Kod uvoza je pak prisutan kontinuiran trend ubrzavanja dinamike rasta, te je nakon svibnja kumulativna stopa rasta na godišnjoj razini iznosila 5 posto. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, uvezeno je robe za 44,9 milijardi kuna.
S obzirom da su se stope rasta izvoza i uvoza gotovo ujednačile zabilježen je rast robnog deficita u kunama od 4,3 posto, na 17,8 milijardi kuna, dok je njegov rast u eurima, uslijed promjena tečaja, iznosio nešto manjih 2,7 posto.
Izraženo u eurima, hrvatski robni izvoz u razdoblju od siječanja do svibnja iznosio je 3,7 milijardi eura, što je za 3,7 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, dok je uvoz porastao za 3,3 posto, na 6,1 milijardu eura.
Ilustrirajući variranja kretanja vrijednosti robnog izvoza u dosadašnjem dijelu godine analitičari HGK u najnovijim "Gospodarskim kretanjima" navode da se u prva tri mjeseca bilježio kumulativni pad izvoza od 2,5 posto, a u travnju je ostvaren rast vrijednosti izvoza za 39,2 posto u odnosu na prošlogodišnji travanj, te je kumulativni rast izvoza u prva četiri mjeseca bio 9 posto. Nakon svibnja, sa padom izvoza od 15,8 posto, kumulativni je rast izvoza u prvih pet mjeseci smanjen na 5,4 posto.
Pored brodogradnje, čiji je izvoz u padu, napominju kako je znatno varirala i vrijednost izvoza naftnih derivata, drugog najznačajnijeg hrvatskog izvoznog proizvoda.
U prva tri mjeseca je vrijednost tog izvoza bila 19,3 posto manja nego u prošloj godini, u travnju je bila čak 150 posto veća, a u svibnju 55 posto veća.
Stoga nešto realniju sliku trendova kretanja izvoza daje vrijednost izvoza bez ove dvije djelatnosti koja pokazuje rast od 7,4 posto u odnosu na prvih pet mjeseci prošle godine, uz kontinuiranu tendenciju usporavanja rasta, navode analitičari Centra za makroekonomske analize HGK.
Najveći utjecaj na rast izvoza u prvih pet mjeseci, unatoč spomenutom padu u prvom kvartalu, imala je proizvodnja naftnih derivata, zatim kemijska industrija (najveći rast izvoza bilježi kod umjetnih gnojiva), proizvodnja strojeva i uređaja (znatno povećan izvoz industrijskih strojeva) te proizvodnja metala.
Veliki utjecaj na rast vrijednosti izvoza naftnih derivata i dalje je imao rast cijene sirove nafte na svjetskom tržištu, koji je u prvih pet mjeseci približno iznosio 25 posto.
Tako je izvoz proizvodnje rafiniranih naftnih proizvoda u prvih pet ovogodišnjih mjeseci povećan za 50 posto, na 399 milijuna eura, kemikalija i kemijskih proizvoda za 21,3 posto, na 264 milijuna eura, proizvodnje strojeva i uređaja za 21,5 posto, na 222,7 milijuna i dr.
Najveći pad vrijednosti izvoza istodobno se bilježi kod izvoza brodova, zemnog plina te električne opreme.
U proizvodnji ostalih prijevoznih sredstva, pod kojom statistika vodi i brodogradnju, u prvih pet mjeseci ostvaren je izvoz u vrijednosti od 533,9 milijuna eura, što je 21,6 posto manje u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.
(Hina) xds yds