Tome, kako se navodi, pridonose velika državna javna i druga velika poduzeća koja svoju aktivnost obavljaju i na područjima drugih županija (HŽ, HT, Hrvatske pošte, Ina, HŠ, HEP, Hrvatske vode), kao i veliki trgovački lanci.
Na drugom mjestu, ali daleko iza Zagreba, je Splitsko-dalmatinska županija s udjelom od 6,5 posto u ukupnom prihodu poduzetnika, odnosno 38,6 milijardi kuna prihoda.
Slijedi Primorsko-goranska županija sa udjelom od 5,6 posto te Zagrebačka i Istarska županija sa udjelom od 5,2 posto. Najmanji udio od 0,3 posto ima Ličko-senjska županija čiji su prihodi lani iznosili 1,6 milijardi kuna.
I struktura ukupnih rashoda veoma je slična strukturi ukupnih prihoda, napominju u Fini.
U odnosu na 2009. godinu ukupni prihodi smanjeni su u 15 županija i to od 0,3 posto u Gradu Zagrebu do 15,5 posto u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.
Istodobno su ukupni prihodi povećani u šest županija i to od 0,1 posto u Dubrovačko-neretvanskoj do 3,9 u Šibensko-kninskoj.
Ukupni su rashodi smanjeni u 16 županija, od 0,3 posto u Virovitičko-podravskoj do 5,1 u Bjelovarsko-bilogorskoj. Rast ukupnih rashoda zabilježen je u pet županija - Primorsko-goranskoj za 0,1 posto, Šibensko-kninskoj za 2,8 posto, Ličko-senjskoj za 3,2 posto, Sisačko-moslavačkoj za 5,2 posto i Istarskoj za 5,3 posto.
U 2010. ukupni su prihodi poduzetnika Hrvatske bili dva posto manji nego u 2009., a ukupni rashodi su smanjeni 1,5 posto.
Povećana je dobit razdoblja za 13,8 posto, ali kako je i gubitak razdoblja povećan 33,6 posto to se odrazilo na ostvarivanje negativnog konsolidiranog financijskog rezultata u iznosu od 1,7 milijardi kuna.
Prema podacima Fine, u 2010. je 55.541 poduzetnik ostvario 28,2 milijarde kuna dobiti, dok je njih 41.217 ostvarilo gubitke od 29,9 milijardi kuna tako da je neto gubitak poduzetnika bio 1,7 milijardi kuna.
Promatrano po županijama, njih sedam ostvarilo je neto dobit - od sedam milijuna kuna u Vukovarsko-srijemskoj do 2,4 milijarde kuna u Gradu Zagrebu.
U preostalih 14 županija ostvaren je neto gubitak koji se kretao od osam milijuna kuna u Krapinsko-zagorskoj do 1,3 milijarde kuna u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Ako se krajnji rezultat mjeri ostvarenom neto dobiti onda su u 2010. najbolje poslovali poduzetnici Zagreba koji su ostvarili 2,5 milijardi kuna neto dobiti te poduzetnici Istarske županije s neto dobiti od 783 milijuna kuna.
Najlošije su pak poslovali poduzetnici Splitko-dalmatinske županije sa 1,3 milijardi kuna neto gubitka.