LUXEMBOURG - Pitanje hrvatskog članstva više nije problem za Europsku uniju, ostalo je dogovoriti još neke pojedinosti i to se treba riješiti do kraja ovoga tjedna, izjavio je u ponedjeljak luksemburški ministar vanjskih poslova Jean Asselborn. "Ciljamo na 1. srpnja 2013. godine, na dobrom smo putu. Ima nekih detalja koje bi trebali riješiti do kraja ovoga tjedna. Trebali bismo ove godine potpisati ugovor o pristupanju i onda ostaje godina i pol za njegovu ratifikaciju. Mislim da Europska unija, što se tiče ulaska Hrvatske, više nema problema", rekao je Asselborn po dolasku na sastanak ministara vanjskih poslova zemalja članica Europske unije.Nizozemski ministar je kratko izjavio da je potreban "pojačani monitoring" ispunjavanja hrvatskih obveza, dok s druge strane njegov švedski kolega "ne vidi potrebe za tim". "Treba nam pojačani monitoring u razdoblju od završetka pregovora do ulaska u članstrvo. Taj monitoring mora biti eksplicitan u nekoliko komponenti u pogledu vladavine prava, borbe protiv korupcije itd.", rekao je nizozemski ministar vanjskih poslova Uri Rosenthal. "Ne vidim potrebe za tim, ali sačekajmo što će proisteći iz rasprave", rekao je sa svoje strane šef švedske diplomacije Carl Bildt. Finski ministar Alexander Stubb je istaknuo važnost nadzora ispunjavanja obveza u poglavlju Pravosuđe i temeljna prava, dodajući da nije prihvatljivi monitoring nakon ulaska u članstvo kakav je uveden za Bugarsku i Rumunjsku. Europska komisija u prošli je petak predložila uobičajeni monitoring kakav se i dosad primjenjivao i u Komisijinu prijedlogu se ne spominje nikakva mogućnost sankcija u slučaju neispunjavanja obveza.
KLAGENFURT - Bivši šef ustaške policije u Požegi Milivoj Ašner, jedan od najtraženijih ratnih zločinaca s popisa Centra Simona Wiesenthala, preminuo je u Klagenfurtu u 98. godini, javlja austrijska novinska agencija APA u ponedjeljak. Ašner je preminuo još 14. lipnja u Caritasovom domu u Klagenfurtu, kazao je direktor tamošnjeg Caritasa Viktor Umelko u ponedjeljak na upit APA-e. Ašner, rođen u Daruvaru, bio je na popisu deset najtraženijih ratnih zločinaca Centra Simona Wiesenthala iz Jeruzalema. Milivoj Ašner navodno je bio odgovoran za progone i deportacije stotina Srba, Židova i Roma tijekom Drugog svjetskog rata dok je bio zapovjednik ustaške policije u Požegi. Po završetku Drugog svjetskog rata Ašner se sklanja u Austriju te uzima novo ime Georg Aschner. Godine 1992. vraća se u Hrvatsku, u Požegu, i tamo živi sve do 2004. kada se vratio natrag u Klagenfurt. Republika Hrvatska 2005. optužila je Ašnera za ratni zločin protiv civilnog stanovništva te zatražila njegovo izručenje, što je Austrija odbila s obrazloženjem da zbog teške demencije nije u stanju pratiti suđenje.
BEOGRAD - Uvođenje izravnih međunarodnih letova Croatia Airlinesa na liniji Dubrovnik-Beograd svečano je obilježeno u ponedjeljak u beogradskoj zračnoj luci slijetanjem prvog zrakoplova te tvrtke iz Dubrovnika koji će tijekom sezone na toj liniji letjeti dva puta na tjedan. Srbijanska zrakoplovna tvrtka "Jat Airways" također je u petak uspostavila sezonsku zračnu liniju Beograd-Dubrovnik, letovima koje će obavljati petkom i nedjeljom. Prvi međunarodni let Croatia Airlinesa u redovitom međunarodnom prometu između Hrvatske i Srbije rezultat je razvoja civilnog zračnog prometa između dviju država, odnosno stvaranja pravnih uvjeta za redovite letove te pozitivna političkog okružja, istaknuto je na tiskovnoj konferenciji sazvanoj u toj povodu. Letovi su, kako je navedeno, planirani do prve polovice rujna ove godine i njima će putnicima iz Beograda i Srbije biti omogućena najbrža prometna povezanost s Dubrovnikom. Uvođenje izravnih letova Croatia Airlinesa na toj liniji svečano su u Beogradu pozdravili hrvatski veleposlanik u Srbiji Željko Kuprešak, glavni direktor Croatia Airlinesa Srećko Šimunović i ravnatelj beogradske zračne luke Velimir Radosavljević.
BEČ - Ministarska konferencija o nuklearnoj sigurnosti počela je u ponedjeljak u sjedištu Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) u Beču s ciljem izvlačenja pouke iz nuklearne katastrofe u Japanu nakon potresa i tsunamija 11. ožujka. "Povjerenje javnosti u nuklearnu sigurnost duboko je poljuljano", izjavio je glavni direktor agencije Yukiya Amano u uvodnom govoru. Neke zemlje poput Njemačke, Italije i Švicarske odlučile su odustati postepeno od nuklearne energije, dodao je. "Međutim, nuklearna energija ostat će važna za brojne zemlje", rekao je, naglasivši potrebu poboljšanjem sigurnosnih mjera. Sve zemlje s nuklearnim elektranama pozvao je na "temeljitu i transparentnu procjenu rizika" svih reaktora u sljedećih 18 mjeseci. "Moramo hitno odgovoriti na tjeskobu u javnosti. Međunarodni odgovor na zabrinutost od vitalnog je značaja", rekao je Amano. Sve je zemlje zatražio da izvrše reviziju nuklearnih sigurnosnih standarda u 12 mjeseci. "Nuklearna sigurnost ostat će u ingerenciji država, a IAEA imat će ključnu ulogu u oblikovanju naprednijih sigurnosnih standarda", kazao je Amano. Konferencija bi trebala trajati do 24. lipnja.
OSLO - U svijetu je prošle godine bilo 44 milijuna izbjeglih i raseljenih zbog ratova i drugih oružanih sukoba, što predstavlja rekord od početka trećeg tisućljeća, po izvješću koje je u ponedjeljak objavila nevladina norveška organizacija za izbjeglice. Od 43,7 milijuna izbjeglih i raseljenih osoba, njih 27,5 milijuna je raseljeno u vlastitoj zemlji. Ostalih 16,2 milijuna pobjeglo je iz svoje domovine, po izvješću objavljenom povodom Svjetskog dana izbjeglica. Te brojke uključuju stanovništvo koje je pobjeglo od ratova tijekom prethodnih godina i koje se još uvijek ne može vratiti kućama. Polovica izbjeglih i raseljenih koncentrirana je u pet zemalja (Kolumbija, Sudan, Irak, DR Kongo, Somalija), a najviše se bježi iz Afganistana, Iraka, Somalije, DR Konga i s palestinskih područja, ističe se u izvješću. "Nemamo razloga za optimizam", prokomentirala je Elizabeth Rasmusson, glavna tajnica Norveškog vijeća za izbjeglice. "Brojke rastu i ništa ne ukazuje na to da će se trend zaustaviti", dodala je ona u izjavi za TV2 Nyhetskanalen. Broj raseljenih osoba porastao je lani za 400.000 u odnosu na 2009. godinu, a broj izbjeglica za 100.000.
TUNIS - Suđenje bivšem tuniskom predsjedniku Zinu El Abidinu Ben Aliju počelo je u ponedjeljak u Tunisu u njegovoj odsutnosti, javljaju agencije. Ben Ali, koji je 14. siječnja pod pritiskom narodnog ustanka napustio zemlju i sklonio se u Saudijsku Arabiju, putem svojeg libanonskog odvjetnika odlučno je osporio optužbe koje mu se stavljaju na teret. Suočen je s optužbama za pronevjeru državnog novca te vođenje organizacije koja je krijumčarila drogu i oružje. Za to bi mogao dobiti 20 godina zatvora. Ozbiljnije optužbe, poput naredbe da se puca na prosvjednike i kovanja zavjere protiv državne sigurnosti, iznijet će se na kasnijim odvojenim suđenjima. Nekoliko tuniskih dnevnika nazvalo je ovo suđenje "povijesnim". "Prvi put u našoj dugoj povijesti sudit će se predsjedniku", piše Tunis-Hebdo. Pedesetak osoba okupilo se ispred suda, neki skloni suđenju u odsutnosti, drugi nezadovoljni što bivši tuniski predsjednik nije na optuženičkoj klupi. Njegovi odvjetnici danas namjeravaju zatražiti odgodu suđenja kako bi se mogli bolje upoznati s predmetom i pripremiti se za obranu.