"Danas naša proizvodnja zadovoljava domaće potrebe samo u proizvodnji pšenice, mandarina, piletine i konjetine, a sve ostalo moramo uvoziti", istaknuo je Koračević na konferenciji za novinare Kluba zastupnika HNS/HSU u Hrvatskome saboru.
Ocijenio je da je hrvatska poljoprivredna proizvodnja marginalizirana, a trgovačkom lobiju ostavljen golem prostor za uvoz koječega, od slame do, primjerice, 50 posto potreba rajčice, tone paprike i krastavaca.
Samo od 2004. do 2010. Hrvati su pojeli voća i povrća iz uvoza za 10,6 milijarda kuna, rekao je Koračević, dodajući da je država pritom izdvajala velike poticaje, no njihovi su učinci slabi, što pokazuje da se kroz politiku poticaja u poljoprivedi, osim rješavanja socijale, zadovoljavaju partikularni interesi pojedinih stranaka, a politika poticaja pretvorila se u poligon ispolitiziranih udruga.
HNS-ov program razvoja poljoprivrede, čiji je Koračević autor, predviđa da Hrvatska osigura najmanje 95 posto pokrivenosti potreba za temeljnim prehrambenim proizvodima (žito, meso, mlijeko, jaja te najvažnije vrste voća i povrća) iz vlastite proizvodnje. Predviđa se i očuvanje dohotka i zaposlenosti u seoskim područjima, a kroz turizam i izvoz jačanje brenda Hrvatske kao zemlje zdravog života, zdrave hrane i vode.
U ostvarivanju tih ciljeva država mora preuzeti odgovornost u određivanju sektorskih i regionalnih prioriteta u koje treba ulagati i poticati ih, stoji u poljoprivrednom programu HNS-a.
Koračević se osvrnuo i na problem nelegaliziranih poljoprivrednih objekata te je s tim u vezi napomenuo da bi njihovom legalizacijom država otvorila snažan investicijski ciklus iz fondova EU-a i sačuvala radna mjesta na selu.