Hrvatska se zalaže za uključivanje svih zemalja regije u dijalog i njihovo regionalno integriranje, rekla je hrvatska premijerka Jadranka Kosor. "Hrvatska ne okreće leđa susjedima već je predana ispunjavanju novih zadaća i obveza te otvorena prema novim izazovima", istaknula je premijerka.
Hrvatska je imala i tranziciju kakvu druge zemlje nisu imale. "Prva nam je tranzicija bila ona s kojom se druge zemlje nisu morale suočiti, tranzicija iz rata u mir, iz stanja sukoba i nepovjerenja u prijateljstvo", rekao je hrvatski predsjednik Josipović. "Rat je prošlost koju smo uspješno prevladali i treba se okrenuti sadašnjosti i budućnosti".
"Međunarodna je zajednica pomogla u zaustavljanju sukoba i postkonfliktom konsolidiranju mira. Sva otvorena pitanja mogu se sa susjedima raspraviti u neposrednom dijalogu". Za Hrvatsku se može reći da je "ušla u razdoblje konsolidirane demokracije, promjene su ireverzibilne", istaknuo je predsjednik. "Nije zamislivo vraćanje u neko prethodno razdoblje, ni komunističko ni nacionalističko totalitarističko, kao ni u gospodarstvu u pretežno državno vlasništvo, rekao je.
Naši su se ljudi zasitili toga da sudjeluju u povijesnim eksperimentima a bilo ih je i previše, rekao je Josipović i dodao da su građani Hrvatske htjeli da im zemlja bude "njihova, demokratska, narodna i slobodna, a Hrvatska to danas jest".
"Bili smo iznimka i problem za druge, a transformirali smo se u stanje normalne zemlje, zainteresirane za dobre odnose sa susjedima i zemljama u regiji" posebno naglasivši kako Hrvatska podupire "daljnje širenje EU-a na zemlje tzv. Zapadnog Balkana" kao i da će "biti snažan oslonac susjedima koji i sami prolaze sličnu transformaciju".
"Sve zemlje jugoistočne Europe dobit će u Hrvatskoj još jednog prijatelja i zagovaratelja", kazao je hrvatski predsjednik.
Slovenski premijer Barut Pahor govorio je o Hrvatskoj kao primjeru velikog postignuća.
"Na početku ove godine nitko se ne bi kladio da će Hrvatska završiti pregovore, ali to se dogodilo. To je veliko postignuće za Hrvatsku", za susjede, za regiju i "apsolutno golemo postignuće za Europsku uniju", rekao je slovenski premijer kojega je premijerka Jadranka Kosor predstavila kao "dragog prijatelja s kojim sam rušila prepreke i gradila mostove".
Hrvatski je uspjeh "neka vrst nadahnuća za sve druge zemlje zapadnog Balkana da nastave s reformama", kazao je Pahor izrazivši uvjerenje da će hrvatski referendum o EU-u proći. "Budem li ja u vladi, ja ću potaknuti parlament da među prvima glasa za ratifikaciju", obećao je Pahor.
Hrvatsko-slovenski kompromis u rješavanju graničnog pitanja spomenuo je kao uspješan, a slični sukobi postoje "manje više među svim zemljama regije".
"Mi smo prošli kroz pakao, ali uspješno, na kraju su obje strane dobile".
Pahor drži kako je za Makedoniju važno da s Grčkom nađe kompromisno rješenje pitanja imena, da ne bi postala "zaboravljena zemlja". "Makedonija bi mogla postati zaboravljena zemlja, to je loša mogućnost. Svi bismo rado vidjeli da Bruxelles raspravlja o europskoj budućnosti Makedonije". Po njegovim je riječima, a s obzirom na sadašnju krizu u Grčkoj, "sada trenutak da se napravi preokret u pitanju imena".
Srbija se mora pomiriti sa stvarnošću Kosova, rekao je američki državni podtajnik za politička pitanja William Burns i pozdravio "impresivne korake" koje Srbija pod Borisom Tadićem poduzima prema Europi.
SAD pozdravlja pregovore koje su pod pokroviteljstvom EU-a počeli voditi Priština i Beograd, kao i postignute dogovore. Istaknuo je problem sjevernog Kosova u kojem tinja sukob Albanaca i Srba. Stanje u sjevernom Kosovu, rekao je, ne smije se pretvoriti u trajno stanje latentnog sukoba. "Sjeverno Kosovo ne smije se pretvoriti u zamrznuti sukob".
Croatia Summit 2011 u subotu se nastavlja panelima o sigurnosnoj situaciji u svjetlu nedavnih ustanaka u južnome Sredozemlju, poticanju ulaganja i pitanju širenja Europske unije.