ZAGREB - Zbog nedovoljnog broja zastupničkih glasova Hrvatski sabor nije danas izglasao Ustavni zakon o izmjenama i dopunama Ustava RH, kojim je Odbor za Ustav predlagao da se prava hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji ubuduće reguliraju ustavnim zakonom. Za taj prijedlog glasovalo je 69 zastupnika, dva su bila suzdržana, a 29 protiv, no, budući da je za izglasavanje ustavnih promjena potrebna dvotrećinska većina svih zastupnika, dakle najmanje 102 glasa, taj prijedlog nije dobio potrebnu većinu. Na prijedlog HDZ-a o promjenama Ustava glasovalo se po imenima - za Ustavni zakon glasovali su zastupnici HDZ-a, HSS-a, HSP-a te nezavisni i zastupnici nacionalnih manjina, SDSS-ovi zastupnici bili su suzdržani, a protiv zastupnici SDP-a i HNS-a. Prijedlog odluke o pristupanju promjeni Ustava podnijela je vlada 21. travnja ove godine, na inicijativu braniteljskih udruga, a prijedlog ustavnog zakona izradio je Odbor za Ustav.
ZAGREB - Vlaho Bogišić, Aleksandar Adler, Tomislav Radić i Damir Boras članovi su Upravnog vijeća Hine, odlučio je danas Hrvatski sabor, koji je prihvatio amandman Odbora za medije po kojemu će se o petom članu Upravnog vijeća iz reda Hininih zaposlenika odlučivati naknadno. Odbor za medije jučer je predložio, a Sabor danas izglasao odluku o razrješenju dosadašnjih članova Upravnog vijeća Hine zbog isteka četverogodišnjeg mandata. Potom je donio i odluku da se za članove Upravnog vijeća, iz reda stručnjaka za medije, ponovno imenuje Vlaho Bogišić, a iz reda ekonomsko-financijskih, pravnih i informatičkih stručnjaka ponovno Aleksandar Adler, te kao novi članovi Tomislav Radić i Damir Boras. Zastupnici u prihvatili amandman Odbora za Ustav po kojemu se odgađa glasovanje o članu Upravnog vijeća iz reda Hininih zaposlenika, za kojega je Vlada predložila Aleksandra Španića, sve dok resorno Ministarstvo kulture ne razmotri koji se propis (Zakon o radu ili Zakon o Hini) primjenjuje na postupak imenovanja člana Upravnog vijeća iz reda zaposlenika. Sabor je izmijenio zakone o medijima i elektroničkim medijima, koji predviđaju jačanje transparentnosti vlasničke strukture nakladnika medija te sprječavanje prikrivanja vlasničke strukture medija. Izmijenjeni su, među ostalim, Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, Zakon o područjima i sjedištima sudova te Zakon o sudskom registru, a doneseni su Zakon o područjima i sjedištima državnih odvjetništava, Zakon o sudovima za mladež, Zakon o odšteti radnicima Trgovačkog društva "Salonit" .
ZAGREB - Predstavnici braniteljskih udruga oštro su izrazili nezadovoljstvo jer Hrvatski sabor danas nije izglasao Ustavni zakon kojim bi prava branitelja bila uzdignuta na ustavnu kategoriju, prozivajući SDP da je protivljenjem zakonu pokazao da mu nije stalo do branitelja, a iz SDP-a su poručili kako bi HDZ-ovci, da im je uistinu stalo do takvih ustavnih promjena, svi bili u sabornici, što nije bio slučaj. Predsjednica udruge Nezavisni dragovoljci hrvatski Slavica Hruškar izjavila je novinarima ispred Sabora kako će branitelji na parlamentarnim izborima "znati cijeniti" to što SDP danas nije svojim glasovima pridonio izglasavanju ustavnoga zakona. Za predsjednika Udruge stopostotnih ratnih invalida Đuru Glogoškog ishod glasovanja u Saboru dokaz je da je "Hrvatska podijeljena na one koji su je stvarali i one koji ju nisu željeli". Unatoč najavama, očekivao je, kaže, da će neki zastupnici promijeniti svoje mišljenje. Na novinarsko pitanje zašto je tek sada ova inicijativa završila u Saboru, a ne ranije, odgovorio je kako ga zanima hoće li se inicijativu SDP-a za objavom registra branitelja tumačiti kao predizbornu kampanju. Predsjednik HVIDR-e i HDZ-ov zastupnik Josip Đakić ocijenio je kako je nakon današnjega glasovanja jasan stav SDP-a, koji "nije promijenio svoje mišljenje o hrvatskoj državi od '90. do sada. Jednako razmišljanje, i onda i sada". Predsjednik HDZ-ovog zastupničkog kluba Andrija Hebrang kratko je za SDP-ovo protivljenje Ustavnom zakonu izjavio kako je "očito da neki ne mogu oprostiti braniteljima što su stvorili hrvatsku državu". Potpredsjednica SDP-ova kluba Milanka Opačić tužnim je pak ocijenila što se braniteljska populacija, kako je rekla, koristila "u svrhu ovakvog jednog političkog igrokaza".
ZAGREB - Ministarstvo obrane (MORH) priopćilo je danas da još nije primilo službenu obavijest o uhićenju zapovjednika Hrvatske kopnene vojske (HKoV) general-pukovnika Mladena Kruljca. Sustav zapovijedanja u Hrvatskoj kopnenoj vojsci redovno funkcionira te HKoV-om trenutno zapovijeda zamjenik zapovjednika HKoV-a brigadni general Zvonko Peternel, dodaje se. Ministarstvo obrane će, nakon što dobije službenu obavijesti od mjerodavnih tijela u okviru redovne procedure odlučiti o mjerama koje je dužno poduzeti sukladno važećim zakonima, stoji u priopćenju MORH-a. Zapovjednik Kopnene vojske HV-a general Mladen Kruljac uhićen je po nalogu USKOK-a, doznaje se jutros u Ministarstvu unutarnjih poslova RH. Policija je potvrdila da je u tijeku kriminalistička obrada, ali pojedinosti nisu otkrivene jer je riječ o predmetu u nadležnosti USKOK-a, u kojemu se za sada također nisu mogle dobiti nikakve pojedinosti o uhićenju.
ZAGREB - Hrvatski helsinški odbor (HHO) traži žurno ažuriranje biračkih popisa u skladu s rezultatima popisa stanovništva, jer se jedino tako može osigurati legitimitet izbora i referenduma i to pitanje smatra važnijim od objave datuma izbora, istaknuo je danas na konferenciji za novinare predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak. Moramo izbjeći situaciju da sudovi odlučuju o pobjedniku izbora, zanima nas vladavina prava i želimo normalne izbore, poručio je Čičak. Član Izvršnog odbora HHO-a Miljenko Mesić rekao je da se na popisu birača nalazi četiri milijuna i 90 tisuća birača, iako je u Hrvatskoj ukupno četiri milijuna i 290 tisuća stanovnika, a poznato je da imao oko 20 posto maloljetnih osoba. Iz toga proizlazi da bi realno hrvatsko biračko tijelo obuhvaćalo oko 3,5 milijuna birača, kazao je Mesić. Upozorio je da je Hrvatska vjerojatno jedina relativno mala država u svijetu u kojoj broj birača za oko pola milijuna premašuje broj stanovnika. Ustvrdio je da bi se, bude li rezultat referenduma tijesan, ta činjenica mogla upotrijebiti za dovođenje u pitanje legitimiteta priključivanja ili nepriključivanja Europskoj uniji. Reviziju biračkih popisa traži oporba i najveći dio javnosti i to pitanje treba što prije riješiti, istaknuo je Mesić. U vezi s izborima za predstavnike nacionalnih manjina Čičak je, odgovarajući na upit o financiranju političkih stranaka, rekao kako su ih iz suradnog centra HHO-a u Kninu izvijestili da Srpsko narodno vijeće (SNV), koordinator izbora na terenu, dijeli letke koje financira hrvatska vlada, s popisom osoba za koje treba glasovati. "Ostale stranke koje su oporba 'Pupovčevim profesionalnim Srbima' nemaju novaca za takvu promidžbu i obratili su se našem suradnom centru u Kninu i mi smo rekli da je to, nažalost, naprosto pravo stranaka da dijele takve letke", kazao je Čičak.
SPLIT - Predsjednik splitskoga HSP-a Hrvoje Tomasović odbio je napustiti današnju sjednicu splitskoga Gradskog vijeća pa su ga zaštitari izgurali iz prostorije te je u pratnji policajaca napustio zgradu Banovine. Dok su ga dvojica zaštitara pokušavala odvesti iz dvorane, Tomasović im je rekao kako ne želi izaći jer ima pravo biti na sjednici. "Maknite se, zovite policiju, nećete me ukloniti", govorio je Tomasović dok su ga zaštitari rukama pokušavali uhvatiti i maknuti sa stolca. Prije tog izgreda predsjednica Gradskog vijeća Nevenka Bečić podsjetila je na događaj od 21. travnja ove godine, kada je Gradsko vijeće raspravljalo o prijedlogu HSP-a da se generala Antu Gotovinu proglasi počasnim građaninom Splita, što je većina vijećnika glasovanjem odbila prihvatiti, na što je Tomasović povišenim tonom rekao da vijećnike treba biti sram. Gradsko vijeće je tada zaključilo da se Tomasović treba ispričati vijećnicima jer ih je uvrijedio. Nevenka Bečić istaknula je danas kako se Tomasović još nije ispričao te da ne može biti na sjednici Gradskog vijeća jer nije dobio odobrenje za nazočnost. Pozvala ga je da se ispriča, što je on odbio učiniti, nakon čega su ga zaštitari izgurali iz dvorane te je u pratnji nekoliko policajaca u civilu napustio zgradu Banovine. Tomasović je u izjavi novinarima optužio gradonačelnika Željka Keruma, koji danas prvi put otkako je izabran za gradonačelnika nije bio na sjednici Gradskog vijeća, da je odgovoran za današnji događaj u gradskoj vijećnici. Ustvrdio je da se u gradskoj upravi svi boje Keruma jer je zaveo teror i strahovladu, a on govori istinu koja ga pogađa. Također smatra kako time što je rekao neka je sram one koji su protiv glasovanja da se Gotovinu proglasi počasnim građaninom Splita nije uvrijedio vijećnike. Na pitanje novinara dobiva li od Keruma prijetnje, Tomasović je odgovorio da mu Kerum "indirektno stalno prijeti"
SPLIT - Današnju sjednicu splitskoga Gradskog vijeća nešto prije podneva napustilo je šest vijećnika iz koalicije SDP-a i HNS-a i jedan vijećnik HSP-a te je u nastavku sjednice ostalo 15 od 22 nazočna vijećnika. Splitsko Gradsko vijeće ima ukupno 25 vijećnika. Vijećnik HSP-a Luka Roguljić rekao je kako sjednicu napušta zato što je predsjednik splitskoga HSP-a Hrvoje Tomasović fizički izbačen iz dvorane. "Vratit ću se na sjednicu kada bude glasovanje o prijedlozima za spomenike na Rivi i glasovat ću za podizanje spomenika prvome hrvatskom predsjedniku Franju Tuđmanu", rekao je Roguljić. Dnevnim redom predviđeno je da prijedlog Povjerenstva za imena ulica, trgova i spomenike o postavljanju spomenika na Rivi Franji Tuđmanu i papi Ivanu Pavlu II. bude 40. točka dnevnog reda današnje sjednice. Klub vijećnika koalicijskih stranaka SDP-a i HNS-a predložio je da se danas s dnevnog reda skine točka o spomenicima na Rivi, ali je taj prijedlog odbijen većinom glasova, nakon čega je šest nazočnih vijećnika SDP-a i HNS-a demonstrativno napustilo sjednicu rekavši kako se danas na nju neće vraćati. Za povjerenstvo za imenovanje ulica, trgova i spomenike koje je predložilo podizanje spomenika Franji Tuđmanu na Rivi SDP-ovi i HNS-ovi vijećnicu su rekli da su u njemu angažirani većinom dužnosnici odani Kerumu, a ne stručnjaci. Pritom su podsjetili da je prijašnje povjerenstvo, dok je na vlasti u Splitu bila HDZ-ova koalicija stranaka, predložilo da se spomenik Franji Tuđmanu podigne na Trgu Hrvatske bratske zajednice, o čemu je tada postignut konsenzus. SDP-ova vijećnica Aida Batarelo istaknula je da Kerum političkim egzibicionizmom "izmišlja spomenike" kako bi prikrio stvarne probleme s kojima se suočava Split, primjerice - komunalne probleme, vrlo loše punjenje proračuna i, kako je rekla, gospodarsko tonjenje grada.
ZAGREB - Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić najavio je da bi se od jeseni mogla sniziti cijena parkiranja u javnim garažama u Zagrebu i da je sa zagrebačkom Gradskom skupštinom uskladio stajališta o organizaciji parkiranja u gradu. Govoreći na današnjoj konferenciji za novinare, Bandić je izrazio zadovoljstvo što je s predstavnicima Gradske skupštine uskladio stajališta o cijeni parkiranja te reorganizaciji parkiranja u gradu na korist Zagrepčana, o čemu će Gradska skupština raspravljati 12. srpnja. Istaknuo je da će nakon detaljne analize sa Zagrebparkingom pokušati donijeti mjere koje bi snizile cijene parkiranja u javnim garažama i ujedno, kako je ustvrdio, povećale prihod Zagrebparkingu. Po usklađenim stajalištima gradonačelnika i Gradske skupštine koje je novinarima predstavio Mijo Bezer iz gradskog Ureda za promet, "jasno je reguliran položaj Zagrebparkinga koji je pod nadležnošću ureda gradonačelnika kao i nadležnost parkiranja pri gradskom Uredu za promet".
ZAGREB - Udruga gradova smatra da Vlada time što je prihvatila izmjene Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (Zakona o naknadi) nije razriješila pitanje imovinsko-pravnih odnosa između države i lokalne samouprave, te će zato, navodi ta udruga u današnjem priopćenju, "središnja država nastaviti nezakonito otimati i rasprodavati imovinu lokalne samouprave, a riječ je o stotinama milijuna kuna vrijednoj imovini". U priopćenju koje je potpisao predsjednik Vojko Obersnel ta udruga protestira protiv odluke vlade koja je jučer prihvatila izmjene spomenutoga zakona i zahtijeva da vlada, prije upućivanja u Hrvatski sabor, ponovno razmotri taj prijedlog zakona te u njega ugradi potrebne izmjene kojima bi se na jasan način propisalo pravo vlasništva nad spornom imovinom (članak 77.) . Udruga traži da Hrvatski sabor napokon uzme u razmatranje njihov zahtjev za davanje vjerodostojnog tumačenja članka 77. koji je uputila Hrvatskome saboru, putem nadležnoga predlagatelja, još 1. listopada 2008. godine.
ZAGREB - Predsjednik zagrebačke Gradske organizacije Hrvatske narodne stranke - liberalnih demokrata (HNS) Dragan Kovačević izjavio je danas na konferenciji za novinare kako "ne postoji ni minimalni konsenzus u funkcioniranju grada Zagreba" te je zatražio potpunu koordinaciju između zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića, većine u Gradskoj skupštini i Zagrebačkog holdinga kao komunalnog poduzeća. "Ako se ta situacija ne može raspetljati, a vidimo da ne može, poslije parlamentarnih izbora treba održati izbore u gradu Zagrebu na svim razinama jer ovakvo funkcioniranje je najviše na štetu njegovih građana", istaknuo je Kovačević. Objasnio je kako se u Gradskoj skupštini odbijaju svi projekti, što god se predloži. "I one projekte koji su mogući, a koje predloži gradonačelnik Bandić većina u Gradskoj skupštini odbija", rekao je. Također je rekao kako HNS predlaže tzv. "mini ekonomsku reformu u gradu Zagrebu", to jest da grad Zagreb obrtnicima i poduzetnicima da sve poslovne prostorije u svojemu vlasništvu po jednu kunu na deset godina kako bi se u njima mogla razviti proizvodnja i zaposliti radnici. HNS-ov zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Jozo Radoš ustvrdio je kako se u Zagrebu "dogodio jedan model koji nije ništa neuobičajeno", to jest odnos u kojemu Gradska skupština i gradonačelnik imaju različita stajališta i političke interese. Istaknuo je kako zakon ne smije dopustiti da to "tako dugo traje i mora omogućiti takva rješenja u kojima će se normalno odvijati život, posao grada, ili nakon nekog relativno kratkog vremena mora to prekinuti".
ZAGREB - Agencija za znanost i visoko obrazovanje izvijestila je danas da je u ljetnom upisnom roku pravo na upis na studijske programe visokih učilišta za akademsku godinu 2011./2012. ostvarilo 30.129 kandidata. Konačne rang-liste kandidata za upis za akademsku godinu 2011./2012. objavljene su na mrežnim stranicama www.postani-student.hr noćas nakon ponoći, a informacije o postupku upisa kandidati mogu potražiti na visokom učilištu na kojemu su ostvarili pravo upisa. Oni kandidati koji u ljetnome roku nisu ostvarili pravo upisa na željeni studijski program mogu se prijaviti za jesenski upisni rok, ali samo na studijskim programima na kojima je ostalo slobodnih mjesta i za koje je visoko učilište odlučilo provesti jesenski upisni rok. Prema tablicama sa sveukupnim podacima o popunjenosti studijskih programa u ljetnom upisnom roku, najviše kandidata, njih 24.336, prijavilo se na Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a najmanje, njih pet, od kojih je samo jedan kandidat ostvario pravo upisa, na Teološki fakultet "Matija Vlačić Ilirik". Na Sveučilištu u Zagrebu ostalo je ukupno 539 mjesta na 15 fakulteta. Na Sveučilištu u Splitu slobodna su još 572 mjesta na osam fakulteta, na Sveučilište u Rijeci 409 slobodnih mjesta na sedam fakulteta, a na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku još je 645 slobodnih mjesta na devet fakulteta. Na Sveučilištu u Zadru još su 152 slobodna mjesta, na Sveučilištu u Puli još ima mjesta na svim studijima, a na Sveučilištu u Dubrovniku popunjen je jedino Odjel za komunikologiju, a za Međunarodno sveučilište u Dubrovniku još nema podataka. Popunjena nisu ni sva veleučilišta. Tako još ima mjesta na Veleučilištu u Rijeci, Veleučilištu u Varaždinu, Veleučilištu u Karlovcu, Veleučilištu Lavoslava Ružičke u Vukovaru, Veleučilištu u Požegi, Veleučilištu u Šibeniku, Međimurskom veleučilištu u Čakovcu, Veleučilištu u Slavonskom Brodu, Veleučilištu Nikole Tesle u Gospiću, VERN-u i Veleučilištu Marka Marulića u Kninu. Slobodnih mjesta još ima i na svim privatnim i javnim visokim školama
ZAGREB - Ugledna znanstvenica dr. Elsa Reiner, članica suradnica u Razredu za za matematičke, fizičke i kemijske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnost (HAZU) preminula je danas u Zagrebu. Rođena je u Osijeku 18. siječnja 1930. godine. Školovala se u Splitu, Osijeku i Zagrebu, na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu diplomirala je kemiju 1953., a doktorom kemijskih znanosti postala 1962. godine. Cijeli radni vijek provela je u Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada gdje je niz godina bila voditeljica Laboratorija za biokemiju te u tri mandata predsjednica Znanstvenog vijeća Instituta. Za suradnika HAZU izabrana je 1977. te reizabrana 1983. i 1994. godine. Stručna i znanstvena dostignuća objavila je u četiri knjige, više od 80 znanstvenih i stručnih radova te oko 70 predavanja tiskanih u zbornicima savjetovanja, simpozija i kongresa.
Dr. Elsa Reiner za svoj je znanstveni rad i doprinos primila je brojna odlikovanja, među ostalim Državnu nagradu za znanost 1999. i Državnu nagradu za životno djelo 2002. godine. Posljednji ispraćaj dr. Reiner bit će u utorak, 12. srpnja na Mirogoju, a pogreb u srijedu u 13 sati na groblju sv. Ane u Osijeku.
ZADAR - Najveća putujuća izložba fotografija hrvatskoga Jadrana na otvorenom pod nazivom "More kao platno" stigla je i u Zadar. Izložba je postavljena na zadarskoj rivi na 30-ak velikih panoa, a obuhvaća 60-ak fotografija poznatih hrvatskih autora s motivima površine mora. Putujuća izložba "More kao platno" dio je velikoga nacionalnog projekta "Prijatelji mora" riječke Udruge Livingston i tvrtke "Astoria" koji promiču nacionalne kulturološke vrijednosti. Prema procjenama organizatora, prošlogodišnji postav izložbe diljem Jadrana vidjelo je čak milijun ljudi. Uz potporu grada Zadra i Turističke zajednice grada Zadra izložba će u Zadru biti otvorena do 15. srpnja kada se seli u Šibenik, a do kraja rujna obići će 16 hrvatskih gradova.