Izmjenama i dopunama se predviđa da bi i stranci mogli ostvariti pravo na naknadu imovine koja im je oduzeta za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine i takav zahtjev mogli bi podnijeti u roku godinu dana od stupanja na snagu izmjena zakona, a Ingrid Antičević-Marinović (SDP) ocijenila je kako je riječ o političkom zakonu kojim se vlast dodvorava nekim interesnim skupinama ne vodeći računa o vlasništvu ni hrvatske države ni hrvatskih građana.
"Zar ćemo plaćati folksdojčere i sve one koji su međunarodnim ugovorima obeštećeni, a osnovno je načelo našeg i međunarodnog prava da nitko ne može po dva različita temelja dobiti naknadu štete za istu stvar", rekla je Antičević-Marinović.
"Kao da Vlada ovim zakonom želi reći izvolite narodi i narodnosti svih zemalja potražujte još što nije dodijeljeno i udijeljeno", dodala je SDP-ova zastupnica.
Istovremeno se, ocijenila je, zaboravlja na hrvatske državljane kojima je oduzeta nekretnina, a kojima je, kako je rekla, temeljem Zakona o turističkom zemljištu, anulirano pravo na povrat te imovine.
Njene je navode odbacila HDZ-ova Ana Lovrin kazavši kako nikakvog dvostrukog vraćanja neće biti.
"Treba pročitati prijedlog zakona. Prijašnji vlasnik nema pravo na naknadu u slučaju kad je pitanje naknade već riješeno međudržavnim ugovorom", kazala je Lovrin.
Prijedlog zakona na cjelovit način rješava postupak i način ostvarivanja prava na naknadu za oduzetu imovinu stranih fizičkih osoba, ocijenila je.
Goran Beus Richembergh (HNS/HSU) složio se s Antičević-Marinović ocjenjujući također da je prijedlog zakona selektivan te da ostavlja izvan pravednog rješenja velik broj hrvatskih građana. "Ali, ovo je pokušaj da se barem djelomično ispravi povijesna nepravda", ustvrdio je.
Damir Kajin (IDS) rekao je kako se ovim prijedlogom ispravlja jedna povijesna sramota te dodao kako treba prihvatiti da je komunizam prema nekima bio itekako opak.
Da se predloženim izmjenama zakona želi ispraviti povijesne nepravde prema osobama kojima je oduzeto vlasništvo slaže se i Milorad Pupovac (SDSS) koji je pritom upozorio kako i danas postoji, kako je rekao, pravni i zakonodavni limb za ljude koji su izgubili imovinu u razdoblju od 1941. do 1945. u NDH, posebno pripadnike srpske i židovske zajednice.
Prema prijedlogu izmjena zakona, zahtjev za naknadu oduzete imovine u idućih će godinu dana moći podnijeti stranci, prijašnji vlasnici koji do sada nisu podnijeli zahtjev kao i oni koji su zahtjev bili podnijeli, ali su odbijeni jer nisu imali hrvatsko državljanstvo.
Do sada je zaprimljeno 4.211 zahtjeva stranaca za povrat oduzete im imovine, a ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković kazao je da projekcije ministarstva pokazuju da bi za njih država trebala osigurati oko 700 milijuna kuna.
Naknada bi se provodila na tri načina – ako je moguće povratom u naravi, zamjenskom nekretninom, a ako to nije moguće - naknadom (npr. dionicama ili obveznicama), a naknada bi se isplaćivala od početka 2015. godine i kroz 20 godina.
Prema važećim zakonskim odredbama, strane fizičke i pravne osobe iznimno mogu steći pravo na naknadu za oduzetu im imovinu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine ako se to utvrdi međudržavnim sporazumima, što je dovelo do različitog pravnog shvaćanja u primjeni, a Upravni je sud zauzeo stajalište da bez obzira na postojanje ili nepostojanje međudržavnog sporazuma strani državljani imaju pravo na ostvarivanje prava naknade, obrazložio je Bošnjaković.
Pravo na naknadu oduzete imovine neće imati strani državljani koji uz strano imaju i hrvatsko državljanstvo i tako su mogli ostvariti naknadu, a neće ga imati ni stranci kojima je pitanje obeštećenja za određenu imovinu već bilo riješeno nekim od međudržavnih sporazuma.
Sabor je raspravio i Prijedlog zakona o javnoovršiteljskim pristojbama.