Navodi se to, uz ostalo, u danas objavljenoj informaciji za javnost Izvršnog odbora MMF-a koji je 24. lipnja zaključio konzultacije u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a s Hrvatskom, a nakon što je Misija MMF-a u svibnju posjetila Hrvatsku i s hrvatskim dužnosnicima razgovarala o gospodarskim kretanjima i gospodarskim politikama.
MMF je danas na svojim internet stranicama objavio informaciju o zaključenju konzultacija, izjavu izvršnog direktora za Republiku Hrvatsku Age Bakkera te opširno izvješće članova Misije MMF-a o konzultacijama u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a, a ti su dokumenti u hrvatskom prijevodu objavljeni i na web stranicama Hrvatske narodne banke (HNB) koja je ujedno objavila i svoj osvrt na izvješće članova misije MMF-a.
U ocjeni stanja ističe se da hrvatsko gospodarstvo tek treba pokazati naznake održivog oporavka od posljedica gospodarske krize.
Navodeći da je hrvatski BDP u 2010. realno smanjen za 1,25 posto, ocjenjuje se da su kratkoročni izgledi i dalje slabi. Očekuje se da će rast u 2011. dosegnuti 1 posto, dok će srednjoročni rast vjerojatno ograničavati slaba konkurentnost.
U svojim procjenama izvršni direktori suglasili su se sa suštinom ocjene članova Misije. Pozdravili su napredak koji je Hrvatska ostvarila u pristupanju EU.
Da bi se poboljšali srednjoročni izgledi za rast gospodarstva, direktori su naglasili da je potrebno riješiti strukturne rigidnosti i slabu konkurentnost.
Također je potrebno poduzeti mjere za smanjenje ranjivosti koje proizlaze iz velikog inozemnog i deviznog duga i pogoršanog stanja javnih financija.
Pritom se napominje da hrvatske vlasti unatoč nastojanjima nisu spriječile pogoršanje fiskalne pozicije u 2010. Manjak proračuna opće države porastao je na 5 posto BDP-a, a javni dug dosegao je 41 posto BDP-a, dok inozemni dug iznosi 100 posto BDP-a.
Po ocjeni MMF-a, prioritet je provedba sveobuhvatnih reformi kojima je cilj obnoviti konkurentnost i postaviti gospodarstvo na održivije temelje.
S obzirom na politiku stabilnoga tečaja, izvršni su se direktori načelno suglasili da je potrebno provesti internu devalvaciju spuštanjem cijena i plaća na konkurentnije razine. Nekoliko ih je upozorilo da bi takva devalvacija mogla oslabiti izglede za rast, naglašavajući da bi je trebalo dopuniti mjerama koje potiču produktivnost.
Pozdravili su napredak postignut u nekim područjima Vladinog Programa gospodarskog oporavka.
Ipak, naglašavaju, potrebni su odlučniji napori za provedbu reformi, koji bi se usredotočili na povećanje fleksibilnosti na tržištu rada i participacije radne snage, smanjenje javne uprave, privatizaciju javnih poduzeća i daljnje poboljšanje poslovne klime.
Direktori su naglasili da bi hrvatske vlasti trebale provesti značajnu fiskalnu konsolidaciju, poglavito tako da odrede dodatna smanjenja potrošnje, kako bi se očuvalo povjerenje tržišta i zadržalo kamatne stope pod kontrolom.
Smatraju da je u srednjoročnom razdoblju potrebno nastaviti s konsolidacijom zasnovanom na smanjenju rashoda, kao što je predviđeno Zakonom o fiskalnoj odgovornosti, dok se ne ostvari ukupan ciklički prilagođeni uravnoteženi proračun. To će, drže, stvoriti dovoljno fiskalnog prostora i osigurati održivost duga.
Direktori smatraju da je sadašnja akomodativna monetarna politika primjerena s obzirom na veliki proizvodni jaz i nisku stopu temeljne inflacije. Iako je nekoliko direktora smatralo da su pričuve adekvatne, mnogi su zamijetili da je hrvatska pokrivenost pričuvama relativno niska.
Naglasili su potrebu za adekvatnim rezervama likvidnosti imajući u vidu visok stupanj euroizacije financijskoga sektora. Stoga su se općenito složili da cilj monetarne politike treba biti postupno jačanje pričuva kako bi se povećala otpornost Hrvatske na vanjske ranjivosti, pri čemu treba voditi računa o promjenama u tržišnoj percepciji.
(Hina) xds yds