RIM - Italija je uvijek podupirala hrvatski put prema integraciji u Sjevernoatlantski savez i u obitelj europskih demokracija, napisao je talijanski predsjednik Giorgio Napolitano u poruci hrvatskome predsjedniku Ivi Josipoviću u subotu u povodu hrvatskoga Dana državnosti. "U povodu Dana državnosti i dvadesete godišnjice nezavisnosti", kaže se u poruci, "želim u ime talijanskoga naroda i svoje ime poslati iskrene čestitke hrvatskomu narodu", napisao je Napolitano. "Nakon jučerašnje odluke Europskoga vijeća o završetku pregovora u lipnju, Hrvatska će potpisati pristupni ugovor do kraja godine i postati 28. članica EU-a. Italija je oduvijek podupirala put vaše zemlje put prema integraciji u Sjevernoatlantski savez i u obitelj europskih demokracija", kaže se u pismu. "Siguran sam", nastavlja Napolitano u pismu Josipoviću, "da će to ojačati naše odnose koji su već i sada snažni i intenzivni u svim područjima, zahvaljujući i manjinama u objema zemljama koje obogaćuju bilateralni dijalog". Čestitku hrvatskom državnom vrhu i narodu uputio je danas i predsjednik Federacije BiH Živko Budimir.
MELBOURNE - Dvadeseta godišnjica hrvatske samostalnosti obilježena je u petak i subotu u Melbourneu u organizaciji tamošnjeg Generalnog konzulata RH-a i hrvatskih iseljenika. U petak navečer održan je svečani prijem u Kraljičinoj dvorani u parlamentu australske savezne države Victorije u nazočnosti 400 uglednika iz svih segmenata australskog društva i hrvatske iseljeničke zajednice. Među ostalima, pozivu hrvatskog konzulata odazvali su se Ted Baillieu, premije Victorije, i predsjednik njezina parlamenta Ken Smith, te velik broj ministara, članova parlamenta, konzularnog zbora, poslovnih ljudi, znanstvenika, poznatih umjetnika i sportaša, uključujući Marka Viduku, te čelnika australskih veterana i najviših predstavnika različitih vjerskih zajednica, priopćio je Generalni konzulat u Melbourneu. Premijer Baillieu je u svom govoru istaknuo veliku ulogu koju su hrvatski iseljenici odigrali u izgradnji vrlo uspješnog multikulturalnog društva u Victoriji i Australiji. Na središnjem gradskom trgu u Melbourneu, Federation Squareu, održana je svečana ceremonija podizanja barjaka Republike Hrvatske pred petstotinjak članova hrvatske zajednice. Od ponoći u petak 24. lipnja do ponoći 25. lipnja po mjesnom vremenu na glavnom gradskom trgu u Melbourneu bilo je izvješeno osam hrvatskih barjaka, a na velikom ekranu tijekom dana prikazivani su promotivni turistički filmovi o Hrvatskoj, navodi se u priopćenju.
LJUBLJANA - Hrvatska bi u svjetlu budućeg članstva u Europskoj uniji trebala još aktivnije djelovati u regiji, a završetak njezinih pregovora s Bruxellesom već pozitivno djeluje na susjedne države, ocjena je slovenskog eurozastupnika Jelka Kacina. "Hrvatska će nakon Slovenije postati druga članica EU-a iz regije, što je odlična vijest za sve susjedne države, zapadni Balkan i Europsku uniju koja će se i dalje širiti", naveo je Kacin na stranicama svoje stranke Liberalnih demokrata (LDS) povodom 20. obljetnice samostalnosti Slovenije i Hrvatske i zaključivanja hrvatskih pristupnih pregovora s Europskom unijom. "Hrvatsko priključenje EU-u velik je poticaj drugim državama u regiji. Nadam se da će Hrvatska vrlo brzo shvatiti svoju širu regionalnu i političku poziciju, te odgovornost, ulogu i prilike koje joj se u regiji nude", naveo je Kacin, ujedno i izvjestitelj o napretku Srbije u Europskom parlamentu i potpredsjednik izaslanstva EP-a za jugoistočnu Europu. "Srbija polako napreduje i zaslužuje barem status kandidatkinje, pa ne sumnjam da će odluka Europske komisije biti pozitivna, iako o njoj u konačnici odlučuju države članice", naveo je Kacin. Kacin također navodi kako bi Crna Gora uskoro mogla dobiti datum za početak pregovora s EU-om, što bi onda pozitivno djelovalo i na BiH koja bi sa svih strana bila okružena zemljama uključenim u integracijski proces. Kacin navodi da uz pozitivne vijesti za Hrvatsku, te pozitivne trendove u većini država u regiji, opaža i "koračanje na mjestu" Makedonije koja bi se trebala "odlučiti za budućnost" umjesto "arhaičnog" okretanja povijesti i produbljivanju spora sa Grčkom, dok u Albaniji primjećuje čak i nazadovanje u procesu približavanja te države Europskoj uniji.
MOSTAR - Više od 100.000 hodočasnika iz cijeloga svijeta stiglo je Međugorje u kojem se u subotu obilježava 30. godišnjica navodnih Gospinih ukazanja, koja od prošle godine istražuje i službeno vatikansko povjerenstvo. Po podacima Informativnog centra Mir u Međugorju, više od 100.000 vjernika iz tridesetak zemalja sudjeluje u molitvama, pobožnostima, misama koje se služe na dvadesetak svjetskih jezika. Središnje misno slavlje na rasporedu je u 19.00 sati, a predvodit će ga fra Zvjezdan Linić. Pučke mise su tijekom cijeloga dana. Kolone vjernika, od kojih su brojni pješice došli iz susjednih općina u BiH i Hrvatskoj pristižu tijekom cijeloga dana. Veće organizirane hodočasničke skupine pristigle su iz Austrije, Njemačke, SAD-a, Kanade, Irske, Britanije, Brazila, Kolumbije, Meksika, Kine, Australije, Novog Zelanda, Slovenije, Latvije, Italije, Mađarske, Slovačke, Francuske, Rumunjske, Poljske, Češke, Belgije, Španjolske, Portugala, Koreje i Ukrajine. Ove godine obilježava se 30. obljetnica od kako se Gospa, po njihovim tvrdnjama, počela ukazivati šestero djece 1981. godine. Šestero vidjelaca i danas tvrde da im se međugorska "Kraljica mira" ukazuje, šaljući poruke mira i pozivajući na molitvu. Prošle godine Sveta Stolica imenovala je međunarodno povjerenstvo za istraživanje međugorskog fenomena, kojem je na čelu bivši rimski vikar, talijanski kardinal Camillo Ruini. Od 1981. do 2011. u Međugorje je hodočastilo više od 40 milijuna vjernika, biskupa, svećenika i redovnika.
AZRA - Najmanje 60 pacijenata, posjetitelja i članova medicinskog osoblja ubijeno je u subotu u napadu vozača samoubojice na bolnicu u gradu Azri u središnjem Afganistanu, samo dva dana nakon što je SAD najavio početak povlačenja svojih trupa iz te zemlje. Službeni Kabul smatra da je riječ o napadu "bez presedana" tijekom desetogodišnjeg ratovanja, s obzirom na izbor napadačeva cilja. Talibani, čiji napadači samoubojice najčešće za ciljeve biraju pripadnike afganistanskih i stranih vojnih snaga ili glavne upravne zgrade, odmah su izvijestili kako nemaju ništa s napadom, što je za njih prilično neuobičajeno. U napadu koji se dogodio samo 60 km južno od Kabula u pokrajini Logar, ranjeno je 120 osoba - pacijenata, posjetitelja i medicinskog osoblja. "Šezdeset naših sunarodnjaka ubijeno je. Ovaj nečovječni čin je bez presedana u našoj ratom napaćenoj zemlji", priopćilo je ministarstvo zdravstva. Službeni Kabul izvijestio je da među ubijenima ima žena i djece. Glasnogovornik uprave pokrajine Logar rekao je kako se napadač samoubojica terenskim automobilom zaletio u bolnicu u gradu Azri.