To su početne pozicije koje bi udruga zauzela u pregovorima s bankama, ako bi pristale na pregovore, kazao je na današnjoj konferenciji za novinare predsjednik udruge Franak Božo Ivošević.
Ispunjenje ta tri zahtjeva donijelo bi znatno olakšanje korisnicima kredita u švicarskim francima, ali i u eurima, smatra Ivošević.
Predstavnici udruge smatraju da im od veće koristi nije ni odluka švicarske središnje banke koja je utvrdila minimalni tečaj na razini od 1,2 franka za euro, jer će, kažu, tečaj franka i nakon toga ostati visok što znači i visoke rate.
Čelnici udruge Franak i danas su upozorili na težak položaj svojih članova.
Od 125 tisuća korisnika kredita u švicarskim francima dio je doveden do samog ruba egzistencije dok je drugima drastično narušen životni standard, kaže jedna od čelnica udruge Brankica Ivanković.
Smatra da su korisnici kredita trebali biti uključeni u pregovore Vlade i banaka o olakšanju položaja dužnika u francima.
Drži da će "balon kreditima" banke dodatno zaraditi zbog kretanja tečaja i zaračunavanja, kako je rekla, "dodatne kamate prigodno nazvane naknadom" te da uz to nema jamstva da će tečaj franka pasti.
U osvrtu na dosadašnje aktivnosti Udruge, podsjetila je na prijedlog Ustavnom sudu za razmatranje ocjene ustavnosti valutne klauzule, navodeći primjer Ustavnog suda Islanda koji je proglasio kredite s valutnom klauzulom ilegalnim.
Udruga se, kaže Brankica Ivanković, za pomoć obratila i predsjedniku Republike Ivi Josipoviću te ga pozvala da reagira i očituje se je li pravedno da su dužnici u francima nakon nekoliko godina redovne otplate dužni više nego na početku, a rate su veće u prosjeku za 80 posto.
Također, udruga Franak je pozvala na pregovore banke i Hrvatsku udrugu banaka, s obzirom na nedostatke u važećim ugovorima o kreditu koji bi mogli rezultirati utvrđivanjem njihove ništetnosti.
Na novinarsko pitanje o kojim se pojedinostima ugovora radi, čelnici Franka kažu da ne žele otkrivati karte i tek odgovaraju da važne odredbe ugovora nisu precizirane i dobro objašnjenje kako propisuje zakon.
U udruzi Franak smatraju da, suprotno izračunima koji su se pojavili u javnosti, nisu bolje prošli od dužnika s kreditima u eurima kad se uzme cjelokupna dosadašnja otplata.
Tvrde da ti izračuni ne uzimaju u obzir enormno povećanje glavnica kredita u francima.
Uspoređujući kredit od 500 tisuća kuna u francima uzet na 30 godina, s aktualnom ponudom kunskih kredita dviju banaka u istom iznosu i roku otplate, u udruzi Franak tvrde da je rata za kredit u švicarcima 4.000 kuna, a za kunske kredite 2.681 odnosno 3.160 kuna, ovisno o banci.
Razlika u iznosu rate dovoljno govori o problemima dužnika u francima, zaključuju.