BRUXELLES - Čelnici 27 zemalja članica okupit će se u četvrtak na, za Hrvatsku povijesnom, dvodnevnom summitu u Bruxellesu na kojem će zatražiti zaključenje hrvatskih pristupnih pregovora do kraja lipnja i potpisivanje pristupnog ugovora do kraja godine. Na kraju summita u petak popodne predsjednica hrvatske vlade Jadranka Kosor sastat će se s predsjednikom Europskog vijeća Hermanom Van Rompuyem, predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom i mađarskim premijerom, čija zemlja predsjedava u ovom polugodištu Viktorom Orbanom. Nakon toga sastanka predviđena je konferencija za novinare na kojoj će biti objavljena odluka Europskog vijeća o završetku pristupnih pregovora s Hrvatskom. "U svjetlu postignutog napretka i pozitivne ocjene Europske komisije, Europsko vijeće poziva na zaključenje pristupnih pregovora do kraja lipnja 2011. godine na temelju nacrta zajedničkih pozicija koje je nedavno predstavila Europska komisija s ciljem potpisivanja pristupnog ugovora do kraja godine", kaže se u nacrtu zaključaka, koje bi čelnici EU-a trebali prihvatiti na summitu u Bruxellesu. Ti zaključci predstavljaju političku odluku o završetku pregovora, nakon čega bi još preostalo formalno zatvoriti preostala četiri poglavlja do kraja ovoga mjeseca. U nacrtu zaključaka Europskog vijeća ne spominje se izravno datum ulaska u EU, nego se to čini posredno, pozivanjem na nacrte zajedničkih pregovaračkih pozicija u kojima Komisija polazi od radne pretpostavke da će Hrvatska ući u EU 1. srpnja 2013. i postati 28. članica. Nakon završetka pregovora, tijekom poljskog predsjedništva u drugoj polovici godine bit će potpisan ugovor o pristupanju i onda može krenuti postupak ratifikacije u zemljama članicima. U roku od 30 dana od potpisivanja ugovora u Hrvatskoj se treba održati referendum o ulasku u EU-u. Europski parlament treba prije potpisivanja ugovora dati svoj pristanak.
BEČ - Hrvatska bi trebala završiti pristupne pregovore s Europskom unijom do 30. lipnja, već na jesen ili krajem godine mogao bi biti potpisan pristupni ugovor te potom započeti proces njegove ratifikacije, rekao je u srijedu u Beču austrijski ministar vanjskih poslova Michael Spindelegger. "Sredinom 2013. Hrvatska će biti članica EU-a", rekao je Spindelegger parlamentarnom odboru za europska pitanja pred zasjedanje Europskog vijeća u četvrtak i petak na kojem bi šefovi država ili vlada članica EU-a trebali donijeti odluku o završetku hrvatskih pristupnih pregovora do kraja lipnja i potpisivanju pristupnog ugovora do kraja godine. Predsjednik Austrijske slobodarske stranke Heinz-Christian Strache zatražio je da se u hrvatske pristupne pregovore uključi i pitanje nuklearke Krško. On je ranije izjavio kako pristup Hrvatske u EU trebalo vezati sa sudbinom nuklearke Krško i da bi austrijska vlada "bila obvezna najaviti veto na ulazak Hrvatske u EU" ukoliko bi Hrvatska, koja ima polovicu udjela u nuklearki, i dalje ustrajala na održavanju njezina rada. Spindelegger je u srijedu uzvratio Stracheu kako je točno da Hrvatska ima polovicu udjela u Krškom, ali da je nuklearka na teritoriju Slovenije i da će stoga biti obuhvaćena provjerama izdržljivosti nuklearnih elektrana u EU-u na prirodne katastrofe i događaje kojima je uzrok ljudski faktor. Dodao je kako osim toga Krško nije nuklearka sovjetskog tipa kao što je to slovačka elektrana Bohunice. Slovačka, članica EU-a od 2004., morala se suglasiti sa zatvaranjem reaktora u toj elektrani tijekom pristupnih pregovora s EU-om.
LJUBLJANA - Slovenija krajem ovoga tjedna obilježava 20. obljetnicu proglašenja državne samostalnosti, a u petak će središnju svečanost u Ljubljani uveličati i predsjednici Sloveniji susjednih država, među njima i predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, no proslava okrugle obljetnice dolazi u vrijeme ozbiljne krize u vladi. Ured slovenskog predsjednika Danila Tuerka objavio je da su dolazak na proslavu uz predsjednika Hrvatske, koja je nezavisnost prije 20 godina proglasila istoga dana kada i Slovenija, potvrdili i talijanski predsjednik Giorgio Napolitano, autrijski predsjednik Heinz Fischer, te mađarski predsjednik Pal Schmitt. Sudjelovanje svih četiriju predsjednika iz susjednih država na proslavi uoči slovenskog Dana državnosti 25. lipnja simbolizira poštovanje koje Slovenija uživa u neposrednom susjedstvu i međunarodnoj zajednici, te sadrži značajnu poruku da Slovenci s povjerenjem mogu gledati u svoju budućnost i perspektivu državnog razvoja, objavio je Tuerkov ured u priopćenju za javnost. Dvadesetu obljetnicu državne samostalnosti Slovenija očekuje u znaku političke krize koja je obilježila nekoliko zadnjih mjeseci, a u slučaju eskalacije mogla bi rezultirati i prijevremenim izborima. Koalicijsku vladu premijera Boruta Pahora u kojoj su na početku njena mandata prije tri godine sudjelovale četiri stranke napustila je prije dva mjeseca stranka umirovljenika DESUS, nakog čega je uslijedilo i odbijanje ključne ali kontroverzne mirovinske reforme na referendumu početkom lipnja. Za kraj ovog tjedna svoje povlačenje iz vlade najavila je i stranka Zares, a svoju odluku o tome da li u vladi ostaju ili ne još nisu donijeli Liberalni demokrati (LDS).
BUDIMPEŠTA - Mađarska vlada će proučiti zahtjev nacionalnih manjina u Austriji, u svojstvu predsjedatelja EU-om, a u svezi s novim propisima o službenoj uporabi jezika koja se pripremaju, izjavio je potpredsjednik vlade Zsolt Semjen u izjavi za MTI u srijedu. Predstavnici nacionalnih manjina u Austriji predali su mađarskoj vladi dokumente u kojima prosvjeduju protiv planiranih promjena članaka koje će, kako kažu, onemogućiti nacionalnim manjinama da službeno koriste svoje materinje jezike. Nacionalne manjine tvrde da će te promjene biti u suprotnosti s austrijskim ustavom. Predstavnici navode da će propisi, koji se mijenjaju bez konzultacija s mađarskom, hrvatskom i slovenskom manjinom, jako pogoršati situaciju što se tiče uporabe jezika manjina u Austriji. Semjen je izjavio da su njegov sastanak s nacionalnim manjinama inicirali njihovi predstavnici te da se dokumenti koje su predali sada nalaze u mađarskom ministarstvu vanjskih poslova koje će proučiti to pitanje.
SARAJEVO - Gradonačelnici Dubrovnika i Sarajeva Andro Vlahušić i Alija Behmen suglasili su se u srijedu kako je potrebno promicati dalju suradnju tih dvaju gradova i jačati već postojeće prijateljske odnose. Kako je priopćeno iz sarajevske gradske uprave, Vlahušić i Behmen su tijekom susreta u glavnom gradu Bosne i Hercegovine istaknuli potrebu institucionaliziranja suradnje dvaju gradova prijatelja. Behmen je upoznao Vlahušića sa infrastrukturnim projektima u glavnom gradu BiH te se zahvalio na potpori što ju Dubrovnik pruža kandidaturi Sarajeva za Europsku prijestolnicu kulture 2014. godine.
BEOGRAD - Slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar u srijedu je u Beogradu izrazio uvjerenje da će u Europska komisija (EK) u listopadu odobriti Srbiji status kandidata za članstvo u Europskoj uniji te ''dati neki datum'' za početak pregovora što će Slovenija poduprijeti. ''Znamo da je budućnost Srbije u EU-u važna za regiju, mi vjerujemo da je došlo vrijeme da se učini taj korak i da će ta zajednica naroda prigrliti Srbiju za članstvo u EU-u. Došlo je, dakle, vrijeme za početak pregovora'', kazao je Žbogar, nakon sastanka sa srbijanskim šefom diplomacije Vukom Jeremićem, na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji. Slovenija je, istaknuo je on, do sada snažno podupirala put Srbije ka EU, dok je u protekle dvije godine izgrađen odnos međusobnog povjerenja i poštovanja, kako među političarima, tako i na razini dviju država. Srbija je, po riječima Žbogara, sada uspjela prebroditi veliku prepreku na tom putu, uhićenjem i izručenjem haaškog optuženika Ratka Mladića. "Kada govorimo o samom datumu početka pregovora, ja vjerujem da ima smisla da se datum odredi samo ukoliko to znači da će pregovori započeti već sljedeće godine. Ono što bi mi voljeli, i svakako stojimo iza toga, bilo bi da taj datum početka pregovora bude u 2012. Vjerujemo da je moguće mnoga otvorena pitanja riješiti kroz sam proces pregovora'', naveo je slovenski šef diplomacije.
RIM - Talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini zatražio je u srijedu "što skoriji prekid sukoba" u Libiji radi uspostave humanitarnih koridora kako bi se pomoglo stanovnicima, u govoru pred dvama povjerenstvima zastupničkog doma. "Glavna zadaća" je primirje u Libiji, ali u međuvremenu je "iznimno važno zaustaviti oružano djelovanje kako bi se što prije omogućilo pružanje pomoći", dodao je ministar pred povjerenstvima za vanjske poslove i za europsku politiku, dan uoči održavanja sjednice Europskog vijeća u Bruxellesu. Po Frattinijevim riječima, brz prekid sukoba "omogućio bi da se spriječi ono na što upozorava NTC (Nacionalno prijelazno vijeće, vodeće tijelo libijskih pobunjenika), naime da se potvrdi podjela Libije na dva dijela", dometnuo je. Usto bi se omogućio "pristup izoliranim mjestima u kojima je humanitarno stanje dramatično, kao što su predgrađe Misrate i sam Tripoli".
BRUXELLES - Rusija će ukinuti embargo na europsko povrće uveden zbog epidemije bakterije ECEH-a i izvoz će se moći nastaviti "ovaj tjedan, štoviše sutra", rekao je u srijedu glasnogovornik Europske komisije. "Jutros (srijeda) potpisan je ugovor između EU-a i Rusije koji će omogućiti skori nastavak izvoza europskog povrća", rekao je glasnogovornik povjerenika za zdravstvo Johna Dallija, Frederic Vincent. "Izvoz će se nastaviti ovaj tjedan, štoviše sutra", u četvrtak, dodao je. EU će ruskim vlastima poslati laboratorijske "certifikate o kontroli i provjeri" kojima se potvrđuje da je povrće zdravo i da nije prenosnik soja smrtonosne bakterije. Europska komisija je u utorak poslala Dallija u Moskvu kako bi pridobio ruske vlasti da poštuju raniji dogovor o ukidanju embarga na europsko povrće kojega se nisu držale. Moskva je 2. lipnja uvela embargo na uvoz svježeg europskog povrća zbog epidemije uzrokovane smrtonosnom bakterijom ECEH-om u Njemačkoj. Na summitu EU-Rusija u Njižni Novgorodu 9. i 10. srpnja postignut je načelni dogovor o povlačenju embarga, ali je Moskva produžila mjeru zabrane uvoza tražeći veća jamstva.
MOSKVA - Rusija je priopćila u srijedu da će obnoviti uvoz povrća iz Europske unije tek kad joj Bruxelles dostavi popis službenih tijela i laboratorija koji imaju ovlasti izdati certifikate o sigurnosti hrane. "Sve ovisi o njima", rekao je za Reuters glavni ruski sanitarni inspektor Genadij Onišenko. Europska unija i Rusija potpisale su sporazum kojim se omogućuje trgovina svježeg europskog povrća, zaustavljena ranije ovog mjeseca zbog izbijanja smrtonosne epidemije E.coli, priopćila je Europska komisija u srijedu. "To (sporazum) ne znači da će se sve odmah vratiti na rusko tržište", rekao je Onišenko.
ADEN - Deseci militanata Al Kaide pobjegli su u srijedu iz zatvora u južnom Jemenu nakon napada na zatvorski kompleks, izjavio je neimenovani dužnosnik jemenskih snaga sigurnosti. Zapadne zemlje i susjedna Saudijska Arabija strahuju da Al Kaida iskorištava nestabilnost u Jemenu kako bi dobila uporište u toj osiromašenoj državi i pokretala napada u regiji i izvan nje. Jedna vojnik je ubijen, a dvojica su ranjena kada su militanti otvorili vatru na zatvor Al-Munavara u južnom lučkom gradu Al-Mukali. "Militanti su otvorili vatru na zatvorska vrata i razmjenjivali su vatru s čuvarima, a pritom su ranili dvojicu i ubili jednog", rekao je dužnosnik, dodajući da su 62 zatvorenika pobjegla. Svi su zatvorenici Jemenci i većina njih je zatvorena nakon povratka iz Iraka gdje su se borili u redovima militanata, kazao je. Protivnici predsjednika Alija Abdulaha Saleha, koji se pod pritiskom brojnih prosvjeda sve teže održava na funkciji, optužuju ga da je prošli mjesec dopustio islamskim militantima da zauzmu Zindžibar, prijestolnicu južne pokrajine Abjan, samo kako bi pokazao da jedino on može zaustaviti islamiste u preuzimanju vlasti.
MOSKVA - Rusija je u srijedu u obilježila 70. godišnjicu napada nacističke Njemačke na SSSR, koji je iznenadio Staljina i uzrokovao goleme materijalne i ljudske gubitke za zemlju. U Rusiji i drugim bivšim sovjetskim republikama Drugi svjetski rat počeo je 22. lipnja 1941., kada je Wermacht otvorio istočnu bojišnicu koja će postati najveće kopneno ratište u Europi. Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev položio je vijenac na grob neznanog junaka u Moskvi, a građani su palili svijeće diljem zemlje kako bi odali počast žrtvama rata. Omanja skupina starijih osoba je minutom šutnje odala počast žrtvama pred vječnim plamenom podno kremaljskih zidina u 4.00 sata po mjesnom vremenu, u vrijeme kada su nacistički tenkovi u Operaciji Barbarossa prešli sovjetsku granicu. Operacija Barbarossa bila je najveća vojna operacija u ljudskoj povijesti, i po broju uključenih vojnika i po broju žrtava. Više od 26 milijuna sovjetskih građana, civila i vojnika, poginulo je od 1941. do 1945., po službenim podacima ruskog ministarstva obrane. Rusko društvo se zadnjih godina, doduše bojažljivo, pita o spornoj ulozi Staljina u tome ratu, premda ga Rusi uglavnom smatraju ratnim pobjednikom. Zapadni povjesničari misle da je Staljin, koji je dvije godine ranije nazočio potpisivanju pakta o nenapadanju s Njemačkom, bio siguran da Hitler neće napasti SSSR. Staljin se nakon nacističke invazije povukao u svoju vikendicu, prepustivši svom ministru vanjskih poslova Vjačeslavu Molotovu da se 22. lipnja obrati sovjetskom narodu. Sam im se obratio tek 3. srpnja.