U eksplozivnom svjedočenju, samo sedam mjeseci prije predsjedničkih izbora, francusko-libanonski odvjetnik Robert Bourgi je za francusku radio postaju potvrdio da je Chiracu i de Villepinu predao oko 20 milijuna dolara od šefova država bivših afričkih kolonija. Radi se, objasnio je, o donacijama za kampanju koje su ponekad bile skrivene u afričkim bubnjevima i nagurane u kovčege. "Dvojac" u koje je Bourgi uperio prst najavio je tužbu protiv nekadašnjeg savjetnika.
"Nikad nije bio ostavljen nijedan dokaz i nijedan trag za te ilegalne isplate", kazao je Bourgi. Kazao je kako se prva primopredaja novca u prisustvu de Villepina odigrala 1995., a riječ je o novcu koji je Chiracu poslao tadašnji zairski predsjednik Mobutu Sese Seko. U narednih deset godina iz Afrike je stigao niz takvih kofera. Predsjednici Gabona, Senegala, Burkine Faso, Konga i Obale Bjelokosti posjetili su de Villepinov ured u vrijeme njegove kampanje 2002. i svi su mu dali torbe s novcem, tvrdi Bourgi.
Chirac, koji je obnašao dužnost predsjednika države od 1995. do 2007., sada je u mirovini i pati od amnezije. Trenutno mu se sudi zbog "pronevjere javnog novca" s početka 90-ih dok je obnašao dužnost gradonačelnika Pariza.
De Villepin, nekadašnja siva eminencija Elizejske palače tijekom Chiracovog mandata, u srijedu iščekuje konačnu presudu vezanu uz političko-financijski skandal "Clearstream".
Afera Bourgi, podsjećaju agencije, mogla bi također naškoditi i aktualnom predsjedniku Nicolasu Sarkozyju, jer bivši Chiracov savjetnik za Afriku Michel de Bonncorse u svojoj upravo objavljenoj knjizi piše da je Bourgi novac od afričkih lidera donosio i Sarkozyju. Bourgi to poriče i tvrdi da je dotok novca iz Afrike prestao sa Sarkozyjevim dolaskom na vlast, ali mnogi koji su bili bliski tim krugovima tvrde da to "nije baš vjerojatno".
"Ništa nije završilo sa Sarkozyjem", odlučan je bivši politički savjetnik Jean-Francois Probst.
Francuske stranke bile su umiješane u više skandala od 90-ih zbog kršenja strogih zakona o financiranju političkih kampanja. Bourgi tvrdi da praksa "isisavanja" novca od afričkih saveznika, dio pokroviteljske mreže poznate kao "Francafrique", seže u 60-te godine prošlog stoljeća, od Georgesa Pompidoua, Valeryja Giscarda d'Estainga, Francoisa Mitteranda do Jacquesa Chiraca, tj. tijekom mandata četvorice od šest predsjednika od 1958.