Predsjednik HNS-a Radimir Čačić upozorio je kako Hrvatska još uvijek nema adekvatan sustav obrazovanja za kadrove javne uprave, primjeren sustav nagrađivanja i napredovanja u tom sektoru, a nedostatna je, rekao je, transparentnost i informatizacija, kao i otpornost na političke pritiske.
Sadašnji je sustav preglomazan, neučinkovit i skup, istaknuto je na skupu, na kojemu je upozoreno da plan reforme mora biti stručan, dugoročan te da se oko njega mora postići opći politički konsenzus.
Politički konsenzus vladajućih i oporbe nužan je preduvjet za reforme kako nam se ne bi dogodilo da jedna vlada npr. ukine neke općine, a iduća ih ponovno uvede, upozorio je predsjednik Instituta za javnu upravu Ivan Koprić, ustvrdivši da bi kratkoročna rješenja mogla donijeti više štete nego koristi.
"Reforma javne uprave temeljno je pitanje javnog interesa, zahtijeva primjerenu stručnu podlogu, a sam proces treba dugoročno planirati, čak do 2030. godine. Riječ je kompleksnom sustavu i ako želimo uspješno prići reformama, to se mora uzeti u obzir. U suprotnom, svaka pogreška će se samo multiplicirati"", rekao je Koprić, istaknuvši važnost potpore građana, nevladinih organizacija i poslovne zajednice.
Također je upozorio na nedostatak interdisciplinarnog i multidisciplinarnog obrazovanja na hrvatskim sveučilištima, kakvo je, kaže, neophodno za suvremenu javnu upravu, ali i na negativnu selekciju u zapošljavanju. U zadnjih 20 godina u taj su se sektor mogli zapošljavati ljudi mimo "metaprofesionalnih kriterija, a kriteriji su često bili i politički", kaže Koprić.
Govoreći o potrebi reorganizacije lokalne samouprave, o čemu se već dvije godine, kaže, vodi svojevrsna javna rasprava, upozorio je na neodrživost sustava u kojemu svrha pojedinih jedinica lokalne samouprave služi samo ostvarivanju interesa manje skupina političara.
Takva javna uprava ne može poslužiti onome što joj je temeljna zadaća - potpora i poticanje gospodarskog i socijalnog razvoja, rekao je.
Da javnu upravu treba prilagoditi procesu europeizacije upozorio je Zdravko Petak s Fakulteta političkih znanosti, istaknuvši da će uskoro trećina zaposlenika u javnoj upravi, njih 17 do 18 tisuća, morati raditi s Bruxellesom. I on je istaknuo nedopustivost sadašnje centralizacije jer, po njegovim procjenama, od sedam zaposlenih javnih službenika, šest ih radi za središnju državu, a samo jedan za lokalnu samoupravu.