,41% TISK-R-A 152,00 157,97 156,97 48.215,02 -0,95% TNPL-R-A 1.099,00 1.100,00 1.100,00 10.995,00 0,00% TNSA-R-A 400,00 400,00 400,00 2.000,00 -6,98% TUHO-R-A 931,00 952,04 950,00 196.753,00 -3,06% ULJN-R-A 56,02 56,02 56,02 560,20 -0,59% VDKT-R-A 180,00 184,99 184,99 22.439,63 3,35% VPIK-R-A 65,84 68,14 66,05 127.430,71 -2,87% ZABA-R-A 43,24 46,00 44,18 253.061,32 -1,82% ZVCV-R-A 94,59 95,00 94,59 2.845,90 -2,46% ZVZD-R-A 2.920,00 2.957,00 2.920,00 17.693,36 -1,35% MTP BCIN-R-A 231,00 231,00 231,00 11.550,00 0,30% HRDH-R-A 142,10 142,10 142,10 568,40 5,61% KOSN-P-A 910,06 910,06 910,06 9.100,60 -23,91% MMTZ-R-A 9.500,00 9.500,00 9.500,00 9.500,00 0,00% SPNV-R-A 100,00 100,00 100,00 150.000,00 -80,00% VLHO-R-A 59,51 61,98 61,98 21.868,62 1,61% RHMF-O-227E 99,20 99,20 99,20 7.420,93 6,603% RHMF-O-227E 98,55 98,55 \ 6.635.074,27 \ RIBA-O-177A 100,60 100,60 100,60 82.782,27 6,368% Ukupan promet 21.639.664,89
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, na početku radnog tjedna je u usporedbi s petkom pala čak za 0,45 posto, na 157,9679 bodova, objavila je HANFA.
Posljedica je to pada vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova. Fond Erste Plavi srušio se pritom za 0,68 posto, na 157,4050 bodova. Vrijednost PBZ Croatia osiguranja bilježila je pad za 0,59 posto, na 149,7128 bodova, a Raiffeisena za 0,47 posto, na 157,5564 bodova. AZ fond je izgubio na vrijednosti za 0,31 posto, te iznosio 161,8793 bodova.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena % 9.09. 12.09. Mirex 158,6747 157,9679 -0,45 AZ OMF* 162,3778 161,8793 -0,31 Erste Plavi OMF. 158,4789 157,4050 -0,68 PBZ Croatia osig.OMF 150,5977 149,7128 -0,59 Raiffeisen OMF 158,2994 157,5564 -0,47 AZ benefit DMF** 168,7081 168,2957 -0,24 AZ profit DMF 196,8809 195,8300 -0,53 Croatia osiguranje DMF 120,7965 120,5077 -0,24 Erste Plavi Expert DMF 131,3780 130,3280 -0,80 Erste Plavi Protect DMF 135,1409 134,9624 -0,13 Raiffeisen DMF 153,3152 152,4457 -0,57 AZ Dalekovod ZDMF*** 186,2912 185,6220 -0,36 AZ Hr.kontrola zračne plov. 181,1198 180,2259 -0,49 AZ VIP ZDMF 194,6338 193,7035 -0,48 AZ Zagreb ZDMF 140,3911 139,6851 -0,50 ZDMF cestarski fond 121,3516 120,6977 -0,54 Croatia osiguranje ZDMF 105,7503 105,4609 -0,27 ZDMF Ericsson N. Tesla 164,1277 163,4555 -0,41 ZDMF HEP grupa 109,8717 109,5746 -0,27 ZDMF Hrvatskih autocesta 119,3024 118,9382 -0,31 ZDMF Hr. liječničkog sind. 171,3695 170,6162 -0,44 ZDMF Novinar 151,1441 150,5300 -0,41 ZDMF Željezničar-Raiffeisen 121,4959 121,4221 -0,06 ZDMF Sind. pomoraca Hr. 107,0736 106,7764 -0,28 ZDMF T-HT 136,4619 136,1587 -0,22
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANF-a
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 11.061 - Tokyo/Nikkei 8.616 8.535 London/FTSE-100 5.124 5.129 Frankfurt/DAX 30 5.098 5.072
*Izvor REUTERS:
Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica porasle, ali tek u posljednjim trenucima trgovanja, što se zahvaljuje vijesti da bi Kina mogla financijski podržati Italiju, ali i tehničkim faktorima.
Dow Jones indeks ojačao je 68 bodova, ili 0,63 posto, na 11.061 bod, dok je S&P 500 porastao 0,70 posto, na 1.162 boda, a Nasdaq indeks 1,10 posto, na 2.495 bodova.
Od samog početka jučerašnjeg trgovanja dionice su bile pod snažnim pritiskom zbog oštrog pada europskih burzi na kojima je zavladao strah od bankrota Grčke. Grčka je u nedjelju najavila novi porez na nekretnine kako bi djelomice pokrpala proračunsku rupu, no sve je više glasina, pa i političkih poziva na kontrolirani stečaj te članice eurozone. Pritom su oštro pale cijene dionica europskih banaka, posebice francuskih financijskih divova, kao što su BNP Paribas, Societe Generale i Credit Agricole, jer bi im agencija Moody's mogla smanjiti rejting zbog njihove izloženosti dugovima Grčke i drugih perifernih članica eurozone.
„Sve to zabrinjava. S tolikim pritiskom na europske banke i mogućnošću bankrota Grčke, nitko mi ne može reći da je SAD izoliran od tih problema. To ne prihvaćam“, kaže Douglas Cote, strateg u tvrtki ING Investment Management. Zbog toga je Dow Jones indeks u jednom trenutku bio u minusu više od 160 bodova. Ipak, u posljednjih 15-ak minuta trgovanja cijene su dionica naglo porasle, nakon vijesti da bi Kina mogla kupiti znatan iznos talijanskih obveznica. Kako piše Financial Times, posljednjih su tjedana dužnosnici Italije i Kine razgovarali u nekoliko navrata, pri čemu su Talijani predložili Kinezima ulaganje u njihove obveznice, koje su već dulje vrijeme pod snažnim pritiskom jer se ulagači plaše da će dužnička kriza zahvatiti i Italiju.
„Posljednjih 15-ak minuta vladala je prava ludnica, no ovaj dnevni rast cijena dionica ne treba smatrati naznakom dugoročnijeg trenda. Ako se sutra pokaže da se Kina ne kani miješati, možemo očekivati brzu prodaju dionica“, kaže J. J. Kirnahan, strateg u tvrtki T. D. Ameritrade. Nagli rast cijena dionica analitičari pripisuju i tehničkim faktorima.
„Posljednjih dana cijene su dionica bile pod tako snažnim pritiskom kao da je netko silom pokušavao potopiti napuhani balon. Jasno je da će balon naglo iskočiti barem na kratko“, slikovito objašnjava Sam Stovall, strateg u tvrtki Standard & Poor's Equity Reserch. Pritom je najviše ojačao tehnološki sektor. To se ponajviše zahvaljuje snažnom, 50-postotnom skoku cijene dionice NetLogica, nakon što je Broadcom ponudio 3,7 milijardi dolara za preuzimanje te kompanije. Osjetno su porasle i cijene dionica u financijskom sektoru. S&P indeks tog sektora ojačao je 1,2 posto. Na europskim su burzama, pak, cijene dionica jučer oštro pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1,63 posto, na 5.129 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 2,27 posto, na 5.072 boda, a pariški CAC 4,03 posto, na 2.854 boda.
Europski burzovni indeksi u utorak su ostali pod pritiskom, s obzirom da ulagače brine da političari nemaju plan za suzbijanje dužničke krize u eurozoni, zbog čega bi Grčku mogla zadesiti situacija da neće moći vraćati dugove.
Londonski Ftse indeks bio je na gubitku 0,11 posto, kliznuvši na 5.124 boda, dok je pariški CAC oslabio 0,88 posto, na 2.829 bodova. Frankfurtski DAX bio je pak u manjem plusu, od 0,52 posto, dosegnuvši 5.098 bodova.
Njemačka kancelarka Angela Merkel pokušala je umanjiti bojazni u vezi mogućeg stečaja Grčke, ističući kako se 17-člana eurozona mora držati zajedno i da se kaotičan stečaj Grčke mora spriječiti. Govoreći za njemačku radijsku postalju RBB Merkel je izjavila da je glavni prioritet izbjeći kaotični stečaj jer on ne bi pogodio samo Grčku. Velika je opasnost da bi on pogodio sve ili barem nekoliko zemalja, pojasnila je. Istaknula je da eurozona mora ostati na okupu, nagovještajući da bi, u slučaju da Grčka mora otići iz bloka, drugi brzo slijedili njezin primjer. "Moje stajalište je vrlo jasno da sve mora biti učinjeno da se eurozona u političkom smislu održi, jer bismo mogli brzo imati domino efekt", kazala je Merkel. Američki predsjednik Barack Obama također se oglasio s obzirom na narasle zabrinutosti u vezi dužničkih problema u Grčkoj, Španjolskoj i Italiji, upozorivši da će svjetsko gospodarstvo ostati slabo dok se ne riješi kriza u eurozoni. Obama je kazao da SAD radi u suradnji sa zemljama i vlastima u Europi na izradi paketa mjera za ranjiva gospodarstva.
"I dalje ćemo svjedočiti slabostima u svjetskom gospodarstvu, po mom mišljenju toliko dugo dok se ne riješi problem krize", istaknuo je Obama. Nakon početnih dobitaka europske su burze brzo krenule silaznom putanjom. Najveći gubitnici bile su banke, predvođene francuskima, zbog glasina da Kina odbija kupiti talijanske državne obveznice, tumače trgovci. Dionice BNP Paribasa, banke koja spada među najizloženije talijanskom dugu, na Pariškoj su burzi tako odmah po otvaranju izgubile gotovo 10 posto vrijednosti, a dionice Societe Generalea četiri posto. Indeks Tokijske burze Nikkei ojačao je 0,95 posto, na 8.616 bodova.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI Euro/USD* 1,3662 1,3710 1,3556 USD/JPY* 76,95 77,25 76,88 GBP/USD* 1,5806 1,5869 1,5761 USD/CHF* 0,8814 0,8879 0,8781
*Izvor REUTERS:
Euro je u utorak oslabio prema ostalim značajnim stranim valutama na međunarodnim tržištima nakon što je postalo upitno hoće li Kina priskočiti u pomoć Italiji kupnjom obveznica, a dodatni pritisak stvorila mu je aukcija talijanskih obveznica na kojoj je Rim bio prisiljen platiti vrlo visoku cijenu zaduživanja.
Euro se tako spustio na 1,3557 dolara nakon što je novinska agencija Market News International objavila da Kina možda neće kupovati talijanske državne obveznice. Prije te vijesti dosegnuo je nakratko 1,3696 dolara, temeljem napisa u Financial Timesu da je Italija pozvala Kinu da kupi njezine obveznice. Prema jenu je tijekom dana jedinstvena europska valuta oslabjela za jedan posto, na 104,41 jena. I dolar je oslabio prema jenu, premda skromnih 0,2 posto, na 77,08 jena. U odnosu na švicarski franak tečaj eura zadržao se gotovo nepromijenjen na oko 1,2030 franaka. Dolar je pak prema franku ojačao 0,3 posto, na 88,30 centima. Euro se u utorak oporavio nakon ranijih gubitaka tijekom dana, no ne zadugo, a pod novim pritiskom prodaja našao se odmah po objavi rezultata s budno praćene aukcije koji su pokazali da je Rim bio prisiljen platiti višu cijenu zaduživanja pri prodaji novih petogodišnjih obveznica. Potom se njime trgovalo po tečaju od oko 1,3615 dolara.
"Rezultati aukcije pokazuju da je potražnja za talijanskim dužničkim papirima oslabjela, pa će euro teško moći nastaviti daljnji rast", kazao je Valentin Marinov, valutni strateg u Citiju. Raspoloženje prema euru ostaje negativno zbog rastućih strahova od stečaja Grčke i potencijalnih posljedica toga na ostale zemlje u regiji. U ponedjeljak se euro spustio na 1,3495 dolara, najnižu razinu od veljače, te na najnižu razinu prema jenu u posljednjih 10 godina od 103,9 jena.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 12.09. USLIB 0,14389 0,001 0,22861 0,34289 0,51328 12.09. EULIB 0,81625 -0,009 1,28500 1,47938 1,68938
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 14. rujna
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,4852 5,5034 8,6936 7,1437 6,2211 8,5036
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu oslabila prema euru za 0,05 posto, a prema švicarskom franku je oslabila za 0,20 posto.
Srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,485231 kunu, a franka 6,221103 kune. Na vrijednosti je prema kuni dobio danas i američki dolar, za 0,18 posto, na 5,503442 kune.
Istodobno je britanska funta oslabila prema kuni za 0,17 posto, pa njen srednji tečaj na danas utvrđenoj tečajnici iznosi 8,693648 kuna.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 14. rujna
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5600 5,6456 8,9206 6,5093 OTP Banka Hrvatska 7,5434 5,6150 8,8376 6,3612 Štedbanka 7,5832 5,6803 8,8822 6,3560 Partner banka 7,5600 5,6722 8,8884 6,4310 Erste&Steiermarkische 7,5570 5,6540 8,9430 6,4060 Hrvatska poštanska banka 7,5500 5,6697 8,9561 6,5227 Centar banka 7,5750 5,6960 8,9107 6,4077 Splitska banka 7,5500 5,6080 8,8922 6,4080 Podravska banka 7,6618 5,6910 8,8826 6,3837 Istarska kreditna banka 7,5600 5,6600 8,7458 6,4100 Karlovačka banka 7,5650 5,6970 8,9994 6,4399 Croatia banka 7,5496 5,6234 8,8327 6,3666 Credo banka 7,6199 5,6685 8,9544 6,3330 Volksbank 7,5700 5,6410 8,9110 6,3766 Hypo Group Alpe-Adria 7,5600 5,6832 8,9322 6,4262 Fina 7,5100 5,6697 8,9561 6,5227 Privredna banka 7,5450 5,7488 8,9094 6,4713
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5076 5,5199 8,7197 6,2397 Zagrebačka banka 7,5500 5,5681 8,7982 6,4412 OTP Banka Hrvatska 7,5300 5,5876 8,7771 6,3302 Štedbanka 7,5530 5,6130 8,7942 6,2931 Partner banka 7,5500 5,6498 8,8417 6,3914 Erste&Steiermarkische 7,5450 5,6225 8,8932 6,3702 Hrvatska poštanska banka 7,5400 5,5859 8,8675 6,4263 Centar banka 7,5451 5,6685 8,8675 6,3766 Splitska banka 7,5400 5,5426 8,7884 6,3270 Podravska banka 7,6611 5,5910 8,8426 6,3537 Istarska kreditna banka 7,5500 5,6150 8,7458 6,3800 Karlovačka banka 7,5550 5,6280 8,8904 6,3619 Croatia banka 7,5383 5,5848 8,7718 6,3293 Credo banka 7,5750 5,6135 8,8675 6,2957 Volksbank 7,5500 5,6135 8,8675 6,3455 Hypo Group Alpe-Adria 7,5500 5,5831 8,8321 6,3261 Fina 7,5000 5,5859 8,8675 6,4263 Privredna banka 7,5350 5,6360 8,8212 6,4072
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,4627 5,4869 8,6675 6,2024 Zagrebačka banka 7,4500 5,3798 8,5006 6,0880 OTP Banka Hrvatska 7,4178 5,3631 8,5176 6,0880 Štedbanka 7,4397 5,3884 8,4425 6,0413 Partner banka 7,4400 5,3493 8,5433 6,0520 Erste&Steiermarkische 7,4450 5,3591 8,4764 6,0716 Hrvatska poštanska banka 7,4400 5,3658 8,4763 6,0158 Centar banka 7,4852 5,5034 8,6936 6,2211 Splitska banka 7,4400 5,3573 8,5116 6,1399 Podravska banka 7,4400 5,3823 8,5101 6,1564 Istarska kreditna banka 7,4450 5,3650 8,5458 6,0750 Karlovačka banka 7,4400 5,3500 8,4512 6,0476 Croatia banka 7,4537 5,3807 8,5632 6,1234 Credo banka 7,3954 5,3933 8,5197 6,1464 Volksbank 7,4500 5,3659 8,5372 6,1278 Hypo Group Alpe-Adria 7,4500 5,3829 8,5319 6,1259 Fina 7,4400 5,3658 8,4763 6,0158 Privredna banka 7,4350 5,3611 8,5604 6,0340
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,4350 5,3260 8,4156 6,0272 OTP Banka Hrvatska 7,4059 5,3303 8,4312 6,0446 Štedbanka 7,4099 5,3345 8,3580 5,9809 Partner banka 7,4300 5,3005 8,5042 6,0152 Erste&Steiermarkische 7,4350 5,3370 8,4340 6,0470 Hrvatska poštanska banka 7,4200 5,2853 8,3491 5,8954 Centar banka 7,4478 5,4208 8,5371 6,1588 Splitska banka 7,4300 5,3083 8,4078 6,0838 Podravska banka 7,4250 5,3123 8,4201 6,1064 Istarska kreditna banka 7,4350 5,3350 8,5284 6,0350 Karlovačka banka 7,4300 5,2900 8,3564 5,9798 6roatia banka 7,4425 5,3476 8,5023 6,0861 Credo banka 7,3504 5,3383 8,4328 6,1091 Volksbank 7,4300 5,3383 8,4937 6,0967 Hypo Group Alpe-Adria 7,4400 5,2828 8,4318 6,0258 Fina 7,4200 5,2853 8,3491 5,8954 Privredna banka 7,4250 5,3075 8,4748 5,9736
6. Nova emisija trezorskih zapisa u kunama i eurima
VRSTA EMISIJE 182 dana 364 dana Oznaka trezorskog zapisa HRRHMFT237A1 3,50 % Najniža ponuđena cijena uz kamatnu stopu 98,140 3,80 % 95,888 4,30 % Vagana prosječna ponuđena cijena uz kamatnu stopu 98,235 3,60 % 96,198 3,96% Ostvarena jedinstvena prodajna cijena uz kamatnu stopu 98,237 3,60 % 96,164 4,00 % Oznaka trezorskog zapisa Ostvareni iznos emisije 95.000.000 595.000.000 Ukupan iznos pristiglih 170.000.000 742.000.000 ponuda ISIN RHFM-T-211A RHMF-T-237A HRRHMFT211A6 Najviša ponuđena cijena 98,429 96,627 uz kamatnu 3,20 % stopu Udio nebankarskog sustava u 57,89 34,79 ukupnom iznosu emisije % Dospijeće 15. ožujka 2012. 13. rujna 2012. VRSTA EMISIJE 91 dan 364 dana Ostvareni iznos emisije (EUR) 18.900.000 39.800.000 Ukupan iznos pristiglih ponuda 20.400.000 49.800.000 (EUR) ISIN RHFM-T-150E RHMF-T-237E HRRHMFT150E8
HRRHMFT237E3
Najviša ponuđena cijena
uz kamatnu stopu 99,331 96,627 3,50 % 2,70 % Najniža ponuđena cijena uz kamatnu stopu 99,233 3,10 % 95,959 4,22 % Vagana prosječna ponuđena cijena uz kamatnu stopu 98,272 2,94 % 96,341 3,81% Ostvarena jedinstvena prodajna cijena uz kamatnu stopu 99,270 2,95 % 96,210 3,95 % Udio nebankarskog sustava u 4,76 71,11 ukupnom iznosu emisije % Dospijeće 15. prosinca 2011. 13. rujna 2012.
Ministarstvo financija održalo je danas aukciju na kojoj je ponudilo upis 600 milijuna kuna i 40 milijuna eura vrijednih trezorskih zapisa, priopćeno je danas iz toga ministarstva.
Potražnja je premašila iznos ponude, tako da je ostvaren upis 690 milijuna kuna i 58,7 milijuna eura vrijednih trezorskih zapisa.
Pritom je trezorskih zapisa s rokom od 182 dana upisano 95 milijuna kuna, uz kamatnu stopu od 3,6 posto. To je za 0,1-postotni bod viša kamatna stopa od one na prethodnoj aukciji, održanoj 6. rujna. Potražnja je dosegnula 182 milijuna kuna.
S rokom dospijeća od 364 dana upisano je danas 595 milijuna kuna trezorskih zapisa i to uz kamatnu stopu od 4 posto, isto kao i na prošloj aukciji. Potražnja je iznosila 742 milijuna kuna.
Ujedno, upisano je 18,9 milijuna eura vrijednih trezorskih zapisa s rokom dospijeća od 91 dana, po kamatnoj stopi od 2,95 posto, istoj kao i na prethodnoj aukciji. Potražnja je dosegnula 20,4 milijuna eura.
Upisano je i 39,8 milijuna eura trezorskih zapisa s rokom dospijeća od 364 dana, uz kamatnu stopu od 3,95 posto, kao i na aukciji prošloga tjedna. Potražnja je iznosila 49,8 milijuna eura.
Ukupno je na današnji dan upisano 14,067 milijardi kuna i 716,236 milijuna eura trezorskih zapisa.
Sljedeća aukcija održat će se 20. rujna putem Bloomberg aukcijskog sustava (BAS).
7. Josipović: Hrvatska na prekretnici, šansa za staru ili novu vladu
Hrvatska se zbog skorog ulaska u EU i izbora nalazi na prekretnici koja predstavlja šansu postojećoj ili novoj vladi da okrene novu stranicu u gospodarstvu, izjavio je u utorak u Zagrebu hrvatski predsjednik Ivo Josipović.
"Mi smo danas na prekretnici da možemo okrenuti novu stranicu i vlada, koja god bude nakon izbora, ima priliku. Nadam se da ćemo je iskoristiti", rekao je Josipović novinarima nakon poslovnog ručka Američke gospodarske komore. Dodao je da vladu kritizira u namjeri da svima bude bolje, a optimizam temelji na novoj ambicioznoj generaciji gospodarstvenika i boljoj ulozi države kao moderatora i gospodarstvenika na tržištu.
"Mislim da je ključ ne samo u financijskim poticajima, nego i u tome da država kao regulator učini sve da stvari budu jednostavnije, da bude prijateljska prema onima koji žele investirati u Hrvatsku i prema domaćim gospodarstvenicima", dodao je. Po njegovim riječima, radnici koji su ostali bez posla, poput onih iz Đakovštine koji ovih dana prosvjeduju, ponekad previše očekuju od države koja je samo do određene mjere gospodarski čimbenik.
"Tamo gdje je država vlasnik ima obavezu biti više involvirana, ali bi i trebala izaći iz tvrtki koje nisu od strateškog značaja, a onima od strateške važnosti racionalno upravljati", rekao je Josipović.
Na ručku Američke gospodarske komore u hotelu Sheraton bilo je stotinjak hrvatskih i američkih gospodarstvenika, članova komore te nekoliko veleposlanika, uključujući i američkog Jamesa Foleya.
Josipović je u svome govoru rekao da na stanje u Hrvatskoj možemo gledati kao na stanje krize, visoke nezaposlenosti i slabog gospodarskog rasta, ali se i možemo pohvaliti barem nekakvim rastom, uspješnom turističkom sezonom i pokrivenošću uvoza izvozom. No Hrvatskoj su nužne izravne investicije, istaknuo je predsjednik i iznio podatak da su one pale 20 puta u odnosu na 2008. kada su iznosile četiri milijarde eura na ovogodišnjih 200 milijuna eura. Za oporavak hrvatskog gospodarstva prema nekim procjenama nužna su ulaganja između tri i četiri milijarde eura, dodao je. Velikim postignućima Josipović smatra depolitizaciju represivnog aparata, smanjenje broja nerješenih sudskih predmeta i osobito borbu protiv korupcije u kojoj više nema nedodirljivih.
"Sve teže će prolaziti oni koji misle da mogu zagrabiti u privatna ili javna stredstva i ostvariti neku osobnu ili kolektivnu korist", naglasio je.
Govoreći o suradnji sa SAD-om, Josipović je rekao da su Sjedinjene Države uz EU najvažniji hrvatski politički partner i optimističan je zbog pojačanog interesa američkih gospodarstvenika za jačanje gospodarskih odnosa s Hrvatskom. "Hrvatska je nemjerljivo financijski, gospodarski manja od SAD-a, ali malo je lijepo i u malome se može napraviti puno dobroga", kazao je Josipović.
8. Potpisivanjem Deklaracije završila UNWTO konferencija o turizmu i medijima
Potpisivanjem Zagrebačke deklaracije o pozicioniranju turizma u medijima danas je završila Prva međunarodna konferencija Svjetske turističke organizacije (UNWTO) o turizmu i medijima, koja je u organizaciji UNWTO-a i Ministarstva turizma te u suorganizaciji hrvatske Vlade u dva dana u zagrebačkom Hotelu Westin okupila blizu 500 sudionika iz 50 zemalja svijeta.
Deklaraciju, koja je utvrdila pet glavnih smjerova suradnje turizma i medija s ciljem jačeg pozicioniranja turizma u medijskim planovima, u ime UNWTO-a potpisao je njegov glavni tajnik Taleb Rifai, a u ime hrvatske Vlade ministar turizma Damir Bajs. Među glavnim smjerovima suradnje turizma i medija naznačeni su kreiranje aktivnog dijaloga između javnog i privatnog sektora te medija s naglaskom na plasiranje kvalitetnih informacija, kao i pozicioniranje turizma u medijima kao pokretača ekonomskog rasta, zapošljavanja i održivog razvoja.
Mediji mogu praćenjem turizma i potporom aktivnosti UNWTO-a pomoći i u osvješćivanju javnosti i poslovnog sektora o vrijednosti turizma, stoji u Deklaraciji.
Ocjenjujući samu konferenciju uspješnom i zahvalivši se jedan drugome Rifai i Bajs su na vrlo dobro posjećnoj konferenciji za medije naglasili i kako je odaziv sudionika iz turizma i medija iz cijelog svijeta bio iznad očekivanog, što potvrđuje ispravnost odluke o njenoj organizaciji i to baš u Zagrebu.
Istaknuvši da razvoju hrvatskog turizma treba odati priznanje jer je postao važan sektor za nacionalnu ekonomiju, Rifai je zahvalio hrvatskoj Vladi i ministru Bajsu na sjajnoj organizaciji. Medijima je poručio da mogu pridonijeti izgradnji mosta suradnje s turizmom koji je sve važniji za živote ljudi iako to javnost ne doživljava uvijek tako.
Naglasivši da je ta konferencija prva o turizmu u Hrvatskoj na svjetskoj razini, ministar Bajs zahvalio jer brojnim stranim i domaćim novinarima koji su je pratili kazavši da je hrvatski turizam važan za nacionalnu ekonomiju čineći 15 posto BDP-a i znatno pridonosi zapošljavanju. I on je kazao da mediji mogu pridonijeti boljem razumijevanju turizma kao i komunikaciji s javnošću, posebno o važnosti javno-privatnog partnerstva.
Odgovarajući na brojna pitanja stranih novinara o hrvatskom turizmu Bajs je kazao da će ova godina prema očekivanjima završiti s gotovo 11,5 milijuna turista, od kojih je oko 90 posto stranih, te s više od 57 milijuna noćenja.
To će biti porasti u odnosu na prošlu godinu, čime će Hrvatska zadržati svoju poziciju među prve dvije-tri zemlje na Mediteranu, ali i godinu završiti s oko milijun gostiju više nego do sada najuspješnije pretkrizne 2008.
Glavnim izazovima za hrvatski turizam označio je svrstavanje u društvo najboljih, dalji rad na podizanju kvalitete, što je bio cilj i zadnje tri-četiri godine, kao i skori ulazak Hrvatske u EU te regionalne projekte.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821