Duesseldorfski financijski dnevnik Handelsblatt prenio je u petak Starkovu izjavu da bi izdavanje zajedničkih zajedničkih obveznica eurozone predstavljalo "prijenos boniteta stabilnih, snažnih zemalja na zemlje sa manje solidnim državnim financijama".
Zagovornici te opcije tvrde pak da bi barem ograničeno izdanje zajedničkih obveznica eurozone bilo logično rješenje za dužničku krizu u zoni primjene jedinstvene europske valute.
Kritičari pak upozoravaju da bi takav potez povećao troškove zaduživanja za financijski čvrste zemlje poput Njemačke dok bi drugima omogućio daljnje zaduživanje zahvaljujući nižoj cijeni kredita.
Uvođenjem zajedničkih obveznica "smanjuje se poticaj za rješavanje strukturnih problema u proračunima", naglasio je glavni ekonomist ECB-a, dodajući da bi taj potez bez mnogo dublje političke integracije liječio simptome ali ne i uzroke problema.
Pritom je ovotjedna anketa koju je Reuters proveo među ekonomistima pokazala da će se europski čelnici možda ipak morati suočiti sa činjenicom da je zajednička obveznica među rijetkim mjerama koje mogu suzbiti dužničku kriz.
Tako je 41 od ukupno 59 anketiranih ekonomista ocijenio da je izdavanje zajedničkih obveznica dobro dugoročno rješenje za krizu. Također 36 od 60 anketiranih analitičara očekuje da će čelnici eurozone u konačnici i pristati na tu opciju. Većina njih očekuje da će prve obveznice biti izdane već 2012. ili 2013., pokazala je anketa.