Niski troškovi zaduživanja doveli su do procvata zajmodavnih aktivnosti i uzleta cijena nekretnina, potičući jačanje inflacije, poglavito u gospodarstvima u nastajanju. Nakon izbijanja financijske krize u 2008. središnje banke u svijetu snizile su kamatne stope kako bi potaknule rast.
U BIS-u upozoravaju da bi se takva politika mogla pokazati kontraproduktivnom.
"Produljeno razdoblje vrlo niskih kamatnih stopa prijeti stvaranjem ozbiljnih financijskih poremećaja, lošom raspodjelom resursa i odgodom nužnog smanjivanja tereta zaduženosti u najrazvijenijim zemljama koje su najteže pogođene krizom", kaže se u bančinom godišnjem izvješću.
Iako su popustljiva monetarna politika i dostupnost jeftinih kredita potaknuli rast, rezultirali su i određenim nepovoljnim kretanjima. Gospodarstva u nastajanju, poglavito u Aziji, suočila su se s rastućim cijenama hrane i ostalih osnovnih roba, što je podiglo troškove života i zaprijetilo usporavanjem rasta u mnogim zemljama u razvoju.
U BIS-u stoga pozivaju središnje banke da promijene svoje politike kako bi se prevladala takva situacija. "Stroža globalna monetarna politika nužna je da bi se obuzdali inflacijski pritisci i suzbili rizici za financijsku stabilnost. Također je ključno da središnje banke očuvaju teško stečenu vjerodostojnost u borbi protiv inflacije", stoji u godišnjem izvješću.
Ekonomiste i analitičare uvelike brine stvaranje balona na tržištu imovine koje proizlazi iz niskih kamatnih stopa, pa su već upozoravali da dostupnost jeftinih kredita i niske kamatne stope potiču rast cijena nekretnina na neodržive razine.
"Cijene nekretnina u mnoštvu novih tržišnih gospodarstava bilježe ubrzan rast, a zaduženost privatnog sektora naglo raste", upozoravaju u BIS-u.
Također ističu da je takav trend vrlo sličan onome koji je pokrenuo globalnu financijsku krizu. "Nova tržišna gospodarstva mimoišla je najteža kriza, no mnoga od njih sada su suočena s rizikom pojačanih neravnoteža, nalik onome u razvijenim gospodarstvima pred krizu".
BIS upozorava da je nagli rast cijena doveo do prekomjernog razvoja tržišta nekretnina i time do velikog broja neprodanih nekretnina, pa poziva vlasti da se hitno pozabave tim problemom jer bi u protivnom kolaps tržišta nekretnina mogao zakočiti gospodarski rast. "Sve financijske krize, poglavito one izazvane snažnim uzletom cijena nekretnina temeljenom na procvatu zajmodavnih akivnosti imaju dugoročne teške posljedice".