Temeljna zadaća tog projekta je implementacija Direktive o energetskim svojstvima zgrada (EPBD) u kurikulume diplomskog dijela studija (master) i poslijediplomskih studija u EU. Na njegovoj provedbi radi 15 europskih sveučilišta, zajedno sa Sveučilištem u Zagrebu, odnosno zagrebačkim Arhitektonskim fakultetom.
"Veseli me što ćemo upravo ove godine, u kojoj obilježavamo visoku 30. obljetnicu rada ljetne škole, kroz program škole aktivno sudjelovati u europskom projektu IDES-EDU i na taj način podcrtati njenu trajnu temu 'Tradicija, kreativnost, održivost'", kazao je profesor na Arhitektonskom fakultetu Ljubomir Miščević, dugogodišnji voditelj Međunarodne ljetne škole arhitekture u Motovunu.
Napomenuo je da su osnovnu programsku postavku ljetne škole "Tradicija i kreativnost", na temelju koje se izvode godišnji programi djelovanja, naslijedili od osnivača - Studijskog centra u Motovunu - te je širili i dopunjavali pa se tako, strateškim razvojnim opredjeljenjem Hrvatske za održivi razvoj i ratifikacijom protokola iz Kyota 2007., od iste godine i naziv glavne teme promijenio u "Tradicija, kretivnost i održivost".
"Od tada se u projektne zadatke sustavno uvode i kriteriji arhitekture visoke energetske učinkovitosti, zelene gradnje i usklađenja s odgovarajućom regulativom Europske unije", naveo je Miščević.
Podsjetio je i na početke rada Ljetne škole arhitekture u Motovunu koja pri Studijskom centru Arhitektonskog fakulteta djeluje od 1981. "U prvom desetljeću rada sakupljena je opsežna dokumentacija i stečeno veliko iskustvo pa su u radu sa studentima uobličeni mnogi zadaci za obnovu i uređenje istarskih gradova na primjeru Motovuna, a ističu se projektne studije vezane uz obnovu gradskog tornja, komunalne palače, kaštela, gornjeg i donjeg trga koje su vodili nastavnici Katedre za arhitektonsko projektiranje", kazao je Miščević.
Ljetna škola arhitekture internacionalizira se već od 1985. kada u njenom radu sudjeluju profesori i studenti iz SAD-a, a kasnije i značajna imena europske arhitekture, dok bi se, smatra, ubuduće čvršće i trajnije trebalo povezati s pojedinim srodnih fakultetima i ustanovama ponajprije susjednih zemalja: Slovenije, Italije i Austrije.
"Cilj je nastave da se pod vodstvom nastavnika razviju samostalne istraživačke i kreativne sposobnosti svakog sudionika", rekao je Miščević i napomenuo da su dosad studenti imali priliku sudjelovati i, primjerice, na Međunarodnoj ljetnoj radionici Mali Brijun odnosno istraživanjima sustava tvrđave Pula, u zadacima vezanim uz obnovu istarske uskotračne željeznice Poreč-Kopar-Trst zvane Parenzana i uz digitalizaciju podataka o gradu Motovunu što, kako dodaje, treba nastaviti i sljedećih godina, uključujući sustavno i druge gradove.
Kroz Studijski centar i Međunarodnu ljetnu škole arhitekture, koje su dosad vodili i prof. Josip Jelovac do 1987. i prof. Branko Kincl do 2000., u proteklom je razdoblju prošlo oko tisuću domaćih i stranih studenata, nastavnika i stručnjaka raznih kompatibilnih struka što pridonosi interdisciplinarnom konceptu programa. U novije vrijeme, škola je i uzoran primjer europskog, tzv. Bolonjskog sustava visokoškolskog obrazovanja.
Ovogodišnja Međunarodna ljetna škola arhitekture u Motovunu, koja počinje danas predavanjem i arhitektonskom radionicom, ugostit će brojne predavače i studente iz Hrvatske te iz Kanade, SAD-a, Danske, Austrije, Njemačke, Italije, Velike Britanije, Makedonije i Poljske.
U okviru programa, bit će upriličen obilazak Motovuna i Istre, a održat će se i 4. seminar o arhitekturi pasivne kuće te 6. međunarodni seminar o ljetnim školama i radionicama, dok će se prezentacija i izložba studentskih radova ljetne škole održati u Multimedijskom centru Luka u Puli u suradnji s Društvom arhitekata Istre.