"A nismo ispravili zbog toga što je još puno onih koji su u tome sudjelovali direktno, indirektno ili barem ideološki i oni brane svako objektivno, ne političko, nego objektivno istraživanje. Vjerujem da ćemo uvođenjem ovog Dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima i tu nepravdu početi ispravljati u Hrvatskoj", poručio je Hebrang.
Istaknuo je kako je Dan sjećanja također i u Hrvatskoj kao i u EU, ali on u Hrvatskoj ima jedan posebni značaj. Naime, pojasnio je, od totalitarnih režima u prošlom stoljeću imamo dva - nacizam i komunizam. "I dok su nacističke žrtve dostojno obilježene, svi ih cijenimo i svi im se klanjamo, dotle su žrtve komunizma ostale bez ikakve moralne i povijesne satisfakcije za ono što je nad njima učinjeno - a to je da su ubijene bez prava na obranu i bez suđenja", ustvrdio je Hebrang. Takvih žrtava, napomenuo je, ima na oko 900 mjesta u Hrvatskoj, u tim jamama ima više desetaka tisuća, po nekim procjenama i do 200.000 posmrtnih ostataka i te žrtve do sada nisu bile dostojno obilježene.
"Nadam se da će zakon i Dan sjećanja potaknuti cjelokupno hrvatsko društvo da i tim žrtvama da ono što su zaslužile - a to je pijetet, brigu i dostojanstvo kada se o njima govori", istaknuo je. Smatra da je ovo dobra prilika da se podsjetimo na veliku povijesnu nepravdu koju je komunizam nanio, a koju mi u 20 godina slobodne hrvatske države još nismo ispravili. "Vjerujem da ćemo uvođenjem Dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima i tu nepravdu početi ispravljati u Hrvatskoj", poručio je Hebrang.
Predsjednik Hrvatskog društva političkih zatvorenika - žrtava komunizma (HDPZ - žk) Marko Veselica izjavio je kako drži da su "totalitarni komunistički i fašistički režimi donijeli ogromne negativne i tragične posljedice za milijune osoba u zemljama gdje su desetljećima vladali". "U okviru toga i hrvatski je narod doživio veliku tragediju. On je u odnosu na broj stanovnika imao ogromne nepotrebne i tragične žrtve, kako od fašističkog režima tako i jugoslavenskoga srbokomunističkog režima. Mnogo je više Hrvata i Hrvatica, djece, žena i starijih civilnih osoba nepravedno i bez suđenja ubijeno ili zatvoreno te mučeno u mnogobrojnim kaznenim zatvorima i logorima Hrvatske i BiH, kao i cijele komunističke Jugoslavije", ustvrdio je.
Rekao je da se prema podatcima kojima raspolažu "radi o stotinama tisuća osoba koje su nepravedno, nevino ubijene, zatvoreni, mučeni i diskriminirani". "Komunistički režim u Jugoslaviji permanentno se bavio žrtvama fašizma, a namjerno je zataškavao nevine žrtve vlastitog komunističkog režima", ocijenio je i dodao kako drži da je sjećanje na obostrane žrtve prihvatljivo i opravdano, premda se u Hrvatskoj namjerno provodi blokada istraživanja žrtava komunističkog režima Jugoslavije i Hrvatske". Potreban je novi napor da se to ispravi te da obilježavanje ne bude samo deklarativno nego konkretno, poručio je Veselica.
Predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva (HŽD) Zvonimir Šeparović izjavio je kako je HŽD predložilo, a Vlada RH i Hrvatski Sabor prihvatili provedbu prijedloga Europskog parlamenta da se 23. kolovoza proglasi Danom sjećanja na žrtve totalitarizma i autoritarnih režima. "Hrvatska je žrtva velikih zala', govorio je naš blaženik Alojzije Stepinac. Ovdje su žrtve ostavljali fašistički, nacistički i komunistički totalitarni režimi. O komunističkim zločinima i njihovim žrtvama nije se smjelo govoriti. Sada je progovorila Europa i mi ne smijemo šutjeti. Na Dan sjećanja pomolimo se za duše žrtava, zapalimo svijeće i položimo cvijeće na njihove grobove. Oni su u temeljima ove naše slobodne i međunarodno priznate države Hrvatske", izjavio je Šeparović. Najavio je da će članovi HŽD nazočiti 23. kolovoza svetoj misi u Crkvi Sveta Mati Slobode u Zagrebu s nakanom molitve za duše poginulih od totalitarnih i autoritarnih režima.