BEOGRAD - Započeo je postupak izručenja haaškog optuženika Gorana Hadžića Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i on se u ovom trenutku nalazi u zrakoplovu na putu za Den Haag, rekla je u petak na tiskovnoj konferenciji u Beogradu srbijanska ministrica pravosuđa Snežana Malović. Hadžićevo izručenje počelo je nakon što je ministrica Malović potpisala nalog za ekstradiciju, pošto se su se prethodno i Hadžić i njegovi branitelji formalno odrekli prava na žalbu na odluku beogradskog suda o ispunjenosti uvjeta za njegovo izručenje. Hadžić je uhićen u srijedu u blizini vojvođanskog sela Krušedola, nakon čega je prebačen u pritvorsku jedinicu beogradskog Posebnog suda. Hadžiću je u petak ujutro omogućeno da posjeti teško bolesnu majku u obiteljskoj kući u Novom Sadu, u kojoj se zadržao oko sat vremena. Po neslužbenim informacijama, posjetio je i očev grob na mjesnom groblju. Iz Novog Sada je izravno prevezen u beogradsku zračnu luku Nikole Tesle i smješten u zrakoplov za Haag.
ZAGREB - Poljska, zemlja koja u ovom polugodištu predsjeda Europskom unijom, ali koja nije dio eurozone, u petak je pozdravila "prvi veliki korak u dobrom smjeru" napravljen jučer summitu u Bruxellesu odlukom o pružanju drugog paketa pomoći Grčkoj. "To je prvi veliki korak u dobrom smjeru. Prvi put, nakon duljeg vremena, prostor eurozone odlučio je preduhitriti razvoj događaja", izjavio je poljski ministar financija Jan Rastowski. On optimistično smatra da je "grčki problem već riješen". Po njegovim riječima, čak i da rejting agencije Grčku službeno proglase insolventnom, "probleni Grčke, Irske i Portugala su dovoljno dobro riješeni da se ne preliju na ostale zemlje". "Jedinstveno rješenje za eurozonu jest njezina još sveobuhvatnija integracija", zaključio je Rastowski. On je istaknuo nužnost za zemlje euro zone i europske institucije da narednih mjeseci nastave svoj posao kako bi "stvarno osigurali stabilnost uzone". Čelnici zemalja članica eurozone postigli su u četvrtak na izvanrednom summitu u Bruxellesu dogovor o drugom paketu pomoći Grčkoj, objavio je predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy. "Dogovorili smo se da ćemo podržati novi program za Grčku i zajedno s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i dobrovoljnim sudjelovanjem privatnog sektora u potpunosti pokriti potrebu za financiranjem", rekao je Van Rompuy na konferenciji za novinare po završetku summita. Drugi paket pomoći Grčkoj, koji bi trebao zaustaviti daljnje širenje dužničke krize, predviđa znatno smanjenje njezina duga te produljenje roka otplate zajmova sa sedam i pol na najmanje 15 godina do najviše 30 godina te smanjenje kamata s 4,5 na 3,5 posto. Novi program pomoći za Grčku iznosi ukupno 158 milijardi eura, od čega će 109 milijardi osigurati EU i Međunarodni monetarni fond, a 49 milijardi eura privatni sektor.
ATENA - Većina grčkih medija pohvalila je u petak "pojas za spašavanje" ponuđen toj zemlji na jučerašnjem summitu eurozone, ali je ipak bila suzdržana glede posljedica sudjelovanja privatnog sektora i rizika od "djelomičnog neispunjenja obveza". "Novi Marshallov plan za Grčku, nova zraka nade", piše na naslovnici velikog dnevnog lista Ta Nee. "Usprkos velikom kašnjenju, Europa je pronašla odvažno rješenje uklonivši opasnost od stečaja Grčke i ujedno zaštitivši euro". Gospodarski dnevni list Naftemporiki donosi na naslovnici: "Dogovor vrijedan 158 milijarda eura za izlazak iz krize". "Odluke donesene u četvrtak u Bruxellesu važne su za zaštitu Grčke koja će ipak biti svrstana u skupinu djelomičnog stečaja", ističe Naftemporiki. Dnevnik lijevog centra Etnos naziva dogovor "pojasom za spašavanje Grčke i eura". "Riječ je o važnom koraku u dobru smjeru, ali će primjena plana biti tegobna i mučna jer zahtijeva velika jamstva Grčke", ocjenjuje Etnos. "Velika doza kisika za Grčku i za euro", poručuje na naslovnici liberalni Katimerini koji ipak ističe "nužnost nastavka reforma u zemlji, provođenja plana privatizacija i borbe s rasipanjem državnog novca". Nešto kritičnija Elefthorotipija (ljevičarska) smatra da će zemlja "30 godina prolaziti tunelom" i da će biti izložena "međunarodnom nadzoru uz opasnost od djelomičnog stečaja". Po pisanju tog lista, "nije sigurno da je uklonjena pogibelj od krize", ali su "odluke presudne" za Grčku. "Postavlja se pitanje vode li one k rješenju problema ili pak k njegovu cementiranju". "Upornost Njemačke u svezi sa sudjelovanjem privatnog sektora imat će veliku cijenu i Grčka će skupo plaćati, uz lihvarske kamate", ističe komentator Eleftherotipije.
LONDON - Mirovni izaslanik UN-a za Libiju Abdul Elah al-Hatib predlaže da se nakon uspostave primirja u toj zemlji odmah uspostavi prijelazna vlast u kojoj bi jednako bili zastupljeni ustanici i aktualna vlada, ali bez Moamera Gadafija i njegovih sinova, rekao je jedan visoki europski diplomat. Prijelazna vlast imenovala bi predsjednika, kontrolirala policiju, oružane snage i službe sigurnosti te nadzirala proces pomirbe koji bi doveo do izbora za nacionalnu skupštinu, a nakon toga bi skupština napisala ustav, kazao je diplomat. Diplomat, koji je želio ostati anoniman, za Reuters je izno stavove za koje se, po njegovim riječima, zalaže posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a Abdul Elah al-Hatib. Hatib, jordanski senator, traži političko rješenje za sukob koji je izbio u veljači između Gadafijevih snaga i pobunjenika na istoku zemlje. On je posjetio obje strane nekoliko puta. Po izvoru, Gadafi bi prihvatio takav plan pod uvjetom da mu osobna sudbina bude zajmčena i da ne bude izručen Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) u Haagu.
NUSA DUA, Indonezija - SAD i Kina u petak su na summitu zemalja ASEAN-a na Baliju zadovoljno zaključili da popuštaju napetosti zbog nesuglasica oko Južnog kineskog mora do kojih je došlo između Pekinga i zemalja u regiji, izvješćuju agencije. Američka državna tajnica Hillary Clinton i kineski ministar vanjskih poslova Yang Jiechi potrudili su se dati do znanja da prijepor zbog područja bogatog naftom i plinom ipak nije postao uzrok još jednog trvenja između prva dva svjetska gospodarstva. "Želim čestitati Kini i zemljama ASEAN-a što su zajedno radili na smjernicama za pravila o postupanju u Južnom kineskom moru", rekla je Clinton na sastanku najveće azijske konferencije o sigurnosti. Kina, Tajvan i četiri članice ASEAN-a, Filipini, Malezija, Brunei i Vijetnam prisvajaju područja u Južnom kineskom moru, a SAD je dodatno uzrujao Peking tvrdeći da i on ima nacionalni interes koji je ugrožen te traži jamstva za slobodnu plovidbu i trgovinu. Kina tvrdi da ima neosporan suverenitet nad Južnim kineskim morem još od davnina i u rješavanje spora ne želi uključujuti druge zainteresirane strane. Peking je čak optužio SAD da namjerno stvara napetosti u tom području, navodeći američke pomorske manevre. Ministar Yang pomirljivim je riječima kazao da će smjernice o Južnom kineskom moru "osigurati mir, stabilnost i dobrosusjedstvo u regiji".