Cijena te pobjede bit će izraženija polarizacija u Turskoj između vlade, koja ima korijene u političkom islamu, i njezinih čvrstih sekularnih suparnika. Takve prognoze mogle bi dodatno oslabiti ionako krhka financijska tržišta.
Uz 250 časnika, uključujući desetke generala, koji su u zatvoru pod optužbom za urotu protiv vlade premijera Tayyipa Erdogana, ostavke će također pojačati bojazan o operativnoj sposobnosti druge po veličini vojne snage unutar NATO-a.
Mnogi će pozdraviti potčinjavanje vojske civilnoj kontroli kao znak demokratizacije zemlje kandidatkinje za ulazak u EU, ali će i osnažiti strahove od rastućeg Erdoganova utjecaja u državnom aparatu.
Oružane snage, koje su izvele tri državna udara i 1997. svrgnule s vlasti prvu tursku islamističku vladu, više, kako se čini, nisu sposobne ili same ne žele intervenirati u politički život.
Novi vladini planovi za jačanjem uloge policije u borbi protiv gerilaca Kurdistanske radničke stranke također ukazuju na namjeru slabljenja utjecaja vojske.
Na krilima uvjerljive pobjede na posljednjim parlamentarnim izborima, na kojima je AKP osvojila 50 posto glasova, Erdogan se izdigao do odlične pozicije da ostvari planove o reformi ustava, koji je donesen pod vojnim patronatom nakon državnog udara 1980.
S dužnosti je u petak odstupio zapovjednik turskih oružanih snaga Isik Kosaner, zajedno sa zapovjednicima kopnenih, zračnih i pomorskih snaga. Premijer Erdogan imenovao je u petak kasno navečer generala Nacedeta Ozela iz prometne policije zapovjednikom turskih oružanih snaga, pošto je cijeli turski vojni vrh prije toga podnio ostavku.