RAB - Predsjednica vlade Jadranka Kosor danas je posjetila grad Rab i sastala se s gradonačelnikom zdenkom Antešićem, načelnikom općine Lopar Alenom Andreškićem i predsjednikom uprave Imperiala d.d. Vladom Mišem. Na sastanku, koji nije bio otvoren za novinare, predstavnici Imperiala izvijestili su premijerku da ta tvrtka, u kojoj država ima oko 57 posto vlasničkog udjela, posluje pozitivno te da je pred privatizacijom. Kako se doznaje od sudionika sastanka, razgovaralo se i o projektu odvodnje na otoku Rabu, rješavanju stambenih pitanja za nekolicinu branitelja te o poboljšanju cestovne infrastrukture. Nakon sastanka premijerka je posjetila udrugu Rapski samostreličari te je iz trajektne luke u Loparu brodicom otplovila na Goli otok.
ZAGREB - Odbijena je žalba bivšeg premijera Ive Sanadera na jednomjesečan istražni zatvor koji mu je određen još prije sedam mjeseci na početku antikorupcijske istrage koju je protiv njega u slučaju Fimi medije pokrenuo USKOK. Sanader je preko svojih branitelja tražio da mu se kao razlog za zadržavanje u istražnom zatvoru ukine opasnost od bijega jer tvrdi da u prosincu prošle godine, kad je otputovao iz Hrvatske, nije bježao od hrvatskog pravosuđa, nego je išao na unaprijed dogovoren službeni put. No izvanraspravno vijeće zagrebačkoga Županijskog suda to je danas odbilo, ocijenivši da i dalje postoji opasnost od bijega. Na opasnost od utjecaja na svjedoke, kao drugi razlog za zadržavanje u Remetincu, obrana se nije žalila. Istražni zatvor bivšem je premijeru i predsjedniku HDZ-a određen još u prosincu prošle godine kad je USKOK protiv njega pokrenuo istragu u slučaju Fimi medija. Jednomjesečni istražni zatvor za Sanadera je počeo s danom izručenja Hrvatskoj i po sadašnjem rješenju može trajati do 18. kolovoza. Od suca istrage Ratka Šćekića doznaje se da obrana za sada nije ponudila jamčevinu za puštanje na slobodu niti je predložila neku drugu mjeru opreza, primjerice zabranu napuštanja boravišta, oduzimanje putovnice ili istražni zatvor u domu. Pošto je prošli tjedan pred USKOK-ovim odvjetnicama iznio obranu u slučaju Fimi medije, Sanader bi u srijedu trebao to učiniti i u slučaju navodno nezakonita uzimanja 3,5 milijuna kuna provizije od Hypo banke za 140 milijuna austrijskih šilinga zajma koji je 1995. i 1995. dobila hrvatska vlada. Sanader je tada bio zamjenik ministra vanjskih poslova.
ŠIBENIK - Istražni sudac Županijskog suda u Šibeniku Igor Ninić u srijedu i četvrtak ispitat će prve svjedoke u postupku protiv Dragana Paravinje osumnjičena za teško ubojstvo maloljetne Drnišanke Antonije Bilić, izvijestio je danas novinare Paravinjin odvjetnik po službenoj dužnosti Branko Baica. Pred sucem bi se najprije trebala naći obitelj nestale maloljetnice, a zatim i svi ostali svjedoci, dok će se dokazi izvoditi naknadno, vjerojatno početkom kolovoza. Baica je pregledao uglavnom sve spise i materijal povezan sa slučajem te kaže kako još treba vidjeti što će biti s dokazima koje je policija prikupila i koje sud tek treba verificirati, zajedno s iskazima svjedoka. Kazao je kako za sada nije zatraženo proširenje istražnog zahtjeva protiv njegova branjenika kojega sud sumnjiči za teško ubojstvo i dva pokušaja silovanja. Izjavio je i kako je dogovorena suradnja sa sudom u BiH koji bi trebao organizirati i saslušanje svjedoka sa svog područja, ako to bude potrebno u šibenskom postupku. Na novinarski upit koliko će Paravinja ostati u pritvoru šibenskog zatvora, Baica je odgovorio kako se to još ne zna. Po hrvatskim zakonima, Paravinja u Šibeniku može provesti najviše šest mjeseci, a prema uvjetima izručenja taj će rok ovisiti o zahtjevu bosanskohercegovačkog ili srbijanskog pravosuđa. I danas se pretražuje teren u potrazi za nestalom djevojkom, a 50 policajaca pretražuje područje od lokalne ceste od Kaštela Žegarskog do mjesta Medviđe te od mjesta Zelengrada do Kruševa na zadarskom području.
ŠIBENIK - Potpredsjednik vlade i ministar zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinović otvorio je danas u šibenskoj Općoj bolnici novouređen otorinolaringološki odjel te u rad svečano pustio gama-kameru nuklearne medicine u toj bolnici. Ministar je u prigodi otvorenja naglasio kako je u novouređeni odjel uloženo 11,5 milijuna kuna, u čemu je država sudjelovala s gotovo polovicom. Izrazivši zadovoljstvo što šibenska bolnica više nije na glasu "bolnice slučaja" kao prije tri godine kad je zadnji put posjetio taj odjel, dodao je: "Tada je Iz slavina tekla žuta voda, a na hodnicima se posvuda nalazio otrov za štakore. Bolnica je nakon više ulaganja dobila status jednog od najuglednijih medicinskih centara u Hrvatskoj." Na novinarski upit o manjku liječničkog kadra "zbog čega se događa da mjesta poput Vodica, turistički vrlo atraktivna, usred sezone nemaju timove hitne medicinske pomoći ili se na hitnu intervenciju predugo čeka", odgovorio je da se država već 20-ak godina bori s problemom nedostatka liječničkog kadra. Dodao je da mjerodavno ministarstvo već neko vrijeme provodi projekt sufinanciranja specijalizacije liječnika, što bi dugoročno trebalo olakšati to stanje. Ministar nije želio komentirati nagađanja da će HDZ u mogućim postupcima protiv te stranke zastupati odvjetnik Vladimir Gredelj.
ZAGREB - U Hrvatsku je prošli vikend ušlo 1,367.000 putnika, što je ovogodišnji rekord, a u usporedbi s četvrtim srpanjskim vikendom prošle godine to je 53.000 ulazaka više, pokazuju MUP-ovi podatci o prometu na graničnim prijelazima. U usporedbi s pretprošlim vikendom broj ulazaka također je veći za 53.000. Od petka do nedjelje u ponoć u Hrvatsku je, po podatcima granične policije, ušlo 1,149.000 stranih i 218.000 domaćih putnika te ukupno 390.000 vozila, a istodobno je izišlo 1,246.000 putnika. Kao i inače, promet je bio najveći u subotu, kad je ušla 561.000 putnika i 160.00 vozila. U petak je u Hrvatsku doputovalo 413.000, a u nedjelju 393.000 putnika.
ZAGREB - Zagrebački Županijski sud poništio je odluku Arbitražnog vijeća o poslovima koje zaposlenici pulskog lista "Glasa Istre" za lanjskoga štrajka nisu smjeli prekidati, utvrdivši da je tom odlukom onemogućeno ustavno pravo na štrajk novinarima i urednicima na tim poslovima. Sud je osnovanim proglasio zahtjev podružnice Sindikata novinara Hrvatske u "Glasu Istre" za poništavenje odluke arbitražnog vijeća kojom su lani u listopadu donesena pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka ili isključenja s rada u tom dnevnom listu. Osnovanim je ocijenio i navode iz sindikalne tužbe kako je neprihvatljivo stajalište arbitražnog vijeća da se u okviru proizvodno-održavajućih i nužnih poslova za vrijeme štrajka navodi i čak deset novinarsko-uredničkih poslova te da tijekom štrajka novine moraju nastaviti svakodnevno izlaziti. Takva je odluka, navodi zagrebački sud u danas objavljenoj presudi od 8. srpnja, ne samo bitno ograničila nego upravo onemogućila ustavno pravo na štrajk zaposlenicima na tim poslovima. "Suprotno stavu pravorijeka, štrajk je potpun prestanak rada, a proizvodno-održavajući poslovi su iznimka koja se mora usko tumačiti, dakle, kao one poslove koji su doista prijeko potrebni da bi se rad mogao, kad završi štrajk, nastaviti, odnosno obnoviti", zaključuje sud u presudi. Stoga je, dodaje, pogrešno stajalište iz arbitražne odluke da se rad za vrijeme štrajka uopće ne može prekinuti, nego samo obavljati u manjem omjeru, što je, tvrdi sud, neprihvatljivo i bez uporišta u zakonu. Sud, ipak, nije prihvatio navode iz tužbe da odluku valja poništiti i zato što nije donesena većinom glasova članova arbitražnog vijeća, već isključivo od predsjednice vijeća, sutkinje pulskoga Županijskog suda Ondine Vidulin-Matijević. U presudi napominje kako je riječ o tzv. prisilnoj arbitraži za koju je zakonom propisano da se sastoji od predstavnika sindikata i poslodavca te neovisnog predsjednika, pa da je stoga jasno i logično da, ako se stranke potpuno mimoilaze, o sadržaju pravila i proizvodno-održavajućim poslovima koji se tijekom štrajka ne prekidaju odluku donosi predsjednik arbitražnog vijeća.
KARLOVAC - Od petka do nedjelje uz rijeku Koranu u Karlovcu održat će se trodnevni projekt "Riječno kino" u sklopu kojeg će posjetitelji sa zračnih madraca i četiristo stolica na Foginovu kupalištu moći pogledati tri filmske poslastice, rečeno je danas na tiskovnoj konferenciji na Foginovu. Projekt "Riječno kino" diplomski je rad studentice produkcije Akademije dramskih umjetnosti u Zagrebu Marije Ratković. Predstavljajući projekt, kazala je da mu je moto "Kino na svježem zraku i luftić za dvoje u mraku". Posjetiteljima će biti prikazana tri europska filma: u petak glazbeno-biografska melodrama za mlade "John Lennon - dečko koji ne obećava", u subotu akcijski triler "Pljačkaš", koji je pobijedio na prošlogodišnjem Zagreb film festivalu, a u nedjelju film "Ćaća" redatelja Dalibora Matanića i dobitnika triju zlatnih arena na ovogodišnjem Festivalu igranog filma u Puli. Na karlovačku projekciju "Ćaće" doći će zlatnom arenom nagrađeni direktor fotografije Vanja Černjul i nagrađena glumica sporedne uloge Iva Mihalić te glavna glumica Judita Franković i producentica filma Ankica Jurić-Tilić. Marija Ratković kazala je da je "Riječno kino" i svojevrstan pokusni projekt o kojem će ovisiti mogućnost da se sljedećih godina na glavnom gradskom kupalištu, koje ljeti posjeti oko tisuću ljudi na dan, svake večeri organiziraju filmski, kazališni i glazbeni programi.
ZAGREB - Kako bi upozorili na "iskrivljavanje povijesti" u vezi 27. srpnja, dana kojim se obilježava ustanak hrvatskog naroda protiv fašizma, stotinu članova Hrvatske stranke prava (HSP) sutra će kod spomenika ustanku u Srbu odati počast za oko dvije tisuće nevinih žrtava koje su na taj datum prije 70 godina stradale u četničkom pokolju, najavio je danas predsjednik HSP-a Daniel Srb. Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća točno u podne HSP će upozoriti hrvatsku javnost na temu koja se uvijek skrivala, a skriva se i danas, na četnički ustanak kojemu je cilj bio pokolj i protjerivanje svog nesrpskog, prije svega hrvatskog stanovništva u istočnoj Lici i jugozapadnoj BiH, rekao je Srb. U bivšoj državi 27. srpnja se slavio kao Dan ustanka naroda SR Hrvatske i SR BiH, a zapravo se radilo o ustanku i etničkom čišćenju koji potaknuli talijanski fašisti s dugoročnim ciljem da taj prostor očiste od hrvatskog stanovništva. Pomagače su našli u četnicima i dijelu komunista, zbog čega se taj događaj kasnije tretirao kao ustanak naroda protiv fašizma, dodao je. Rekao je da HSP, dan uoči proslave koju provode SDP i SDSS, želi upozoriti na povijesnu činjenicu o tim događajima i licemjernu politiku koja poziva na poštivanje svih žrtava, a istovremeno podiže spomenike počiniteljima pokolja, ustvrdio je Srb. Nedopustivo je slaviti etničko čišćenje u Hrvatskoj, istaknuo je, podsjetivši da je prošlogodišnja proslava obnove spomenika održana pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, dok je tu obnovu platila i Vlada RH.
ZAGREB - Sveučilište u Zagrebu objavilo je na svojoj internetskoj stranici - www.unizg.hr natječaj za upis studenata u prvu godinu diplomskog studija u akademskoj godini 2011./2012. i najavilo da se će se prijave za upis na diplomske studije na fakultetima i akademijama sveučilišta primati od 24. kolovoza. Po odluci Senata zagrebačkog sveučilišta, upisnom kvotom za iduću akademsku godinu osigurano je ukupno 8.800 slobodnih mjesta, od čega 7.608 mjesta za redovite studente, 995 mjesta za izvanredne te 197 mjesta za studente strane državljane. U okviru kvote za redovite studente, 1.914 studenata studirat će bez plaćanja, njih 2.032 plaćat će participacije u troškovima studiranja po lineranom modelu, dok će 3.662 studenata plaćati maksimalne iznose participacija. Iznosi studentskih participacija nisu se mijenjali u odnosu na prethodnu akademsku godinu. Izuzetak su studiji na Fakultetu elektrotehnike i računarstva te na Matematičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta gdje je došlo do manjeg povećanja, napominju u Sveučilištu. Ako Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa djelomično ili u potpunosti osigura financijska sredstva za podmirivanje participacija u troškovima studija, studenti će na adekvatan način biti oslobođeni plaćanja školarina, izvijestili su sa sveučilišta. Cjelokupni Natječaj s podacima o terminima prijava i upisa, kao i o kvotama i iznosima participacija na pojedinim studijskim programima, dostupan je na internetskoj stranici Sveučilišta u Zagrebu www.unizg.hr .
ZAGREB - Tijekom protekloga vikenda, od petka do ponedjeljka, posade transportnih helikoptera Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i Protuzračne obrane (HRZ i PZO) hitnim medicinskim letovima prevezli su sedam pacijenata do KBC-a Split te jednu pacijenticu do KBC-a Rijeka, priopćilo je danas Ministarstvo obrane (MORH). U petak, 22. srpnja, u popodnevnim satima hitnim medicinskim letom je s otoka Brača krenulo zbrinjavanje jednog pacijenta, a nakon dojave o potrebi hitnog spašavanja dvogodišnjeg djeteta s Korčule, posada je sletjela na Korčulu i na vrijeme prevezla oba pacijenta do splitskih Firula. U petak je u kasnim večernjim satima hitnim medicinskim letom prevezena i 77-godišnja žena s otoka Lošinja do KBC-a Rijeka. U subotu i nedjelju posade helikoptera HRZ i PZO-a sudjelovale su u spašavanju četiri pacijenta sa Šolte, Korčule i Hvara, od kojih je jedan turist iz Australije koji se nalazio na Šolti. Sedmog pacijenta, državljanina Kraljevine Belgije, posada iz Divulja prevezla je noćas iza ponoći sa otoka Hvara, priopćeno je iz MORH-a.
ZAGREB - U prometnim nesrećama lani je u Hrvatskoj poginulo 500 osoba, što je 116 poginulih manje nego u 2009., a najviše su u prometu ginuli mladi vozači, u najvećem broju muškarci, dok se najviše prometnih nesreća s poginulim osobama dogodilo u srpnju, izvijestio je danas Državni zavod za statistiku. Od 500 lani poginulih u prometu 77,6 posto su muškarci (388 osoba) i 22,4 posto (112 osoba) žene. U dobi od 20 do 24 godine poginulo je 50 osoba (39 mladića i 11 djevojaka), što je, ne ubrajajući onu od 75 i više godina, i najrizičnija dobna skupina. U dobi od 25 do 29 godina poginula je 41 osoba (35 muškaraca i 6 žena), dok je u starosti od 50 do 54 godine bilo 40 poginulih (34 muškarca i 6 žena). Lani je poginulo i šestero djece mlađe od četiri godine, dvoje u dobi od 5 do 9 godina i sedmero od 10 do 14 godina, a poginulih "tinejdžera" od 15 do 19 godina bilo je 24 (17 mladića i 7 djevojaka). Najviše osoba, 338 ili 66,7 posto, poginulo je u prijevoznom sredstvu, a čak 278 njih bili su muškarci, od kojih najviše (36) u dobi od 20 do 24 godine i u dobi od 25 do 29 godina (34). Poginulo je 107 pješaka ili 21,2 posto od ukupno poginulih u prometu, od kojih su 63 bili muškarci (19 ih je bilo starije od 75 godina), a 44 žene (23 starije od 75 godina). U nemotornim vozilima lani je poginulo 36 osoba (32 muškarca i 4 žene), u željezničkim nesrećama 17 osoba (13 muškaraca i 4 žene), dok su dva muškarca poginula u ostalim nesrećama u prometu. Najveći broj poginulih u prometu bio je u srpnju (10,6 posto), a slijede svibanj i travanj, dok je najmanje poginulih zabilježeno u ožujku (5,6 posto) te u siječnju i veljači. Pješaka je, pak, najviše poginulo u veljači (16,8 posto od ukupnog broja poginulih pješaka), dok u lipnju u prometu nije poginuo ni jedan pješak. Po broju poginulih u prometnim nesrećama na prvom je mjestu Grad Zagreb (64), a slijedi Zagrebačka županija (43) te Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska i Istarska županija (po 33), dok je najmanje poginulih bilo u Požeško-slavonskoj (7), Koprivničko-križevačkoj (8) i Šibensko-kninskoj županiji (12). Udio poginulih osoba u prometnim nesrećama u odnosu na ukupno umrle osobe iznosio je 1 posto, navode u Državnom zavodu za statistiku.
ZAGREB - Hrvatski Crveni križ izvijestio je danas da je od 12. ožujka do kraja lipnja ove godine, za vrijeme apela za prikupljanje pomoći stanovništvu stradalom od potresa i plimnog vala u Japanu prikupio i proslijedio na žiro račun Japanskog Crvenog križa više od 5,5 milijuna kuna. Hrvatski Crveni križ zahvalio je u današnjem priopćenju hrvatskoj vladi na donaciji 3,5 milijuna kuna te svim građanima, tvrtkama, tijelima lokalne i područne samouprave, likovnim i glazbenim umjetnicima, sportskim klubovima koji su donirali ukupno više od dva milijuna kuna. Posebnu zahvalu uputili su đacima i studentima koji su organizirali brojne akcije prikupljanja financijskih sredstava i uplatili ih na račun Hrvatskog Crvenog križa, te medijima koji su objavom apela i izvješćivanjem javnosti pridonijeli prikupljanju sredstava. Ukupno je prikupljeno 5.551.404,42 kune, a sredstva su na račun Japanskog Crvenog križa doznačena u dva navrata, u ožujku (oko 3,7 milijuna) i u srpnju (oko 1,8 milijuna kuna).
DUBROVNIK - Kriminalističkim istraživanjem utvrđena je osnovana sumnja da je 59-godišnjak iz Metkovića od travnja 1999. do 31. ožujka ove godine prijevarom i krivotvorenjem isprava oštetio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje za 990.000 kuna. On je 12. travnja 1999. u ime roditelja koji su umrli 1987., odnosno 1994. podnio zahtjev za priznanje prava na obiteljsku mirovinu nakon smrti svog brata. Osumnjičen je da je, radi pribavljanja protupravne imovinske koristi, od dana podnošenja zahtjeva do 31.ožujka 2011. redovito dostavljao lažne potvrde, na temelju kojih je u HZMO-u doneseno neosnovano rješenje o pravu na obiteljsku mirovinu. Od 1. kolovoza 1999. do 31. ožujka 2011. isplaćeno je ukupno 990.335 kuna na račun njegove pokojne majke, kojim se na temelju punomoći koristio osumnjičenik. Zbog sumnje da je počinio kaznena djela prijevare i krivotvorenja isprave osumnjičeni 59-godišnjak bit će kazneno prijavljen državnom odvjetništvu, priopćila je PU dubrovačka.
KARLOVAC - Policija je u pretrazi kuće neimenovana 55-godišnjaka u Završju Netretićkom pronašla dva ručna raketna bacača, veću količinu eksploziva, minsko-eksplozivnih sredstava, vrijednu puškostrojnicu, poluautomatsku pušku, pušku M-48 te veću količina streljiva različita kalibra. Muškarac je kazneno prijavljen i doveden u Istražni centar Županijskog suda u Karlovcu na saslušanje, priopćila je karlovačka Policijska uprava. Nalog za premetačinu kuće i gospodarskih zgrada dao je istražni sudac županijskog suda jer je 55-godišnjak prijetio 37-godišnjakinji iz Netretića. Muškarac je osumnjičen i za kazneno djelo nedopuštena držanja oružja i eksplozivnih tvari.
PULA - U istarskim vodama prošli je vikend pomorska policija zaustavila 17 plovila koji su nedopušteno glisirali na udaljenosti manjoj od 300 metara od obale, a u prekršajima je uhvaćeno ukupno 20 osoba, od kojih je 19 stranaca, izvijestila je danas istarska policija. Pomorska policija provela je akciju "Sigurnost na moru" tijekom koje je kontrolirala 31 plovilo te utvrdila 22 prekršaja za koje je prijavljeno osam nizozemskih, pet njemačkih, tri austrijska, dva slovenska te po jedan talijanski i hrvatski državljanin. Osim 17 slučajeva nedopuštena glisiranja utvrđeno je da dvije osobe nisu imale vinjete za plovila, a dvije nisu imale isprave plovila kod sebe. Hrvatski državljanin uhvaćen je, pak, kako u Medulinskom zaljevu diže parangale pa je prijavljen zbog kršenja zakona o morskom ribarstvu. Utvrđeno je, naime, da je imao tri parangala s ukupno 150 udica, a pravilnik o športskom i rekreacijskom ribolovu na moru dopušta jedan ili više parangala s ukupno do 100 udica, uz posjedovanje posebne dozvole za ribolov dubinskim parangalom. Svim prekršiteljima zakona izdani su prekršajni nalozi s određenim novčanim kaznama, kažu u policiji.