Premijerka Kosor ističe kako je to maksimum koji se uspio dogovoriti.
"Ovo je maksimum koji smo uspjeli u pregovorima. Što se Vlade tiče, predlagali smo još neke prostore koje smo smatrali da možemo ispuniti, ali ponavljam, za dogovor su potrebne dvije strane", kazala je Kosor.
Prema dogovoru, na iznos u odgođenom potraživanju u prvih šest mjeseci ne bi se obračunavala naknada, a nakon toga bi ona maksimalno bila 3,95 posto godišnje. Odgođeno potraživanje vodilo bi se u švicarskim francima, a za vrijeme trajanja ovisilo bi o kretanju tečaja iznad ili ispod 5,8 kuna.
Pad tečaja ispod 5,8 kuna bio bi 'ispuhivanje ovog balona', kaže predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb Božo Prka.
Naime, kako je precizirano i dodatkom memorandumu, odgođeno bi se potraživanje za vrijeme trajanja punilo ili praznilo (otplaćivalo) ovisno o kretanju tečaja iznad ili ispod 5,80 kuna.
Tako bi se, ako se protekom roka od pet godina ili prije toga odgođeno potraživanje svede na nulu, kredit nastavio plaćati prema uvjetima iz osnovnog ugovora.
Kod sklapanja ugovora o odgođenom potraživanju svaka će banka s klijentom dogovoriti način njegove otplate ako saldo po isteku pet godina bude pozitivan. Tako primjerice građani mogu odlučiti da iznos tog potraživanja plate jednokratno, da im se taj iznos pripiše ostatku glavnice kredita i otplaćuju ga kroz mjesečne rate i na rok koji im je preostao za sam kredit, ili da se to formira kao novi kredit.
Dodatne će mjere moći koristiti svi građani koji imaju stambene kredite vezane uz švicarski franak.
Prve izmjene rate prema dogovorenim mjerama mogu se očekivati u listopadu, najavio je predsjednik Uprave Raiffaisen banke Zdenko Adrović, napominjući kako je primjerice u Mađarskoj za pripremu trebalo šest mjeseci.
Bankari očekuju da će biti interesa građana da iskoriste dogovorene mjere, a Adrović je pozvao je građane koji su ugroženi zbog "ekscesnog tečaja" franka da iskoriste neku ili nekoliko već ranije ili sada dogovorenih mjera, te da budu uredni u otplati.
Prka očekuje kako će se kombinacijom mjera dogovorenih s Vladom i daljnjim 'ispuhivanjem' tečaja franka doći do smanjenje ukupnih obveza građana. Također bi, kaže, ako tečaj padne ispod 5,8 kuna za franak, predložio građanima da kredit u 'švicarcu' konvertiraju u neku drugu valutu, euro ili kunu.
Bankari ističu kako je hrvatska vlada, uz mađarsku, jedina koja se uključila u rješavanje problema građana s kreditima u 'švicarcima', ali da za razliku od Mađarske u Hrvatskoj to banke čine na teret svog računa dobiti i gubitka.
Prka je nekoliko puta ponovio kako banke ne zarađuju na rastu tečaja franka, jer isto tako imaju obveze po fraku prema svojim kreditorima.
Adrović dodaje kako je dogovorena naknada za iznos odgođenog potraživanja od maksimalno 3,95 posto nakon prvih šest mjeseci ustvari trošak po kojem se banke mogu zadužiti u francima.
Smanjenje kamatnih stopa na kredite stvar je svake banke i one će o tome odlučivati individualno, a Adrović očekuje da bi do toga moglo doći u rujnu, listopadu.
Premijerka Kosor najavila je i da će Vlada na sutrašnjoj sjednici predložiti izmjene Zakona o porezu na dohodak vezano za najnižu kamatnu stopu za građane, koju će spustiti sa 4 na 3 posto. Riječ je o minimalnoj kamatnoj stopi koja se može zaračunati stanovništvu, odnosno na sve kamate niže od toga građanima se obračunava porez na dohodak.