Mravka i ostale se tereti da su Buljubašiću, koji je bio zaposlen u središnjici HDZ-a, omogućili da od svibnja 2006. do kolovoza 2009. ne radi, a prima plaću te da po povlaštenoj cijeni kupi stan i koristi druge povlastice, poput naknade prijevoza, dopunskog zdravstvenog osiguranja i troškova korištenja mobitela.
Optužnicom tereti Mravka kao predsjednika Uprave HEP-a, Željka Dorčića kao direktora tog poduzeća, Antuna Crnića kao direktora Direkcije za pravne, kadrovske i opće poslove, Mladena Belju kao direktora jednog pogona i Aleksandra Bernika kao rukovoditelj tog pogona da su inicirali Buljubašićevo zapošljavanjem kako bi mu pribavili nepripadnu korist, izvijestilo je Državno odvjetništvo, navodeći samo inicijale optuženih.
Beljo je, prema optužnici, 12. svibnja 2006. predložio zasnivanje radnog odnosa na neodređeno vrijeme s novim radnikom na radnom mjestu instrumentarac VKV 2, a s čime su se, suprotno internom propisu suglasili Dorčić, Crnić i Mravak.
Beljo je potom u lipnju odabrao i s Buljubašićem zaključio Ugovor o radu, nakon čega je Buljubašić samo formalno raspoređen na rad u jedan odjel, bez stvarnog rasporeda poslova i zadataka, ali uz isplatu plaće, poreza, prireza i doprinosa što su temeljem radnih lista potpisivali Beljo a potom i Bernik, iako su znali da nije radio niti je dolazio posao.
Isplaćenim plaćama i naknadama Buljubašiću je pribavljena korist u ukupnom iznosu od oko 235 tisuća kuna, dok su optuženi, tvrdi tužiteljstvo HEP oštetili za oko 358 tisuća kuna.
Osim što mu je dopustio da koristi povlastice iz radnog odnosa, Mravak je s Buljubašićem, nakon što su Dorčić i Crnić našli HEP-ov stan, sklopio ugovor o najmu tog stana u Zagrebu a zatim mu i udovoljio zahtjevu da stan otkupi kao zaposlenik HEP-a, protivno odluci o prodaji neposlovne imovine.
Kupoprodajnim sporazumom utvrđena je tržišna cijena stana od 1,2 milijuna kuna, no Buljubašić je naručio vještačenje kojim je cijena stana umanjena za 30 posto pa je utvrđena povlaštena cijena od 907 tisuća kuna.
Istog dana, Buljubašić je zaključio ugovor o kupnji stana za taj iznos čime mu je na štetu HEP-a pribavljena korist u razlici između tržišne i kupovne cijene stana od gotovo 389 tisuća kuna.
Nakon slučaja "Buljubašić" Mravak je bio u istražnom zatvoru zbog sumnje da je s bivšim potpredsjednikom vlade Damirom Polančecom i čelnikom TLM-a Ivanom Koštanom HEP oštetio za 600 milijuna kuna prodajom struje TLM-u po cijeni jeftinijoj od tržišne. Potom je osumnjičen za pokušaj primanja dva milijuna eura mita, a USKOK je protiv njega pokrenuo i istragu zbog sumnje da je struju po nižoj cijeni prodavao tvrtkama u sastavu koncerna DIOKI te da je toj tvrtki bez odluke Uprave HEP-a dao zajam od 15 milijuna kuna. Nakon niza optužbi Mravak je odlučio surađivati s USKOK-om pa je lani krajem listopada, poslije pet mjeseci, pušten iz zatvora u Remetincu da se brani sa slobode.