ZAGREB - Strani će državljani moći ostvariti pravo na naknadu imovine koja im je oduzeta za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, a takav zahtjev stranci će moći podnijeti u roku godinu dana od stupanja na snagu izmjena Zakona o naknadi za imovinu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, čiji je prijedlog Vlada RH s današnje sjednice uputila Saboru. Naime, prema važećim odredbama, strane fizičke i pravne osobe iznimno mogu steći pravo na naknadu za oduzetu im imovinu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine ako se to utvrdi međudržavnim sporazumima, što je dovelo do različitog pravnog shvaćanja u primjeni, a Upravni je sud zauzeo stajalište da to nije potrebno, objasnio je na sjednici Vlade RH ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković. Zahtjev za naknadu oduzete imovine u idućih će godinu dana moći podnijeti stranci, prijašnji vlasnici koji do sada nisu podnijeli zahtjev kao i oni koji su zahtjev bili podnijeli, ali su odbijeni jer nisu imali hrvatsko državljanstvo. Po podatcima Ministarstva pravosuđa RH, do sada je zaprimljeno 4.211 zahtjeva stranaca za povrat oduzete im imovine. Projekcije Ministarstva pokazuju da bi za te zahtjeve država trebala osigurati oko 750 milijuna kuna (manji dio, 145 milijuna kuna u novcu, a veći, 607 milijuna kuna u obveznicama Republike Hrvatske). No, u Ministarstvu napominju kako se točan broj stranih državljana koji bi sada mogao podnijeti zahtjev, ne može znati.
ZAGREB - Vlada RH je s današnje sjednice uputila Hrvatskom saboru mišljenje o Prijedlogu zaključaka vezanih za sprječavanje ometanja signala televizijskih i radijskih nakladnika duž Jadrana, koje je predložio Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora. Vlada predlaže Saboru da prihvati naveden Prijedlog zaključaka, s time da se točka 3. Zaključka izmijeni na način da se zaduži Vijeće za elektroničke medije da u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvom kulture, Ministarstvom financija i Agencijom za elektroničke komunikacije poduzme sve potrebne aktivnosti za utvrđivanje relevantnih činjenica od značaja za rješavanje nastale situacije, priopćio je Vladin Ured za odnose s javnošću.
ZAGREB - Hrvatska je Vlada s današnje sjednice Saboru uputila konačni prijedlog zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama prema kojemu bi mogućnost legalizacije imali vlasnici nelegalnih objekata izgrađeni do 21. lipnja ove godine. Krajem lipnja ponovno smo snimili stanje, kazao je ministar graditeljstva Branko Bačić. Naime, u prvom je čitanju bilo predviđeno da mogućnost legalizacije imaju samo oni koji su nekretninu izgradili do 30. studenog 2009. godine, a sada se taj rok produžuje do 21. lipnja 2011.
Zakonom je utvrđena mogućnost legalizacije objekata, ali vodeći računa o zaštićenim područjima, području nacionalnih parkova, pomorskome dobru, prometnim koridorima, rekao je Bačić. Zakonom će se, podsjetio je, riješiti problem 150 tisuća nelagalnih objekata u Hrvatskoj, a koji u proteklih 40 godina nije riješen. Svi koji žele legalizirati svoju nelegalnu nekretninu zahtjev za to moći će podnijeti do kraja kraja 2012. godine.
ZAGREB - Hrvatska Vlada danas je Saboru uputila prijedlog novog kaznenog zakona kojim se neisplata plaća zbog neopravdanih razloga tretira kao kazneno djelo za koje je predviđena kazna zatvora do tri godine. Zbog odredbi pak po kojima posjedovanje droge ostaje kazneno djelo suzdražan je prilikom glasovanja bio potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac. Prijedlogom novog zakona, koji je radna skupina pripremala od početka 2009. godine, predviđen je cijeli niz novih kaznenih djela, a novine se posebno odnose na gospodarska kaznena djela te kaznena djela protiv radnih odnosa. Prijedlogom zakona previđa se da će se poslodavci koji ne isplaćuju plaće s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi sebi ili drugome kazniti kaznom zatvora do tri godine. Predviđeno je kažnjavanje onih koji iz neopravdanih razloga pogotovo vlastitog bogaćenja ne isplaćuju plaće, odnosno uskraćuju radnike, naglasila je predsjednica Vlade Jadranka Kosor. To će osnažiti gospodarstvenike koji pošteno i časno rade. Za svakog poštenog poslodavca radnici su na prvom mjestu, naglasila je. "Mislim da kazneni zakon treba pustiti u proceduru da se otvori široka javna rasprava o njemu", kazala je premijerka Kosor napominjući kako će o prijedlogu biti još rasprave. Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković naglasio je kako će država nastupati kroz kazneni zakon ako poslodavac koji ima sredstava na računu, a nije isplatio plaće već mu je cilj pribaviti sebi protupravnu korist, kupio auto, jahtu i slično.
ZAGREB - Saborski Odbor za medije danas je Saboru predložio da u Upravno vijeće Hine imenuje četiri člana koje je predložila vlada, te je, također jednoglasno, utvrdio amandman po kojemu će se o petom članu Upravnog vijeća, iz reda Hininih zaposlenika, odlučivati nakon što se pravno dodatno protumači koji zakon (Zakon o radu ili Zakon o Hini) valja primijeniti za taj postupak. Odbor je podržao vladin prijedlog odluke o razrješenju sadašnjeg sastava Upravnog vijeća Hine kojemu je nedavno istekao četverogodišnji mandat - razriješeni su Ante Drpić, Vlaho Bogišić, Aleksandar Adler, Gordana Carević i Damir Pavuna. Potom je jednoglasnu potporu Odbora dobio i prijedlog vlade da se za članove Upravnog vijeća Hine, iz reda stručnjaka za medije, ponovno imenuje Vlaho Bogišić te, iz reda ekonomsko-financijskih, pravnih i informatičkih stručnjaka Aleksandar Adler, kao i novi članovi, Tomislav Radić i Damir Boras. Predsjednik Odbora Nenad Stazić (SDP) prethodno je članove Odbora izvijestio da je iz Hine dobio dva dopisa, jedan od Aleksandra Španića, Hininog zaposlenika kojega je vlada predložila za člana Upravnog vijeća, te drugi predsjednice Radničkog vijeća Hine Slavice Cvitanić. Kao problem Stazić je naveo to što iz samog postupka nije razvidno imenuje li se član Upravnog vijeća iz reda Hininih zaposlenika po Zakonu o radu ili Zakonu o Hini, kao lex specialisu. Kako Odbor ne bi neovlašteno ulazio u autentična pravna tumačenja zakonskih odredbi, Stazić je predložio, a Odbor jednoglasno i podržao amandman po kojemu je Odbor danas glasovao o četiri kandidata iz reda stručnjaka. Na taj će se način, rekao je Stazić, vladi ostaviti vremena da još jednom preispita svoj prijedlog o imenovanju Aleksandra Španića, naglasivši kako je dosadašnja praksa bila da se kod izbora člana Upravnog vijeća iz reda zaposlenika poštivala volja Radničkog vijeća. S takvom se odlukom složio i ministar kulture Jasen Mesić, koji je naglasio kako je Hina izuzetno bitna institucija u njegovu resoru, te da je stoga bitno i da njezino Upravno vijeće može nastaviti s poslom kako bi i Agencija mogla nastaviti rad sukladno zacrtanom planu.
ZAGREB - Neke su političke stranke danas na svojim web stranicama objavile Izvješće o donacijama za prvu polovicu ove godine, na što ih obvezuje Državni ured za reviziju RH, pa je tako HDZ objavio da je od pravnih osoba dobio 181.000 kuna donacija, a od fizičkih 7.100 kuna, dok u izvješću HNS-a stoji da su od pravnih osoba dobili 457.500 kuna, a od fizičkih 4.450 kuna. Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) objavila je iznos donacija od ukupno 58.816 kuna.U evidenciji HSP-a o primljenim donacijama od fizičkih osoba navodi se iznos od 12.850 kuna, a od pravnih osoba 3.250 kuna. U SDP-u i HSS-u su najavili da će svoje izvješće o donacijama objaviti u predviđenom zakonskom roku, do 15. srpnja. Najveća donacija pravnih osoba, u iznosu od 80.000 kuna, HDZ-u je stigla od Kappe d.o.o. iz Osijeka, a od fizičkih osoba navodi se donacija od 5.000 kuna Josipa Markovića iz Višnjevca. Hrvatska narodna stranka-liberalni demokrati (HNS) najveću je donaciju u visini 200.000 kuna primila od pravne osobe Inter - net d.o.o. iz Zagreba, a od fizičkih osoba iznos od 3.450 kuna Mile Grubišića iz Velike Gorice. Državni ured za reviziju RH pozvao je jučer političke stranke, nezavisne zastupnike, zastupnike nacionalnih manjina i nezavisne članove predstavničkih tijela lokalnih jedinica da sastave izvješće o donacijama za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2011. godine, koje se mora objaviti najkasnije do 15. srpnja 2011.
ZAGREB - Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić uručio je sedamnaestorici hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata Zagreba ugovore o darovanju zemljišta za gradnju stanova za članove obitelji smrtno stradaloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja i ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, koji su od mjerodavnog ministarstva dobili zajam za gradnju kuće. Projekt dodjele građevnih parcela nastavlja se i trebao bi biti gotov do sredine iduće godine, a ova dodjela dokaz je da se Grad Zagreb brine za stradalnike i branitelje, rekao je na današnjoj svečanosti u gradskoj upravi voditelj odjela za hrvatske branitelje Miodrag Demo. Pročelnik gradonačelnikova ureda Miro Laco istaknuo je kako je danas 17 branitelja dobilo parcele za gradnju kuće jer im je po rješenju ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti odobren zajam za gradnju kuće kao oblika rješavanja stambenog pitanja. Za tu je namjenu određeno zemljište s 29 parcela u zagrebačkom naselju Blatu, pa je danas 17 obitelji dobilo rješenje o darovanju parcele, rekao je Laco. Dodao je kako je lokalna samouprava obvezna osigurati zemljište za rješavanje stambenog pitanja branitelja i stradalnika Domovinskog rata.
ZAGREB - Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer pozvao je danas sve pripadnike manjina da izađu na izbore za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina koji se održavaju ove nedjelje 10. srpnja i glasuju za svoje predstavnike i vijeća na lokalnoj razni jer su oni u mnogim sredinama odigrali važnu ulogu i pokrenuli brojna pitanja koja su se ticala prava manjina. Sudjelujući na skupu "Različite boje - ista ekipa" što su ga uoči izbora organizirali Udruga GONG i Novinska agencija STINA Tolnauer je rekao da manjine nisu zadovoljne s datumom izbora, dok im je, ističe, istodobno pružena sva potreba organizacijska pomoć. Međutim, također upozorava da ništa nije učinjeno u legislativi kako bi se ovi izbori financirali kao i svaki drugi u Hrvatskoj. Dodao je da su nacionalne manjine ipak uspjele kandidature obaviti u zadanim rokovima što pokazuje njihov interes za izbore.
ZAGREB - HSP je u saborsku proceduru uputio prijedlog dopuna Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, u nakani, kako je danas izjavio čelnik stranke Daniel Srb, da se 27. srpnja ubuduće obilježava kao dan u spomen na pokolj hrvatskog stanovništva na području ličkog Srba 1941., a ne da se i dalje neopravdano slavi kao antifašistički ustanak. "Bit je u političkoj poruci kojom se želi izboriti pravo na istinu o događajima od 27. srpnja 1941. koji se u Hrvatskoj ne trebaju slaviti, nego odavati počast nevinim žrtvama", rekao je Srb na konferenciji za novinare. Žalosnom i sramotnom ocijenio je činjenicu da su hrvatski porezni obveznici lani platili proslavu i otkrivanje obnovljena spomenika u Srbu, koju je, uz nazočnost predstavnika hrvatske vlasti, organiziralo Srpsko narodno vijeće, pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora. "Nažalost, Vlada je pod pritiskom koalicijskog partnera SDSS-a prošle godine financirala obnovu spomenika u Srbu", rekao je Srb, koji prošlogodišnju proslavu smatra "rehabilitacijom četničkog pokreta u Hrvatskoj". HSP stoga spomenutim zakonskim dopunama želi upozoriti na nevine hrvatske žrtve i njihovo stradanje koje su zajedno počinili komunisti i četnici, uz potporu talijanskih okupacijskih snaga kojima je, kazao je, odgovaralo etničko čišćenje Hrvata s tog područja. U obrazloženju zakonskog prijedloga opisao je događaje koji su počeli 27. srpnja 1941. kada su, kako navodi, tzv. ustanici iz redova jugoslavenskih komunista i četnika počinili genocid i etničko čišćenje nad nesrpskim stanovništvom, pobivši i masakriravši cijele obitelji te župnike.
ZAGREB - Antonija Bilić, 17-godišnja djevojka iz okolice Drniša za kojom se traga već mjesec dana, jedna je od 2432 nestale osobe za kojima je na snazi policijska objava, a u tu brojku uračunani su branitelji i civili nestali u Domovinskom ratu, doznaje se u MUP-u. Od navedena broja 608 je žena, a među nestalima je i 13 djevojčica te 12 dječaka mlađih od 14 godina. Traga se i za 70 tinejdžera u dobi između 14 i 18 godina, a najviše je nestalih, 1740, u dobi od 18 do 65 godina. Iznad 65 godina je 597 nestalih. Ove godine raspisane su 854 objave za nestalim osobama, od toga 59 za osobama mlađim od 14 godina te 373 za osobama od 14 do 18 godina, među koje je uvrštena i Antonija Bilić. Istodobno su 843 objave obustavljene jer su osobe pronađene ili je pronađeno njihovo tijelo.
Trenutno su na MUP-ovim internetskim stranicama podatci i fotografije 81 nestale osobe. Evidenciju o nestalima policija vodi od 1961. i od tada je u Hrvatskoj prijavljeno 21.577 nestalih osoba, a i najstariji neriješeni slučaj datira iz te godine kad je u Zagrebu nestala osoba. Najviše osoba nestalo je u tijeku Domovinskog rata.
ZADAR - Biogradski policajci kriminalistički istražuju 50-godišnjaka s biogradskog područja zbog sumnje da je jučer popodne, uz prometnicu Biograd-Benkovac, silovao 24-godišnjakinju iz okolice Zadra, izvijestila je danas Policijska uprava zadarska. Nakon istrage muškarac će, uz kaznenu prijavu, popodne biti priveden istražnom sucu Županijskog suda u Zadru. Glasnogovornik zadarske Policijske uprave (PU) Elis Žodan rekao je da je 50-godišnjak, vozeći se prometnicom Biograd-Benkovac na području Jankolovice, ponudio 24-godišnjakinji prijevoz. Kako se dogodilo silovanje, pokušat ćemo doznati kriminalističkim istraživanjem, dodao je Žodan.
ZAGREB - Hrvatskom pjesniku Petru Gudelju danas je u Društvu hrvatskih književnika (DHK) uručena nagrada Fonda "Miroslava Krleže" za knjigu pjesama "Duša tilu", koja, ističe se u obrazloženju, nudi poeziju neprijeporne vrsnoće, izvanredne zrelosti i dostojna je nagrade koje je najveći hrvatski književnik 20. stoljeća zaštitni znak. "Više od 250 pjesmotvora uvrstio je Petar Gudelj u knjigu 'Duša tilu'. Riječ je o autoru koji slovi kao atipična, apartna, pobočna, neprispodobiva figura u suvremenom hrvatskom pjesništvu", stoji u obrazloženju, koje je pročitao Milan Mirić, predsjednik Prosudbenog povjerenstva. Nakon Slavka Mihalića 1988. i Nikice Petraka 1997. Gudelj je treći pjesnik koji je dobio tu bijenalnu književnu nagradu. Ona se dodjeljuje od 1986. i dosad su je dobili, među ostalima, Ivan Aralica, Nedjeljko Fabrio, Pavao Pavličić, Ivo Brešan, Marko Grčić.
ZAGREB - Nova inačica zakona o visokom školstvu i obrazovanju sada u proceduri bitno poboljšava položaj zaposlenika u sustavu visokog školstva i obrazovanja ne samo u usporedbi s prvotnim verzijama nego i sa sadašnjim stanjem te jamči obrazovanje bez školarina, što je ujedno i ključni razlog zašto taj sindikat stoji iza njega, rečeno je danas na tiskovnoj konferenciji Nezavisnog sindikata znanosti i obrazovanja (NSZO), sazvanoj kako bi se pokušala razjasniti uloga NSZO-a u donošenju novih zakona o sveučilištu, znanosti i visokom obrazovanju. "Mi smo naše bitne zahtjeve uspjeli ostvariti u novim verzijama zakona. Naša tri ključna zahtjeva - financiranje javnih instituta i sveučilišta u cijelosti od države, pokriće troškova upisnina redovitih studenata također u cijelosti te visoko obrazovanje kao javno dobro, kao jedno od temeljnih načela na kojemu počiva i Europska unija sastavni dio koje uskoro postajemo - ostvarili smo i prije nego su te verzije došle u vladu", naglasio je član Malog vijeća NSZO-a Igor Radeka. Dodao je kako je ostalo još 10-15 zahtjeva koji nisu "tako bitni kao ta tri" i na kojima će se nastaviti raditi u procesu donošenja zakona.
ZAGREB - U školskoj godini 2008./2009. u osnovne je škole integrirano 12.723 djece s teškoćama u razvoju dok ih je istodobno u srednje škole bilo upisano 14 puta manje, svega 845. To pokazuje kako se generira skupina mladih ljudi na marginama društva, nezaposlenih i siromašnih s velikim izgledima da postanu ozbiljan društveni problem, istaknula je predsjednica udruge za stručnu pomoć djeci s posebnim potrebama IDEM dr. Ljiljana Igrić na današnjoj 3. konferenciji "Podrškom do škole za sve". Također navodi kako 1.445 učenika s teškoćama u razvoju pohađa posebne srednje škole jer je u mnogim je sredinama uhodana praksa da se učenike s prilagođenim programom na profesionalnoj orijentaciji usmjerava u posebne škole ili razrede, za što često nema osnove. "Oni koji nastavljaju obrazovanje u redovitim srednjim školama ostaju međutim neprepoznati. Ta djeca dolaze u škole bez prateće dokumentacije, pokazuju neuspjeh u učenju, teškoće u ponašanju, a škola ne prepoznaje uzroke teškoća. Posljedice su očite - u najboljem slučaju djeca odlaze u posebne škole ili što je najčešći i najgori scenarij, napuštaju školovanje", upozorila je Igrić.
ZAGREB - Zbog raspačavanja gotovo 3,5 kilograma marihuane danas su na zagrebačkom Županijskom sudu šestorica mladića nepravomoćno osuđena na kazne od dvije i pol do tri godine i dva mjeseca zatvora. Danijel Pralas, Mario Bubalo, Emanuel Elezović i Andrija Bosančić optuženi su da su u Zagreb donijeli veću količinu marihuane koju su Marko Gabaj i Igor Đurek trebali preprodati u manjim količinama. No, policija im je ušla u trag kada je Đurek 2. travnja prošle godine uhićen u središtu Zagreba s gotovo 380 grama "trave". Dan kasnije pretražen je stan kojim se koristio Andrija Bosančić, a u kojem je policija pronašla nešto manje od tri kilograma marihuane.
DUBROVNIK - Dubrovačke ljetne igre, koje se tradicionalno održavaju od 10. srpnja do 25. kolovoza, okupit će više od 2000 umjetnika iz cijeloga svijeta, a tijekom 47 festivalskih dana na desetak scena i prostora održat će više od 80 dramskih, glazbenih, plesnih, likovnih i opernih izvedaba, najavljeno je danas na konferenciji za novinare u povodu otvaranja 62. dubrovačkih ljetnih igara. "Desetljećima stvarana umjetnička prepoznatljivost dubrovačkog festivala u svojim temeljnim određenjima ostaje i ove godine ista: ambijentalnost i grad kao jedinstveno susretište najboljih hrvatskih i svjetskih umjetnika", kazao je intendant Dubrovačkih ljetnih igara Ivica Prlender. Najavivši dramski dio programa, ravnateljica Dora Ruždjak-Podolski kazala je kako on donosi dvije uspjele reprizne predstave i tri premijerna naslova uglednih redatelja kojima je to prva suradnja s Igrama. Antika je ove godine zastupljena predstavom "Kralj Edip" u režiji Eduarda Milera i u izvedbi Festivalskoga dramskog ansambla. Bogat i repertoarno raznolik glazbeni program varirat će od simfonijske i operne glazbe do klavirskih, gitarističkih i violončelističkih recitala te jazza i folklora, kazao je ravnatelj glazbenoga programa maestro Ivan Repušić. Glazbeni program otvorit će Zagrebačka filharmonija 11. srpnja, a zatvorit će ga operni gala koncert Simfonijskog orkestra HRT-a i proslavljenog kontratenora Maksa Emanuela Cenčića 25. kolovoza. U glazbenom programu treba izdvojiti nastup Ive Pogorelića u atriju Kneževa dvora te nastup violončelističkih zvijezda Luke Šulića i Stjepana Hausera sa Zagrebačkim solistima.
ZADAR - MUP i ove turističke sezone nastavlja projekt „Sigurna turistička sezona", u sklopu kojeg će na području policijskih uprava boraviti strani policijski službenici, a kao i prijašnjih godina na području zadarske Policijske uprave (PU) bit će mađarski i poljski policajci. Mađarski policajci boravit će u Zadru u četiri termina po 15 dana. Prvi poljski policajci dolaze 17. srpnja i boravit će u Zadru u dva termina po 15 dana. Ovo je već šesta godina da uspješno surađujemo s mađarskim kolegama, kazao je načelnik PU-a Darko Car, dodavši kako su mađarske policajce na hrvatskoj obali odlično prihvatili i kolege policajci i mađarski gosti. Dobro surađujemo i to je razumljivo jer je u našoj županiji prošle godine, po podatcima županijske turističke zajednice, boravilo 46 tisuća mađarskih gostiju, a po najavama ove ih se godine očekuje više od 50.000, istaknuo je Car. Inače, od 2006., od kada mađarski policajci dolaze na Jadran, u tri ljetna mjeseca u Splitu djeluje i mađarski konzularni ured.
ZAGREB - Zagrebačka policija uhitila je dvojicu preprodavača droge kod kojih je pronašla gotovo pet kilograma marihuane vrijedne oko 60.000 kuna. Policija je jučer ujutro u Vukomercu uhitila 27-godišnjaka u čijem je stanu i drugim prostorijama pronašla četiri grama marihuane i gram amfetamina te dvije digitalne vage. U šumi nedaleko od mjesta uhićenja pronađene su dvije vreće, jedna s 4500 i druga s 400 grama marihuane. Policija je istrazi otkrila je da je drogu u šumi skrio 25-godišnjak. Procjenjuje se da bi vrijednost zaplijenjene droge u uličnoj preprodaji dosegnula cijenu od oko 60.000 kuna. Obojica osumnjičenika privedena su u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu.
ŠIBENIK - U prometnoj nesreći jutros oko 7,15 sati na lokalnoj cesti Ivinj-Tribunj, na šibenskom području, smrtno je stradao 21-godišnji vozač mopeda iz Petrinje, a 25-godišnji putnik na mopedu iz Zagreba teško je ozlijeđen i zadržan je na liječenju u Općoj bolnici Šibenik, izvijestila je Policijska uprava šibensko-kninska. Očevidom je utvrđeno kako je do prometne nesreće došlo kada je 21-godišnji mladić iz Petrinje, vozeći moped „Gilera“ sisačkih registracija, dolaskom do raskrižja s državnom cestom D-121 zbog neprilagođene brzine u zavoju izgubio nadzor nad vozilom. Prešao je na suprotni prometni trak te se mopedom sudario s osobnim vozilom „Mercedes“, kojeg je vozio 24-godišnjak iz Pribislaveca. Dvadesetjednogodišnji vozač mopeda je od zadobivenih ozljeda preminuo, a 25-godišnji putnik na mopedu je teško ozlijeđen.