Takav zaključak proizlazi iz nekih od diplomatskih depeša koje je u Washington 2006. godine iz Sarajeva poslao tadašnji američki veleposlanik u BiH Douglas McElhaney a koje su se upravo pojavile na internetskim stranicima Wikileaksa.
Kako u subotu prenose banjalučke "Nezavisne novine", McElhaney je izvješćujući State Department o propalom glasovanju o ustavnim amandmanima u Parlamentu BiH napisao kako su Silajdžićeva Stranka za BiH i HDZ 1990. oborile tzv. travanjski paket "predizbornim makinacijama, potkupljivanjem i podmićivanjem".
"Radeći zajedno (na rušenju amandmana) ove dvije stranke su vrlo vjerojatno kupile potporu time što su dale stanovite materijalne poticaje kako bi osigurale dva glasa (u parlamentu) i tako blokirale paket (ustavnih promjena)", napisao je američki veleposlanik.
U Washington je uz to poslana i njegova ocjena kako je Silajdžićev motiv za odbijanje ustavnih amandmana njegova "neutaživa glad za vlašću", dok je u slučaju Ljubića i Raguža to bila osveta predsjedniku HDZ BiH Draganu Čoviću kojega ta dvojica smatraju autokratom koji je "najvjerojatnije zahvaljujući izbornim manipulacijama" pobijedio Ljubića na izborima za predsjednika HDZ BiH.
Veleposlanik McElhaney procijenio je i kako su Ljubić i Raguž za svoju politiku odnosno utemeljenje HDZ 1990. i odbacivanje predloženih ustavnih promjena dobili izravnu potporu Katoličke crkve u BiH odnosno kardinala Puljića.
Kako bi neutralizirao negativna stajališta prema predloženim promjenama unutar crkvenih krugova u BiH, tadašnji Visoki predstavnik za BiH Christian Schwarz-Schilling održao je niz povjerljivih sastanaka s hrvatskim i njemačkim biskupima te je lobirao i u Vatikanu ne bi li se ta stajališta promijenila, izvijestio je McElhaney Washington.
Ulogu u pokušaju provedbe ustavnih promjena imala je i Islamska zajednica u BiH odnosno njen poglavar Mustafa Cerić.
McElhaney je Cerića, kako sam navodi, i osobno zamolio da utječe na tadašnjeg neodlučnog zastupnika Stranke demokratske akcije (SDA) Mehmeda Žilića da podupre predložene ustavne amandmane no u tome nije uspio jer je Žilić glasovao protiv a za nagradu je dobio mandat zastupnika Silajdžićeve SBiH u parlamentu Federacije BiH u narednom mandatu.
Prema pojašnjenju iz američkih diplomatskih depeša, tzv. travanjski paket trebao je biti tek prva faza promjena u BiH usmjerena na jačanje državnih tijela vlasti dok bi se u drugoj fazi preispitale ovlasti koje su u Daytonu dane entitetima.
Nakon propalog pokušaja promjena daytonskog ustava 2006. godine tadašnji premijer Republike Srpske Milorad Dodik značajno je zaoštrio svoju retoriku i odlučno odbio prihvatiti bilo kakvu mogućnost jačanja tijela vlasti na državnoj razini što je u konačnici dovelo do krize u kojoj se BiH danas nalazi.