Unatoč donošenju Zakona o fiskalnoj odgovornosti, što je pozitivan potez, prošlogodišnje povećanje primarnog deficita bilo je korak u krivom smjeru u vrijeme kada je čak 19 država EU smanjilo svoje deficite, ocijenio je direktor HUB-a Zoran Bohaček.
I javni dug ulazi u kritičnu fazu jer će, zajedno s jamstvima, do kraja godine prijeći 60 posto BDP-a, a za zemlje u razvoju dozvoljenom granicom smatra se 40 do 50 posto BDP-a, napominje Bohaček.
Hrvatska više nema vremena za odgađanje fiskalne konsolidacije pa će nova Vlada, bez obzira tko je bude sastavljao, morati odmah uvesti dugoročne mjere štednje.
Pritom se, tvrdi Bohaček, ne treba bojati negativnih učinaka štednje jer fiskalna konsolidacija pozitivno djeluje na smanjenje kamatnih stopa, osobito ako osigura rast kreditnog rejtinga. Analize pokazuju da konsolidacija dovodi do smanjenja prinosa na državne obveznice, a to potiče pad kamatnih stopa na kredite.
Jučerašnja odluka Vlade o novom zaduženju od gotovo šest milijardi kuna donesena je u pravo vrijeme, prije mogućih novih potresa u Europi, a kako se time zatvara plan izdavanja obveznica za ovu godinu radi se o odgovornom potezu, smatra direktor HUB-a.
No, Vlada ubuduće mora raditi na znatnom smanjenju javnog duga i primarnog fiskalnog deficita jer je to jedini način na koji se može otkloniti opasnost od fiskalne i financijske krize uslijed mogućeg vanjskog šoka.
Nova esklacija krize u Europi zatekla bi Hrvatsku nespremnu pa bi se fiskalni udar izvana vjerojatno prelio na kamatne stope, a Hrvatska trenutno nema zaštitne mehanizme od takva negativnog scenarija, upozorava HUB.