ZAGREB/BEČ - Europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele rekao je u četvrtak da Hrvatska nakon ulaska u Europsku uniju neće biti podvrgnuta posebnom monitoringu na području pravosuđa kao što su to Bugarska i Rumunjska. "Komisija ovaj put nije imala nikakva razloga predložiti državama članicama sustav nadzora nakon datuma pristupanja", rekao je Fuele u Beču nakon sastanka s austrijskim ministrom vanjskih poslova Michaelom Spindeleggerom, kako prenosi France presse. Hrvatska će biti pod nadzorom EU-a do ulaska u članstvo, koji se očekuje u srpnju 2013., kazali su ranije europski diplomatski izvori. Europska komisija pratit će ispunjavanje hrvatskih obveza od završetka pregovora do ulaska u članstvo kroz redovita izvješća jedanput godišnje, a za tri poglavlja - Pravosuđe i temeljna prava, Tržišno natjecanje i Pravda, sloboda i sigurnost - izvješća će se raditi svakih šest mjeseci. Bugarska i Rumunjska ostale su nakon ulaska u EU 2007. pod posebnim monitoringom na području pravosuđa. U sklopu tzv. Mehanizma za suradnju i verifikaciju (CVM), Europska komisija svakih šest mjeseci podnosi izvješća o njihovu napretku u reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije i, u slučaju Bugarske, borbi protiv organiziranog kriminala.
BEČ - Izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku Hannes Swoboda u četvrtak je istaknuo kako nasilje protiv sudionika splitskog Gay Pridea nije argument protiv pristupa Hrvatske Europskoj uniji. On je u priopćenju rekao kako je "utvrdio da se nasilje protiv homoseksualne parade u Splitu, koje jasno osuđujem, ne treba koristiti kao argument protiv pristupa Hrvatske (Europskoj uniji)". Swoboda je to obrazložio činjenicom da su se od toga "hrvatska vlada i političke stranke jasno distancirali". On je nadalje ustvrdio kako se već dugo zalaže za proces monitoringa nakon završetka pregovora kako to zagovara vanjskopolitička glasnogovornica kluba zastupnika Zelenih u Europskom parlamentu Ulrike Lunacek odgovarajući na njezinu izjavu. Swobodino priopćenje je odgovor na priopćenje Lunacek u kojem se zajedno s nizozemskom kolegicom iz redova Zelenih Marjom Cornelissen solidarizirala s nizozemskom veleposlanicom u Hrvatskoj Stellom Ronner-Grubačić koju je Swoboda ranije kritizirao. Ronner-Grubačić je izjavila da je nasilje u Splitu u prošlu subotu najzorniji dokaz da je Hrvatskoj iznimno potreban monitoring sve do ulaska u članstvo i da će njezina zemlja inzistirati na pozornom praćenju ispunjavanja hrvatskih obveza. Na to je Swoboda rekao kako je to izolirani incident te da takvih izgreda ima u svim članicama EU-a i da "nije pošteno da predstavnici zemlje u kojoj se stvara negativno ozračje protiv EU-a sprječavaju i kritiziraju ulazak Hrvatske".
BEOGRAD - Predsjednik Srbije Boris Tadić posjetit će Jadovno 26. lipnja, u povodu obilježavanja 70 godina od stradanja Srba, Židova, Roma i Hrvata u tom ustaškom logoru u Drugom svjetskom ratu, prenosi u četvrtak srbijanska nacionalna agencija Tanjug pozivajući se na kabinet srbijanskog predsjednika. Organizator komemoracije u tom velebitskom selu bit će Srpsko narodno vijeće koje je, navodi se, poziv da prisustvuje komemoraciji uputilo i hrvatskom predsjedniku Ivi Josipoviću. Josipović je, kako se podsjeća, nazočio prošlogodišnjoj komemoraciji u Jadovnu te je tom prigodom odao žrtvama i izrazio sućut sa svima koji su na tom strašnom mjestu izgubili svoje najmilije. U ustaškom logoru Jadovnom 1941. godine ubijeno je, po procjenama, između 30 i 40 tisuća ljudi. U kabinetu Borisa Tadića Tanjugu je također rečeno kako srbijanski predsjednik ne planira posjet Zagrebu 25. lipnja, kada Hrvatska obilježava Dan državnosti. Ranije danas ta agencija je, pozivajući se na medije u Hrvatskoj, javila da je predsjednik Ivo Josipović na proslavu namjeravao pozvati sve čelnike iz regije, uključujući i Tadića, ali da se o tome nije uspio usuglasiti s premijerkom Kosor.
ZAGREB - Predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pristupnih pregovora Vesna Pusić primila je u četvrtak u Zagrebu izaslanstvo Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova Europskog parlamenta i tom prigodom istaknula kako je slaba strana pregovora nedovoljna informiranost hrvatskih građana o perspektivama članstva u EU, priopćeno je iz Hrvatskog sabora. Pusić smatra da uz objavljivanje pregovaračkih stajališta treba napraviti i njihove sažetke koji će biti razumljivi i lako dostupni svakom građaninu. Građani imaju pravo znati što je Hrvatska postigla u pregovorima s EU, posebice jer je na njima odgovornost donošenja konačne odluke hoće li Hrvatska pristupiti u članstvo EU-u pa je sasvim razumljivo da je minimum obveze vlasti informirati i educirati građane što ulazak u članstvo donosi njima, a što donosi Hrvatskoj u cjelini, rekla je Pusić po priopćenju. "Stoga nije dovoljno da stranke pozovu birače da glasuju za EU, već treba voditi proaktivnu informativnu kampanju i ljude upoznati što znači pristupanje", istaknula je, dodajući da je trenutno 56 posto građana podupire ulazak u Uniju.
MOSTAR - Za petak najavljena sjednica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na kojoj se trebalo glasovati o povjerenju kandidatu za mandatara za novi saziv Vijeća ministara političke grupacije okupljene oko SDP-a BiH Slave Kukića neće se najvjerojatnije održati zbog neslaganja unutar vodstva parlamenta. Hrvatski dopredsjedatelj ovoga doma Božo Ljubić ocijenio je to smišljenom opstrukcijom uspostave državne vlasti od strane bošnjačkih stranaka. Na sjednici Kolegija Zastupničkog doma i Povjerenstva za pripremu izbora Vijeća ministara BiH u četvrtak predstavnici stranaka okupljenih oko probošnjačkog SDP-a zatražili su odgodu održavanja sjednice kako bi njihov kandidat Kukić eventualno dobio potporu srpskih i hrvatskih stranaka koje se sada protive njegovu izboru. "Ovdje se naime jasno pokazalo tko blokira državu, a tko želi da se stvari konačno riješe. Ja se bojim da nije u igri taktika odugovlačenja uzimajući u obzir i ono što je jučer rekao visoki predstavnik da je međunarodna zajednica spremna čekati tjedan do dva dana prije nego se ona uključi u rješenje krize. Čini mi se da stranke sa Slavom Kukićem žele potrošiti to vrijeme da bi opet uvukle međunarodnu zajednicu da arbitrira", rekao je Ljubić. Pojasnio je da je on zajedno s dopredsjedateljem Zastupničkog doma Miloradom Živkovićem glasovao da se sjednica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH održi čemu se usprotivio predsjedavajući Denis Bećirević iz SDP-a BiH. Prema poslovniku o radu Zastupničkog doma Parlamenta BiH ukoliko se trojica članova vodstva Parlamenta ne usuglase o dnevnome redu sjednica se ne može održati, odnosno nema tko uputiti pozivnice zastupnicima za njezino održavanje. Ljubić je izrazio očekivanje da će međunarodna zajednica shvatiti tko blokira uspostavu državne vlasti.
BEOGRAD - Glasnogovornica Haaškog tribunala Nerma Jelačić izjavila je u četvrtak u Beogradu kako će posljednjem odbjeglom haaškom optuženiku Goranu Hadžiću, ukoliko bude uhićen do 30. lipnja 2012. suditi Haaški sud, a nakon tog datuma da će postupak preuzeti rezidualni mehanizam tog suda. Jelačić je, u izjavi koju prenose beogradski mediji, navela kako Sud smatra da bi rad te međunarodne pravosudne institucije trebao biti završen tek pošto budu uhićeni svi optuženi, ili barem dok ne budu okončani svi prvostupanjski postupci protiv njih. Govoreći o postupku protiv bivšeg vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića, Jelačić je navela kako bi se presuda u tom predmetu mogla očekivati tek 2014. te da bi žalbeni postupak, kao i u svim drugim slučajevima u kojima ne bude izrečena drugostupanjska pravomoćna presuda, proveo Rezidualni mehanizam. Sredinom proteklog tjedna u Den Haagu je pojašnjeno kako će se dio žalbenih postupaka u predmetima koji se vode pred Haaškim sudom (ICTY) voditi pred tzv. rezidualnim mehanizmom koji će početi djelovati 1. srpnja 2013., dok bi se svi prvostupanjski postupci uključujući suđenje zadnjem uhićenom haaškom optuženiku Ratku Mladiću vodili pred ICTY-jem. Po optužnici ICTY-a protiv bivšeg čelnika pobunjenih Srba u istočnoj Slavoniji Gorana Hadžića, objavljenoj sredinom srpnja 2004., Hadžić se tereti za ratne zločine nad Hrvatima i drugim nesrbima na okupiranom području od sredine 1991. do kraja 1993. Hadžića se u 14 točaka tereti za zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnog prava i običaja počinjene progonom Hrvata i drugih nesrba, istrjebljenjem i ubojstvima, pritvaranjem, mučenjem, nehumanim postupcima, deportacijama, bezobzirnim uništavanjem sela, vjerskih i kulturnih objekata te pljačkom imovine.
BEOGRAD - Povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe (VE) Thomas Hammarberg osudio je u četvrtak prijetnje novinarima u nekoliko europskih zemalja i pozvao na prekid nekažnjavanja autora takvih djela. "Imamo situaciju u kojoj se novinarima danas redovito prijeti u nekoliko europskih zemalja", izjavio je Hammarberg u raspravi organiziranoj povodom godišnje skupštine Europske federacije novinara (EFJ) u Beogradu. "Raspolažemo izvješćima o žestokim napadima na novinare, posebno onima koji su istraživali područje korupcije", dodao je on. "Imamo, nažalost, dosta slučajeva ubijenih novinara tijekom zadnjih godina. Bilo ih je nekoliko ovdje u Srbiji", izjavio je Hammarberg, nabrajajući druge poznate slučajeve u Rusiji, Azerbajdžanu, Ukrajini i Gruziji. "Važno je da se pronađu osobe koje stoje iza toga, koje su to organizirale, koji financiraju napade. Ti ljudi se često ne dovode pred lice pravde", rekao je. Hammarberg je naglasio da novinari nisu pošteđeni prijetnja niti u zemljama Europske unije.
UJEDINJENI NARODI - Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda u četvrtak je odgodilo glasovanje kojim bi preporučilo Bana Ki-moona za drugi mandat na mjestu glavnoga tajnika UN-a, jer je Kuba spriječila skupinu zemalja Latinske Amerike i Kariba da ga podupru, kažu diplomati. "Kuba stvara probleme u GRULAC-u (skupina zemalja Latinske Amerike i Kariba), ali to je samo proceduralna stvar", rekao je jedan zapadni diplomat. "Ban će pobijediti, iako još nije jasno hoće li ga GRULAC poduprijeti kao blok", dodao je. Diplomati kažu da je glasovanje Vijeća sigurnosti o preporuci da bivši južnokorejski ministar vanjskih poslova dobije još jedan petogodišnji mandat na čelu EU-a od siječnja 2012. biti odgođeno za jedan dan i održat će se u petak u 17 sati po srednjoeuropskom vremenu. Po njihovim riječima, u petak prije glasovanja održat će se sastanak GRULAC-a i tada će ostale članice pokušati nagovoriti Kubu da se pridruži ostalim u potpori Banu.
TRIPOLI - Libijski premijer je u četvrtak rekao da je jedini način da se postigne mirno rješenje sukoba u Libiji da od NATO-a predvođen savez zaustavi svoju kampanju bombardiranja. "Pozivamo na mir i pružamo ruku za mir", rekao je libijski premijer Al-Bagdadi Ali Al-Mahmudi na konferenciji za tisak u Tripoliju. "No prije toga NATO treba prestati bombardirati". Na pitanje o izjavi Saifa al-Islama jednom talijanskom listu da će njegov otac odstupiti ako izgubi izbore, Mahmudi je rekao "da bi to želio ispraviti i reći da vođu revolucije ne brinu nikakvi referendumi".
PRAG - U dosad najvećem štrajku u znak prosvjeda protiv fiskalnih reforma vlade desnoga centra, češki transportni sindikati zatvorili su u četvrtak prvi put u povijesti prašku podzemnu željeznicu, a zatvorili su i cijeli željeznički sustav. Sindikati koji su organizirali jednodnevni štrajk zatražili su i ostavku vlade zbog njezina plana da podigne dob za odlazak u mirovinu, podigne poreze i ograniči socijalna prava. Štrajk je rijedak oblik prosvjeda u Češkoj, srednjoeuropskoj državi od deset i pol milijuna stanovnika u kojoj je javni dug na pola EU-ova prosjeka i koja se počinje gospodarski oporavljati. No štrajk se događa u nezgodnu trenutku za koalicijsku vladu koja traje već tri godine, a muči se da opstane nakon niza korupcijskih skandala i pada popularnosti. "Štrajk se događa zato što je socijalni dijalog zakazao, jer vlada nije spremna pregovarati o sindikalnim prijedlozima zaštite radnika sa srednjim i niskim plaćama", rekao je na skupu u Pragu Luboš Pomajbik, vođa sindikata javnoga prijevoza. Policija je procijenila da se oko 1500 sindikalaca okupilo u središtu grada i u povorci otišlo pred zgradu vlade. Praški metro na dan preveze 1,6 milijuna putnika.
MOSKVA - Rusija pruža podršku kandidaturi Južnokorejca Ban Ki-moona za drugi mandat glavnog tajnika UN-a i time se pridružuju glavnim svjetskim silama u potpori aktualnom glavnom tajniku svjetske organizacije, objavilo je u četvrtak rusko ministarstvo vanjskih poslova. "Tijekom glasovanja u Vijeću sigurnosti UN-a spremni smo pružiti podršku kandidaturi Ban Ki-moona za drugi mandat glavnog tajnika UN-a", izjavio je Aleksandar Lukaševič, glasnogovornik ministarstva. Ban je već ima podršku četiriju drugih stalnih članica Vijeća sigurnosti (SAD, Kina, Francuska i V. Britanija). EU se također izjasnio u njegovu korist. Ban Ki-moon (66) glavni je tajnik od 1. siječnja 2007. a njegov mandat istječe 31. prosinca. Nakon što Vijeće sigurnosti potvrdi njegovu kandidaturu, o njoj se glasovati na Općoj skupštini UN-a.
LONDON - Britanski zastupnik uhićen prošloga tjedna zbog sumnje da je seksualno napastvovao jednu ženu u središtu Londona neće biti optužen, rekla je policija u četvrtak. Andrew Bridgen, konzervativni zastupnik iz Leicestershirea, uhićen je prošlog četvrtka nakon što ga je jedna žena prijavila policiji. Nakon ispitivanja on je pušten uz jamčevinu a pred sud je trebao izaći sredinom srpnja. Bridgen, koji je oženjen i ima dvoje djece, poricao je bilo kakvo nedjelo i surađivao u istrazi. Londonska policija je u izjavi objavila da je "46-godišnji muškarac uhićen pod sumnjom da je seksualno napastvovao 29-godišnju ženu danas oslobođen jamčevine bez daljeg postupka".