JERUZALEM - Izraelski sud odlučio je u ponedjeljak da Aleksandar Cvetković, osumnjičen za sudjelovanje u pokolju u Srebrenici 1995. godine, može biti izručen Bosni i Hercegovini. Bosanski Srbin koji od 2006. živi u Izraelu i stekao je izraelsko državljastnvo, uhićen je u siječnju na temelju međunarodne tjeralice, zbog optužbi da je sudjelovao u ubojstvu 8.000 muslimanskih muškaraca i dječaka, u najgorem zločinu u Europi od Drugog svjetskog rata. Cvetković tvrdi da je nevin i da je bio samo vozač u vojsci bosanskih Srba kada je Srebrenica, bivša UN-ova zaštićena enklava, pala u ruke Srba. Na raspolaganju mu je rok od 30 dana da se na odluku suda u Jeruzalemu žali Vrhovnome sudu Izraela, a proteći će možda mjeseci dok ta najviša instanca donese konačnu presudu. Cvetković će biti izručen sudu u Sarajevu. Oženjen je Izraelkom s kojom ima djecu što mu je pomoglo u dobivanju izraelskog državljanstva.
ZAGREB/DAMASK - Visoka predstavnica Europske unije za vanjsku politiku Catherine Ashton zatražila je u ponedjeljak hitnu akciju Vijeća sigurnosti UN-a radi okončanja nasilja u Siriji i najavila nove sankcije režimu predsjednika Bašara al-Asada odgovornog za krvoproliće civila kojih je u nedjelju ubijeno 139. EU je već donio tri niza sankcija protiv predsjednika al-Asada, njemu bliskih ljudi i ustanova povezanih s vlašću. Francuska, Velika Britanija, Njemačka i Portugal su prije nekoliko tjedana podnijele nacrt rezolucije kojom osuđuju represiju u Siriji i pozivaju na političke reforme, no Kina i Rusija, stalne članice Vijeća, protive se donošenju teksta. Rusija je u ponedjeljak pozvala na prekid "represije" u Siriji i obje strane, režim i oporbu pozvala na prekid nasilja. Od početka pobune u Siriji, 15. ožujka, ubijeno je oko 2.000 osoba, među kojima 1.600 civila, prema udrugama za ljudska prava. Najteže je u Hami, gradu što ga al-Asad tjednima pokušava pokoriti. Hama je uopće simbol borbe protiv režima od strašne represije iz 1982. godine kada je pobunu povela skupina Muslimanska braća i u gušenju je ubijeno 20.000 ljudi.
ZAGREB - Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI) dosad nije primilo nikakav zahtjev za pomoć u evakuaciji hrvatskih državljana iz Sirije a preporuča da se ne putuje u tu zemlju u kojoj traju sukobi vladinih snaga i prodemokratskih prosvjednika, doznaje se u ponedjeljak u MVPEI-u. Na Zrinjevcu ističu da hrvatske tvrtke koje imaju radnike u Siriji same procjenjuju hoće li ih radi sigurnosti prebaciti u Hrvatsku, pri čemu MVPEI može pomoći preko počasnog konzulata u Damasku. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, u Siriji posluju tri hrvatske tvrtke - Crosco, INA i STS. Ministarstvo i dalje, u skladu s preporukom od 9. lipnja, savjetuje hrvatskim državljanima da odgode sva putovanja u Siriju koja nisu nužna. Stotinjak je osoba poginulo, a deseci su ranjeni u velikoj ofenzivi vojske na Hamu, pobunjenički grad u središnjem dijelu Sirije, čime je nedjelja postala jedan od najkrvavijih dana od početka pobune sredinom ožujka. Sirijska vojska poduzela je ofenzivu na još nekoliko gradova pa je broj mrtvih veći od 120.
MONTPELLIER - "Nisu se stekli uvjeti" za vojnu intervenciju u Siriji, rekao je glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen, u razgovoru za francuski dnevni list Midi Libre objavljen u ponedjeljak. "U Libiji vodimo operaciju na temelju UN-ova jasnog mandata. Imamo potporu zemalja u regiji. Ta se dva uvjeta nisu stekla u Siriji", rekao je Rasmussen, osudivši "nasilje sirijskih sigurnosnih snaga nad stanovnicima". Kako navode aktivisti za ljudska prava, 136 osoba je ubijeno u nedjelju u Siriji, među kojima 100 u velikoj vojnoj ofenzivi na Hamu, pobunjenički grad u središtu zemlje, što je "jedan od najkrvavijih dana" od početka pobune sredinom ožujka. Francuska i još tri zemlje (Velika Britanija, Njemačka i Portugal) su prije više tjedana podnijele prijedlog rezolucije u kojemu osuđuju represiju u Siriji i pozivaju na političke reforme, ali Kina i Rusija, stalne članice Vijeća sigurnosti, protive se donošenju teksta.
ZAGREB - Desničarski ekstremist koji je masakrirao 77 osoba u dvostrukom terorističkom napadu u Norveškoj obavio je plastičnu operaciju kako bi što više nalikovao arijevcu, doznaje se iz obavještajnih izvora, koje prenosi britanski list. Anders Behring Breivik (32), ima plavu kosu, plave oči i izražene crte lica karakteristične za tu skupinu. Međutim, prema Janne Kristiansen, šefici norveške obavještajne agencije PST, nemoguće je da mu je to prirodni izgled. "Takav arijevski izgled nije uobičajen u Norveškoj", rekla je. "Hitler bi ga stavio na plakate. Ima savršeno, klasično arijevsko lice. Mora da je zatezao lice", rekla je Kristiansen u intervjuu za The Sunday Times. Ta informacija u skladu je sa sjećanjima Breivikove školske prijateljice koja kaže da se hvalio kako je išao na plastičnu operaciju prije deset godina pošto se sprijateljio sa skupinom ljudi opsjednutih tjelesnim izgledom. "Sjećam se da mi je, dok smo bili na zabavi, rekao da je operirao nos i bradu u Americi", izjavila je prijateljica za Sunday Telegraph. Te su informacije objavljene kada sve jasnije postaju Breivikove veze s Velikom Britanijom, gdje je nabavio i neke sastojke za automobil bombu.
PEKING - Kina je u ponedjeljak objavila da su muslimanski "vjerski ekstremisti", kojih su vođe "uvježbani u terorističkim kampovima u inozemstvu", odgovorni za napad u pokrajini Xinjiang na zapadu zemlje u kojem je šestero ljudi ubijeno. U nedjeljnom napadu u gradu Kashagaru devetorica napadača upala su u restoran i ubila vlasnika i konobara te zatim izašla na ulicu i nasmrt izbola četvero ljudi, javila je agencija Xinhua. "Iza napada stoji skupina vjerskih ekstremista na čelu s kolovođama uvježbanima izvan zemlje", navodi agencija. Policijska istraga pokazala je da su vođe skupine uvježbani za korištenje eksploziva i vatrenog oružja u Pakistanu, u kampu separatističkog "Islamističkog pokreta Istočni Turkmenistan", prenijela je Xinhua.
MOSTAR - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović izjavio je da će Hrvatska snažno podupirati politiku proširenja EU-a na jugoistok Europe, ističući u intervjuu koji je u ponedjeljak objavilo sarajevsko Oslobođenje, da je hrvatsko članstvo posebno značajno za BiH i Srbiju. "Skoro hrvatsko članstvo u EU-u važno je za Hrvatsku, ali i za regiju. Važno je zbog toga što je politika Hrvatske takva da će svim snagama podržavati naše susjede, posebno Bosnu i Hercegovinu i Srbiju na putu ulaska u EU", rekao je Josipović koji je u Sarajevu nazočio završnici Sarajevo film festivala (SFF). Dodao je da će potpora Srbiji i BiH biti političke i tehničke naravi te da će se Hrvatska snažno zalagati za politiku proširenja. "Naše stajalište u Hrvatskoj, a to misle i mnoge druge europske zemlje, jest da Europa nije potpuna bez jugoistoka", naglasio je. Josipović smatra da će na Kosovu prevladati razum te da neće biti težih sukoba. "Uvijek treba biti oprezan, ali ja vjerujem da će razum prevladati", rekao je hrvatski predsjednik. Pri tome je istaknuo da Hrvatska vodi takvu politiku da priznaje Kosovo kao državu a s druge strane želi razvijati najbolje moguće odnose sa Srbijom. Josipović je ocijenio i da, kada se radi o ratnim zločinima u regiji, svaki zločin i svaki zločinac moraju biti kažnjeni. Pojasnio je da se treba izbjeći politiziranje takvih slučajeva. "Moja je želja da izbjegnemo politizaciju i proces suradnje u kažnjavanju ratnih zločina učinimo vjerodostojnim, efikasnim i odvojenim od dnevne politike", naglasio je.