Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
16. lipnja 2011.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Fina: ulaganja u dugotrajnu imovinu 37,8 milijardi kuna
7. Vlada i banke olakšavaju otplatu kredita vezanih uz franak
8. Krediti - produljenje otplate bankama do 40 godina i 75 godina života
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata (%) 16. 06. 64.420.000 294.420.000 44.420.000 1,59
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 20.200.000 0,25 dva tjedna 10.000.000 1,2 jedan mjesec 4.020.000 3,3 tri mjeseca 200.000 1,2 više od tri mjeseca 10.000.000 4,0 Ukupno 44.420.000 1,59
Izvor: Tržište novca Zagreb
Na Tržištu novca danas je porasla potražnja za ročnim pozajmicama, a ukupni promet je dosegnuo 44,42 milijuna kuna.
Danas je prijavljeno 64,42 milijuna kuna potražnje, što je gotovo 13 posto manje nego jučer. Ponuda je istodobno smanjena 7,7 posto, na 294,42 milijuna kuna.Većina prometa odnosila se na prekonoćne pozajmice, kojih je ugovoreno 20,2 milijuna kuna. Prosječna cijena tih pozajmica blago je porasla, s jučerašnjih 0,24 na 0,25 posto.
Odobreno je i 10 milijuna kuna pozajmica na rok od dva tjedna uz kamatu od 1,2 posto, što je 0,2 postotna boda više nego jučer. Deset milijuna kuna plasirano je i na više od tri mjeseca, po cijeni od 4 posto, kao i jučer.
Danas je ugovoreno i 4,02 milijuna kuna pozajmica s rokom vraćanja za mjesec dana, po cijeni od 3,3 posto, te 200.000 kuna na rok od tri mjeseca, uz cijenu od 1,2 posto. Ukupni promet na Tržištu novca danas je dosegnuo 44,42 milijuna kuna, pri čemu je prosječna kamatna stopa smanjena s jučerašnjih 1,97 na 1,59 posto.
„Na Tržištu novca Zagreb danas su se ugovarale pozajmice s različitim rokovima dospijeća. Ponuda i potražnja za kunama nije se značajnije promijenila. Prosječna dnevna kamatna stopa iznosila je 1,59 posto zbog ugovorenih pozajmicama na dulje rokove“, navodi se u priopćenju Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
ZSE: nastavlja se pad indeksa
Na Zagrebačkoj burzi četvrti dan zaradom nastavio se pad vrijednosti burzovnih indeksa, danas je Crobex smanjen za 0,35 posto na 2.244,61 bod, a Crobex10 pao je za 0,58 posto na 1.221,44 boda.
Redovni promet iznosio je skromnih 12,7 milijuna kuna, gotovo isto kao i jučer, a samo su tri dionice ostvarile promete iznad milijun kuna.
Redovna dionica Adris Grupe je uz 2,42 posto manju cijenu ili po zadnjih 302,50 kuna ostvarila 2,5 milijuna kuna prometa.
Promet od 2,1 milijun kuna imala je dionica HT-a, čija je cijena blago pala, za 0,04 posto na 257,01 kunu.
Promet dionicom Ingre iznosio je nešto više od milijun kuna, a cijena joj je porasla za 1,23 posto na 16,45 kuna.
Dionica Najniža Najviša Zadnja Promet Promjena Službeno tržište ADPL-R-A 130,00 133,77 133,49 317.067,34 -0,29% ATGR-R-A 713,00 719,00 713,00 380.206,00 -0,59% CROS-P-A 5.665,01 5.665,01 5.665,01 5.665,01 -2,33% CROS-R-A 5.575,00 5.575,00 5.575,00 5.575,00 -0,09% DLKV-R-A 245,00 247,01 246,00 243.872,92 -0,41% HT-R-A 257,00 258,25 257,01 2.164.544,02 -0,04% IGH-R-A 1.660,00 1.692,00 1.670,00 91.068,00 -2,34% INGR-R-A 15,80 16,79 16,45 1.037.656,33 1,23% ISTT-R-A 275,00 275,00 275,00 2.750,00 0,00% KOEI-R-A 636,00 649,90 636,01 391.568,30 -1,39% MGMA-R-A 9,78 10,49 10,49 192.611,00 0,87% OPTE-R-A 43,50 43,50 43,50 2.175,00 -0,34% PODR-R-A 318,51 322,99 321,00 193.517,65 0,31% PTKM-R-A 185,11 190,00 190,00 301.551,13 1,06% ULPL-R-A 606,67 606,67 606,67 606,67 0,78% VERN-R-A 63,12 67,00 63,12 8.178,00 -20,57% VIRO-R-A 460,00 464,65 460,00 117.542,84 -1,00% Redovno Tržište ADRS-P-A 261,20 268,00 265,00 292.952,61 -1,89% ADRS-R-A 302,19 310,00 302,50 2.546.741,77 -2,42% ARNT-R-A 72,00 74,98 74,98 19.936,76 10,26% ATLN-R-A 44,97 46,50 45,99 36.982,76 -7,74% ATPL-R-A 684,00 697,00 686,00 448.974,42 -0,87% AUHR-R-A 357,01 357,01 357,01 1.785,05 1,88% BD62-R-A 66,00 70,00 70,00 9.435,00 2,94% BLJE-R-A 99,13 101,66 101,66 401.953,01 0,17% BLSC-R-A 655,00 655,00 655,00 10.480,00 0,00% BRIN-R-A 20,07 20,50 20,20 32.664,10 -5,43% BZJK-R-A 165,00 165,00 165,00 3.630,00 0,01% CEBA-P-A 279,99 279,99 279,99 3.359,88 0,00% DDJH-R-A 59,55 61,45 59,55 466.788,01 -3,01% DIOK-R-A 70,20 72,00 70,20 26.279,40 -1,28% DKVS-R-A 7,51 7,51 7,51 30,04 -0,92% ELKL-R-A 170,00 170,00 170,00 19.380,00 0,00% ERNT-R-A 1.410,00 1.444,99 1.415,02 227.009,28 -0,74% HDEL-R-A 136,11 140,00 136,11 14.136,11 -5,44% HGSP-R-A 10,50 11,19 10,50 8.424,96 -4,55% HIMR-R-A 189,70 189,70 189,70 3.794,00 -1,71% HRBC-R-A 228,00 228,00 228,00 13.680,00 0,00% HUPZ-R-A 1.256,00 1.256,02 1.256,02 6.280,02 -3,38% INDG-R-A 621,10 680,00 621,10 30.442,00 -8,66% IPKO-R-A 30,00 30,00 30,00 4.350,00 -0,37% JAKT-R-A 24,00 24,00 24,00 1.440,00 12,94% JNAF-R-A 3.186,00 3.186,00 3.186,00 41.418,00 -0,03% KABA-R-A 79,99 80,00 80,00 39.999,00 0,00% KODT-P-A 1.219,10 1.230,00 1.230,00 114.696,60 0,00% KOKA-R-A 220,07 230,00 230,00 910,07 0,00% KORF-R-A 81,00 83,50 82,99 373.484,06 -2,13% KRAS-R-A 463,12 465,80 463,12 50.743,00 -0,58% KSST-R-A 2.469,00 2.551,00 2.499,99 47.610,00 -3,85% LCDS-R-A 25,80 27,82 27,82 2.607,82 -0,61% LEDO-R-A 5.600,00 5.635,00 5.605,00 123.595,16 -0,44% LKPC-R-A 1.208,01 1.235,01 1.235,00 69.579,26 -0,17% LKRI-R-A 184,34 186,00 184,50 115.742,46 -0,82% LPLH-R-A 141,00 144,00 144,00 12.835,17 1,41% LURA-R-A 640,00 650,00 650,00 77.900,00 0,00% MAIS-R-A 65,01 65,10 65,01 9.761,00 -2,97% MIV-R-A 3.100,00 3.100,00 3.100,00 24.800,00 3,33% PBZ-R-A 580,00 581,01 580,00 41.211,03 0,00% PLAG-R-A 1.800,00 1.800,00 1.800,00 106.200,00 0,00% QUNE-R-A 48,97 48,97 48,97 440,73 -0,06% RIVP-R-A 230,00 230,00 230,00 7.130,00 2,22% SAPN-R-A 175,00 175,00 175,00 4.725,00 12,87% SDBA-R-A 70,01 70,01 70,01 10.501,50 -36,50% SLRS-R-A 330,80 330,80 330,80 17.532,40 10,27% SMNS-R-A 696,00 696,00 696,00 72.384,00 -1,97% SNBA-R-A 110,06 110,06 110,06 11.006,00 0,04% THNK-R-A 1.400,00 1.499,99 1.499,99 266.837,13 6,76% TISK-R-A 197,01 200,00 200,00 55.586,97 0,00% TUHO-R-A 970,00 970,00 970,00 5.820,00 -0,10% VDKT-R-A 238,30 240,20 238,30 17.245,90 -2,73% VIS-R-A 20,00 20,00 20,00 100,00 0,00% VLDS-R-A 10,10 11,29 10,80 108.291,46 1,31% VPIK-R-A 74,54 76,30 74,54 45.314,54 -1,23% ZABA-R-A 274,06 280,00 279,97 237.980,50 0,71% ZTNJ-R-A 145,00 145,00 145,00 3.335,00 0,00% ZVCV-R-A 118,00 118,00 118,00 47.790,00 0,00% MTP HDBK-R-A 140,00 140,00 140,00 5.600,00 0,00% PRFC-R-A 18,04 18,50 18,04 3.311,24 -1,96% SNHO-R-A 140,00 140,51 140,51 68.330,92 0,36% OPTE-O-142A 60,00 60,00 60,00 354.000,00 34,502% Ukupan promet 12.683.440,31
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, u srijedu se spustila za 0,18 posto, na 162,4151 boda, pokazuju podaci HANFA-e.
Posljedica je to pada vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova. Pritom je Erste Plavi pao za 0,25 posto, na 166,9916 bodova, a PBZ Croatia osiguranje za 0,21 posto, na 154,9183 boda. Vrijednost AZ obveznog mirovinskog fonda izgubila je 0,17 posto, te pala na 164,9782 bodova, dok se ona Raiffeisen obveznog mirovinskog fonda spustila za 0,14 posto, na 161,1647 bod.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena % 14.06. 15.06. Mirex* 162,7042 162,4151 -0,18 AZ OMF* 165,2557 164,9782 -0,17 Erste Plavi OMF. 167,4172 166,9976 -0,25 PBZ Croatia osig.OMF 155,2502 154,9183 -0,21 Raiffeisen OMF 161,3870 161,1647 -0,14 AZ benefit DMF** 171,0384 171,0097 -0,02 AZ profit DMF 204,6520 204,1182 -0,26 Croatia osiguranje DMF 122,8005 122,6078 -0,16 Erste Plavi Expert DMF 140,8627 140,5519 -0,22 Erste Plavi Protect DMF 135,3055 135,2795 -0,02 Raiffeisen DMF 156,2371 155,9826 -0,16 AZ Dalekovod ZDMF*** 192,1536 191,8076 -0,18 AZ Hr.kontrola zračne plov. 187,6634 187,2020 -0,25 AZ VIP ZDMF 201,2280 200,7945 -0,22 AZ Zagreb ZDMF 146,0890 145,7128 -0,26 ZDMF cestarski fond 123,0111 122,9744 -0,03 Croatia osiguranje ZDMF 107,6070 107,4363 -0,16 ZDMF Ericsson N. Tesla 163,5101 163,4725 -0,02 ZDMF HEP grupa 111,5559 111,3785 -0,16 ZDMF Hrvatskih autocesta 120,7576 120,5537 -0,17 ZDMF Hr. liječničkog sind. 171,2058 171,1738 -0,02 ZDMF Novinar 150,5097 150,4991 -0,01 ZDMF Željezničar-Raiffeisen 121,5232 121,5429 0,02 ZDMF Sind. pomoraca Hr. 108,6264 108,4491 -0,16 ZDMF T-HT 134,7408 134,8021 0,05
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANF-a
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 11.897 12.076 Tokyo/Nikkei 9.411 9.574 London/FTSE-100 5.672 5.742 Frankfurt/DAX 30 7.056 7.115
Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica oštro pale, dok je VIX 'indeks straha' snažno skočio jer se ulagači povlače s tržišta zbog produbljivanja grčke dužničke krize i novih naznaka usporavanja rasta američkog gospodarstva.
Dow Jones indeks potonuo je 178 bodova, ili 1,48 posto, na 11.897 bodova, dok je S&P 500 pao 1,74 posto, na 1.265 bodova, a Nasdaq indeks 1,76 posto, na 2.631 bod.
Na rasprodaju dionica ulagače su natjerale vijesti o prosvjedima u Grčkoj protiv novih mjera proračunske štednje, koje od tamošnje vlade traže strani kreditori. Grčki premijer George Papandreou najavio je rekonstrukciju vlade, nakon što pregovori s oporbom o formiranju vlade nacionalnog jedinstva nisu uspjeli.
Osim toga, čelnici Europske unije još se nisu dogovorili oko načina kako ponovno pomoći Grčkoj – restrukturiranjem postojećih dugova ili novim paketom financijske pomoći.
Sve to ima šire negativne posljedice. U ponedjeljak je agencija Standard & Poor's srezala kreditni rejting Grčkoj na najnižu razinu među 130 zemalja koje prati. Moody's je, pak, jučer upozorio da bi trima najvećima francuskim bankama mogao smanjiti rejtinge zbog njihove izloženosti grčkim dugovima.
„Prema grčkoj drami ulagači su se odnosili kao da će problem uskoro biti riješen, no čini se da neće, pa taj problem ponovno pritišće tržište“, kaže Ken Polcari, direktor u tvrtki ICAP Equities.
Ako se Grčka nađe u situaciji da neće moći plaćati svoje obveze, to će izazvati rast cijena zaduživanja i drugih financijski oslabljenih članica eurozone, kao što su Portugal, Irska i Španjolska, što bi produbilo dužničku krizu u eurozoni.
Zbog toga je jučer tečaj eura prema dolaru potonuo oko 2 posto, što je negativno utjecalo na dionice najvećih američkih izvoznika jer jačanje američke valute smanjuje konkurentnost njihovih proizvoda na svjetskom tržištu. Kompanije iz S&P 500 indeksa ostvaruju oko 20 posto svoje dobiti na europskim tržištima.
Ulagače su pokolebali i novi podaci koji ukazuju na slabljenje rasta američkog gospodarstva. Prema izvješću podružnice Feda u New Yorku, industrijska proizvodnja u toj regiji neočekivano je u lipnju pala, i to na najnižu razinu od studenoga prošle godine. Pale su i nove narudžbe, dok je pokazatelj optimizma među industrijalcima zaronio na najnižu razinu od početka 2009. godine.
„Svakoga dana stižu novi negativni makroekonomski podaci. Ulagači su te vijesti dosad gurali pod tepih, govoreći da se radi o mekom prizemljenju gospodarstva i da je to samo privremeno“, kaže Polcari.
Upozorava i na to da gospodarstvo ulazi u nezgodnu situaciju jer oporavak slabi, a cijene rastu. Jučer je, naime, objavljeno da je temeljni indeks potrošačkih cijena, isključujući cijene hrane i energije, u svibnju porastao za 0,3 posto, više nego što se očekivalo. U godinu dana do svibnja inflacija je dosegnula 3,6 posto, najvišu razinu od listopada 2008. godine.
Među najvećim je gubitnicima jučer bio energetski sektor jer su, zbog strahovanja ulagača od pada potražnje uslijed usporavanja gospodarskog oporavka, oštro pale cijene nafte. Terminska cijena 'crnog zlata' potonula je na burzi u New Yorku za više od 4 dolara po barelu, na 94,80 dolara.
Zbog toga su dionice naftnih divova Chevrona i Exxon Mobila pojeftinile više od 2 posto.
Zbog niza loših vijesti, ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljnjeg pada cijena, pa je jučer VIX indeks Čikaške burze opcija skočio 16,8 posto, na 21,32 boda. To je najviša razina tog 'indeksa straha' od polovice ožujka.
Na užurbano povlačenje ulagača s tržišta ukazuje i iznadprosječan obujam trgovanja. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo 7,99 milijardi dionica, dok prosječni dnevni promet u ovoj godini iznosi 7,58 milijardi. Pritom su pale cijene svih 30 dionica sadržanih u Dow Jones indeksu. Ukupno je na NYSE oko 2.550 dionica izgubilo, dok ih je otprilike 480 dobilo na vrijednosti.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer oštro pale. Londonski FTSE indeks potonuo je 1,04 posto, na 5.742 boda, dok je frankfurtski DAX pao 1,25 posto, na 7.115 bodova, a pariški CAC 1,49 posto, na 3.806 bodova.
Europski burzovni indeksi u četvrtak su značajnije oslabjeli, pogođeni neopustljivim zabrinutostima oko grčke dužničke krize, pri čemu su najveći gubitnici bile bankovne dionice.
Londonski indeks Ftse oslabio je za 1,23 posto, na 5.672 boda, frankfurtski DAX za 0,8 posto, na 7.056 bodova i pariški CAC za 1,04 posto, na 3.767 bodova.
Trgovci dionicama kao razloge lošeg raspoloženja navode, među ostalim, izjave visokog dužnosnika Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) koji je izrazio veliku zabrinutost zbog najnovijih političkih previranja u Grčkoj.
Politička previranja u Ateni intenzivirala su se nakon što je grčki premijer Georgij Papandreu u srijedu navečer izjavio da će formirati novu vladu i tražiti glasovanje o povjerenju u parlamentu zbog nasilnih prosvjeda protiv mjera štednje.
Najvećim pritiscima bile su stoga izložene dionice banaka, s prosječnim padom cijene od 0,6 posto, na čelu s onima iz perifernih zemalja eurozone, koje su u prosjeku izgubile na vrijednosti 1,2 posto.
Nout Wellink, direktor upravnog vijeće Europske središnje banke (ECB), upozorio je u razgovoru za jedan nizozemski list da bi nova pomoć Grčkoj donijela tolike neizvjesnosti i rizike da bi bilo nužno udvostručiti vrijednost kriznog fonda kako bi se uključili rizici od širenja dužničke krize.
Financijska tržišta strahuju da se političari neće moći usuglasiti oko planova spašavanja Grčke, a zabrinjavaju ih i moguće loše posljedice koje bi insolventnost Grčke imala po ostale prezadužene članice eurozone.
"Prilična nervoza je prisutna na tržištima i ulagači govore o potencijalnom širenju krize nalik onom nakon propasti Lehman Brothersa ako Grčka završi u bankrotu", kazao je Markus Huber, trgovac u ETX Capitalu.
Propast Lehmana u rujnu 2008. izazvala je previranja u globalnom financijskom sustavu i posljedično potrese na tržištima.
Rudarske dionice, koje su inače osjetljive na rizike, također nisu bile pošteđene pritisaka. Pripadnici u sektoru osnovnih sirovina bili su na prosječnom gubitku od 1,3 posto, nakon što se cijena bakra našla pod pritiskom.
Indeks Tokijske burze Nikkei oslabio je 1,7 posto, na 9.411 bodova.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI Euro/USD 1,4112 1,4201 1,4071 USD/JPY 80,69 81,03 80,46 GBP/USD 1,6128 1,6227 1,6098 USD/CHF 0,8492 0,8549 0,8482
Euro je u četvrtak na međunarodnim tržištima pao na novu rekordno nisku razinu prema švicarskom franku, a oslabio je i prema drugim značajnijim svjetskim valutama, jer su se ulagači okrenuli sigurnim utočištima zbog zabrinutosti da grčka dužnička kriza izmiče kontroli.
Euro se tako spustio na novu rekordno nisku razinu od 1,1957 švicarskih franaka.
Oslabio je i 0,6 posto prema dolaru, na 1,4073 dolara, najnižu razinu u posljednja tri tjedna.
Prodaje eura ojačale su nakon što je cijena zaduživanja slabijih zemalja-članica u rubnom dijelu eurozone oštro porasla, zbog čega su razlike u odnosu na referentne njemačke državne obveznice dosegnule rekordno visoke razine od uvođenja eura.
Nasilni prosvjedi u Ateni protiv vladinih mjera štednje ukazali su na političke prepreke na putu postizanja dogovora o novom paketu pomoći za Grčku, pri čemu je grčki premijer Georgij Papandreu bio primoran na promjene u kabinetu kako bi spasio svoju vladu nakon ostavke zakonodavaca vladajuće stranke.
Za negativno ozračje prema euru zaslužne su i izjave direktora upravnog vijeća Europske središnje banke (ECB) Nouta Wellinka, koji je za jedan nizozemski list izjavio da bi vrijednost Europskog fonda za financijsku stabilnost trebala biti udvostručena, pa su ojačale spekulacije da bi se zemlje eurozone mogle suočiti s većim teretom kako bi se pomoglo Grčkoj.
"Grčku su zahvatila politička previranja i čini se da tamošnja vlada nije previše stabilna. Raste rizik da Grčka možda neće dobiti drugi paket pomoći, što stvara pritiske na euro", tumači Lutz Karpowitz, valutni strateg u Commerzbanku u Frankfurtu.
Švicarski franak, sigurno utočište ulagača u nesigurnim vremenima, nije previše reagirao na očitovanje zabrinutosti Švicarske središnje banke zbog njegova jačanja, budući da nije signalizirala poteze kojima bi se obuzdao taj trend.
Pad eura pružio je pak podršku jačanju dolara prema košarici svjetskih valuta, pri čemu je dolarov indeks uvećan za 0,3 posto, na 75,832 boda.
Jen je također bio na dobitku prema drugim značajnijim valutama budući da je i on sigurno utočište prema mišljenju ulagača. Tako je dolar prema jenu oslabio za 0,4 posto, na 80,70 jena.
Euro, britanska funta, te australski i novozelandski dolar redom su oslabjeli prema jenu čak jedan posto na dnevnoj razini.
Među ulagačima vlada pojačana neizvjesnost oko toga hoće li u skorije vrijeme biti postignut dogovor o paketu pomoći za Grčku, kojoj polako ponestaje novca. Izvori iz EU-a i banaka za Reuters su izjavili da Njemačka zagovara pomicanje krajnjeg roka za dogovor o drugom paketu pomoći za Grčku na rujan, što naglašava teškoće u postizanju konsenzusa.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 15.06. USLIB 0,12850 0,002 0,18530 0,24500 0,39325 15.06. EULIB 1,21125 -0,250 1,24500 1,42875 1,70013
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 17. lipnja
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,3942 5,2397 8,4476 6,4918 6,15824 8,1694
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u odnosu na jučerašnju tečajnicu blago ojačala prema euru, dok je prema švicarskom franku oslabila za 1,19 posto tako da je franak dostigao svoju novu rekordno visoku razinu od 6,158298 kuna.
Rast tečaja švicarske valute odraz je značajnog slabljenja eura na međunarodnim tržištima zbog zabrinutosti oko odgađanja rješenja za grčku dužničku krizu, pa su se ulagači okrenuli franku kao sigurnijem utočištu.
Tako je euro na međunarodnim tržištima valuta danas pao na novu rekordno nisku razinu prema franku (od 1,1957 franaka), a oslabio je i prema drugim značajnim valutama, prema američkom dolaru euro je danas pao je na najnižu razinu u zadnja tri tjedna.
Kod nas je franak prvi put premašio 'psihološku' granicu od šest kuna 23. svibnja ove godine.
Danas utvrđeni tečaj franka je za oko 19 posto veći nego prije godinu dana (na tečajnici HNB-a utvrđenoj 16. lipnja lani srednji tečaj franka iznosio je 5,186 kuna).
To pak znači daljnje znatno povećanje anuiteta za dužnike s kreditima indeksiranim uz švicarski franak.
Po ranije objavljenim podacima HNB-a, gotovo četvrtina kreditnih obveza stanovništva u Hrvatskoj odnosi se na kredite vezane uz švicarsku valutu. Pritom je prema vrstama kredita vezanim za 'švicarac' najveći udio kod kredita za kupnju automobila (52,9 posto) i stambenih kredita (41,5 posto).
Na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a kuna je prema euru ojačala za blagih 0,04 posto, pa srednji tečaj jedinstvene europske valute na današnjoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 7,394268 kuna.
Istodobno je kuna oslabila prema američkom dolaru za 1,38 posto te prema britanskoj funti za 0,31 posto.
Srednji tečaj dolara na današnjoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 5,239702 kune, a funte 8,447696 kuna.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 17. lipnja
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,4800 5,4469 8,7370 6,4060 OTP Banka Hrvatska 7,4683 5,3805 8,6347 6,3210 Štedbanka 7,4978 5,4354 8,6382 6,2971 Partner banka* 7,4600 5,3439 8,6035 6,2206 Erste&Steiermarkische 7,4720 5,4170 8,7180 6,3730 Hrvatska poštanska banka 7,4650 5,4246 8,7459 6,3856 Centar banka 7,4682 5,4492 8,6588 6,3122 Splitska banka 7,4700 5,3972 8,7016 6,3602 Podravska banka 7,5687 5,4638 8,6814 6,3509 Istarska kreditna banka 7,4800 5,4150 8,4983 6,3492 Karlovačka banka 7,4770 5,3290 8,7528 6,3807 Croatia banka 7,4645 5,3947 8,6183 6,3122 Credo banka 7,5273 5,3968 8,7011 6,2691 Volksbank 7,4800 5,3812 8,6589 6,3123 Hypo Group Alpe-Adria 7,4700 5,4382 8,6972 6,3692 Fina 7,4150 5,4246 8,7459 6,3756 Privredna banka 7,4600 5,4259 8,6663 6,3309
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,4164 5,2554 8,4730 6,1767 Zagrebačka banka 7,4700 5,3721 8,6172 6,3181 OTP Banka Hrvatska 7,4550 5,3543 8,5755 6,2901 Štedbanka 7,4680 5,3710 8,5532 6,2352 Partner banka* 7,4500 5,3075 8,5637 6,2026 Erste&Steiermarkische 7,4600 5,3867 8,6697 6,3379 Hrvatska poštanska banka 7,4550 5,3444 8,6166 6,2814 Centar banka 7,4534 5,3968 8,6166 6,2814 Splitska banka 7,4600 5,3251 8,5919 6,2799 Podravska banka 7,5680 5,3638 8,6414 6,3209 Istarska kreditna banka 7,4650 5,3750 8,4983 6,3060 Karlovačka banka 7,4560 5,3690 8,6561 6,3102 Croatia banka 7,4534 5,3581 8,5592 6,2753 Credo banka 7,4829 5,3444 8,6166 6,2321 Volksbank 7,4600 5,3550 8,6166 6,2815 Hypo Group Alpe-Adria 7,4600 5,3381 8,5971 6,2691 Fina 7,4050 5,3444 8,6166 6,2814 Privredna banka 7,4500 5,3195 8,5805 6,2683
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,3720 5,2239 8,4223 6,1398 Zagrebačka banka 7,3700 5,1905 8,3258 6,1045 OTP Banka Hrvatska 7,3440 5,1392 8,3221 6,0495 Štedbanka 7,3559 5,1561 8,2111 5,9858 Partner banka* 7,3400 5,0379 8,2822 5,9659 Erste&Steiermarkische 7,3600 5,1343 8,2635 6,0409 Hrvatska poštanska banka 7,3550 5,1087 8,2365 6,0351 Centar banka 7,3536 5,1349 8,2956 6,0474 Splitska banka 7,3600 5,1448 8,2880 6,0700 Podravska banka 7,3550 5,1627 8,3152 6,1246 Istarska kreditna banka 7,3600 5,1400 8,3040 6,0351 Karlovačka banka 7,3550 5,1200 8,2547 6,0176 Croatia banka 7,3706 5,1558 8,3547 6,0720 Credo banka 7,3055 5,1349 8,2787 6,0843 Volksbank 7,3600 5,1192 8,2956 6,0659 Hypo Group Alpe-Adria 7,3600 5,1379 8,2969 6,0689 Fina 7,3550 5,1087 8,2365 6,0351 Privredna banka 7,3500 5,1623 8,3269 6,0830
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,3550 5,1386 8,2425 6,0434 OTP Banka Hrvatska 7,3321 5,1077 8,2376 6,0063 Štedbanka 7,3265 5,1045 8,1290 5,9259 Partner banka* 7,3300 4,9963 8,2451 5,9427 Erste&Steiermarkische 7,3500 5,1130 8,2220 6,1600 Hrvatska poštanska banka 7,3350 5,0218 8,1706 6,0230 Centar banka 7,3388 5,0825 8,2787 6,0351 Splitska banka 7,3500 5,0779 8,1868 6,0144 Podravska banka 7,3400 5,0927 8,2252 6,0746 Istarska kreditna banka 7,3550 5,1150 8,2871 5,9920 Karlovačka banka 7,3400 5,0800 8,1902 5,9705 Croatia banka 7,3595 5,1244 8,2956 6,0351 Credo banka 7,2611 5,0825 8,1942 6,0474 Volksbank 7,3400 5,0930 8,2534 6,0351 Hypo Group Alpe-Adria 7,3500 5,0378 8,1968 5,9688 Fina 7,3350 5,0218 8,1706 6,0230 Privredna banka 7,3400 5,1107 8,2436 6,0222
* tečajevi banaka primjenjivi 16.lipnja
6. Fina: ulaganja u dugotrajnu imovinu 37,8 milijardi kuna
Hrvatski su poduzetnici u 2010. godini izdvojili 37,8 milijardi kuna u dugotrajnu imovinu, što je prema prethodnoj godini smanjenje za 25,2 posto, objavila je Financijska agencija (Fina).
Te je investicije ostvarilo 23.523 poduzetnika ili 24,3 posto od ukupno 96.758 poduzetnika.
Smanjenje investicija poduzetnika jedan je od razloga smanjenja gospodarske aktivnosti, budući da su investicijska potražnja i osobna potrošnja glavni generatori relativno visokog gospodarskog rasta u zadnjih pet godina, navode iz Fine.
Napominju da su investicije u novu dugotrajnu imovinu preduvjet buduće proizvodnje, kako zamjene postojeće dugotrajne imovine da se održi proizvodnja na sadašnjoj razini, tako i ulaganja u povećanje proizvodnih kapaciteta.
Po podacima Fine, najviše su investirali poduzetnici iz prerađivačke industrije 8,1 milijardu kuna (21,5 posto ukupnih investicija), što je smanjenje prema 2009. godini za 24,7 posto.
Slijede poduzetnici iz građevinarstva sa 6,3 milijarde kuna ulaganja u dugotrajnu imovinu (ili 16,6 posto ukupnih investicija), što je u odnosu na 2009. smanjenje za 39,3 posto.
Iz Fine navode kako se i dalje nastavlja proces investicija u trgovini gradnjom trgovinskih centara pa je ona na trećem mjestu po visini ulaganja i u 2010. godini. Trgovina je lani izdvojila za dugotrajnu imovinu 6,2 milijarde kuna, što je 16,3 posto ukupnih ulaganja u toj godini, a u odnosu na 2009. smanjenje od 16,6 posto.
7. Vlada i banke olakšavaju otplatu kredita vezanih uz franak
Vlada će sutra s predstavnicima osam banaka potpisati Memorandum o mjerama za ublažavanje položaja korisnika stambenih kredita kojim želi pomoći korisnicima kredita denominiranih u švicarskim francima.
Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila nacrt toga memoranduma koji će prema riječima predsjednice Vlade Jadranke Kosor obvezati banke da u sljedeće dvije godine omoguće produljenje rokova otplate kredita u francima, kao i skraćenje rokova otplate za koje je odobreno produljenje, ako korisnik to zatraži.
Banke neće naplaćivati uslugu odnosno tehničke troškove produljenja ili skraćivanja roka otplate, a sa Javnobilježničkom komorom dogovoreno je određivanje minimalnih naknada za solemnizaciju te će ona umjesto dvije - tri tisuće kuna koštati oko 300 kuna, rekla je premijerka Kosor.
Produljenje rokova otplate smanjit će rate i omogućiti dužnicima da barem malo odahnu, dodala je.
Ministrica financija Martina Dalić navela je da će memorandum omogućiti reakciju na jačanje franka bez narušavanja tržišnih principa.
Švicarski franak je na povijesno najvišim razinama u odnosu na kunu. Na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke srednji tečaj franka iznosi 6,158 kuna.
8. Krediti - produljenje otplate bankama do 40 godina i 75 godina života
Banke će osigurati tijekom naredne dvije godine produljenje rokova otplate stambenih kredita tako da se iznos anuiteta prilagodi platežnoj sposobnosti korisnika, s tim da rok otplate može biti najviše 40 godina odnosno do 75 godine života dužnika.
Predviđeno je to u "Memorandumu o mjerama za ublažavanje položaja korisnika stambenih kredita" čiji tekst je Vlada prihvatila na današnjoj sjednici te za sutra najavila potpisivanje s osam banaka.
Vlada i banke su sklapanje Memoranduma predložile polazeći od činjenice kako je dio građana Hrvatske, korisnika stambenih kredita, ugovorio otplatu primjenom valutne klauzule vezane uz švicarski franak, a globalna financijska kriza rekordno je ojačala tečaj franka što je negativno utjecalo na sposobnost uredne otplate dijela korisnika kredita, kaže se u Memorandumu.
Banke se obvezuju i na skraćenje rokova otplate stambenih kredita kojima je prethodno izvršeno produljenje roka otplate uzrokovano rekordnim jačanjem švicarskog franka u odnosu na kunu, ako to korisnici kredita naknadno zatraže, u okviru njihove platežne sposobnosti.
Banke bi nakon potpisivanja Memoranduma provodile izmjene ugovorenih uvjeta stambenih kredita vezanih uz švicarski franak bez naknade, dok bi javni bilježnici za potvrdu (solemnizaciju) dodatka ugovora o kreditu trebali zaračunavati višestruko nižu naknadu od uobičajene.
Premijerka Jadranka Kosor na današnjoj je sjednici Vlade ocijenila da će produljenje rokova otplate smanjiti rate i omogućiti dužnicima da barem malo odahnu.
Ministrica financija Martina Dalić kazala je da će Memorandum omogućiti reakciju na jačanje franka bez narušavanja tržišnih principa.
Švicarski franak je na povijesno najvišim razinama u odnosu na kunu. Na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke srednji tečaj franka iznosi 6,158 kuna.
Rast tečaja švicarske valute odraz je značajnog slabljenja eura na međunarodnim tržištima zbog zabrinutosti oko rješenja za grčku dužničku krizu, pa su se ulagači okrenuli franku kao sigurnijem utočištu.
Po ranije objavljenim podacima HNB-a, gotovo četvrtina kreditnih obveza stanovništva u Hrvatskoj odnosi se na kredite vezane uz švicarsku valutu. Pritom je prema vrstama kredita vezanim za 'švicarac' najveći udio kod kredita za kupnju automobila (52,9 posto) i stambenih kredita (41,5 posto).
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821