Novinarska ekipa "Siola", portala slovenskog Telekoma, razgovarala je s glumcem dan nakon što je na Brijunima njegovu predstavu "Kralj Lear" odgledala planetarno popularna Angelina Jolie, a on je pojasnio zašto se nastava na studiju "Gluma, kultura, mediji", koji je ove godine otvorio u Rijeci, odvija na hrvatskom i na engleskom jeziku.
"Nadam se da će naši studenti na kraju studija vladati engleskim. Kad nas prime u Europsku uniju, glumci s naših prostora radit će na tržištu bez granica, ali će naši mali jezici prije ili kasnije izgubiti ligvistički rat koji se vodi u Europi i svijetu", rekao je Šerbedžija u razgovoru objavljenom u petak.
"Naši će jezici poput drugih malih jezika i kultura prije ili kasnije izgubiti bitku s velikima. Održat će se engleski, njemački i francuski, kao službeni jezici EU-a, te pomalo i talijanski, dok će svi drugi jezici nestati, naravno ako opstane Europska unija. Bojim se crnog scenarija po kojemu će se za 50 godina naši jezici govoriti samo uz večernja okupljanja folklornih skupina, onako kako se sada svog narodnog bogatstva i tradicije prisjećaju u srpskim, hrvatskim i slovenskim klubovima u Americi", kazao je Šerbedžija.
"To se neće dogoditi odmah nego kroz možda 50 godina, ali to će nam se sigurno dogoditi. To je rat jezika, lingvistički rat koji se vodi u Europi i cijelom svijetu", naveo je Šerbedžija za slovenski portal "Siol".
Kao prva država s "naših prostora" Slovenija je u EU ušla 2004. godine, a ulazak je na referendumu podržalo više od 90 posto građana. U predreferendumskoj kampanji samo je jedna konzervativna udruga zastupala stajalište da članstvo treba odbiti zbog opasnosti za nacionalni kulturni identitet u velikoj integraciji kojom dominira nekoliko velikih država i jezika.
Vlada je takve argumente pobijala tvrdnjom da se Europska unija neće pretvoriti u "superdržavu" po modelu "melting pota" (stapanja različitih kultura u jednu koja je prevladala), kako su nastale Sjedinjene Američke Države, te da u EU nema opasnosti od "njemačke kulturne dominacije" ili "jugoslavenskog integralizma", što su slovenski intelektualci doživljavali kao najveći izazov za svoj nacionalni identitet u vrijeme života u multinacionalnim državnim strukturama, najprije u Austro-Ugarskoj, a onda u dvije Jugoslavije.