Cilj je Rezolucije da se donošenjem posebnih mjera smanje rizici od pojave te bolesti koja je jedan od deset vodećih uzroka smrti u Hrvatskoj, potakne njeno rano otkrivanje, te liječenje i rehabilitacija.
Predlagatelj rezolucije je saborski Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb, a njegov predsjednik Andrija Hebrang je rekao kako Hrvatska već ima dobro razvijen cjeloviti model skrbi o oboljelima u svijetu poznat kao hrvatski model liječenja dijabetesa.
Uz cjelokupni zdravstveni sustav, Sabor, Vladu kao i ostale nadležne institucije, u poduzimanje zajedničkih koraka u unaprjeđivanju nadzora nad šećernom bolešću nužno je uključiti društvene institucije, gospodarske subjekte te udruge civilnog društva.
U svijetu od dijabetesa tipa 2 boluje više od 250 milijuna ljudi, a taj je broj u stalnom porastu pa će, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji za 25 godina bolovati 380 milijuna ljudi. Na nastanak bolesti utječe način života, a glavni su čimbenici rizika prekomjerna težina i tjelesna neaktivnost dok su glavni uzrok smrtnosti česte komplikacije bolesti poput kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara i drugo, upozorio je Hebrang.
Epidemiološki podaci govore da u Hrvatskoj dijabetes ima 9,3 posto stanovništva, no posebno zabrinjava da je bolešću zahvaćeno 6,1 posto radnosposobnog stanovništva od 18 do 65 godina, a tome treba dodati i 250 tisuća osoba sa tzv. preddijabetesom, ali i velik broj oboljelih koji ne zna da ima dijabetes s obzirom na to da se prva dijagnoza postavi prosječno u roku od osam godina.
Dajući podršku predloženoj rezoluciji, klubovi su upozorili na važnu ulogu medija u edukaciji i prevenciji te bolesti.
Stjepan Milinković (HDZ) kazao je kako je u Hrvatskoj 316 tisuća oboljelih od te bolesti. Rezolucijom se predlaže svim nadležnim institucijama i gospodarskim subjektima da u svom djelokrugu poduzmu odgovarajuće korake. Provođenjem aktivnosti koje predviđa rezolucija smanjit će se rizici oboljevanja od šećerne bolesti te potaknuti liječenje i rehabilitacija, što će u konačnici imati i smanjenje smrtnih ishoda, smatra Milinković.
Biljana Borzan (SDP) naglasila je kako je poražavajući podatak da od te 'bolesti novog doba' u svijetu boluje čak 190 milijuna ljudi. Svaku riječ iz Rezolucije možemo potpisati, poručila je Borzan dodajući međutim kako se "na kraju sve svede na ono to se odradilo, a ne što se napisalo". Za primjer je navela rebalans proračuna kojim su lani proračunska sredstva za prevenciju pretilosti, koja je čimbenik rizika, smanjena za pola. Zamjerila je i što su spojene bolnice Vuk Vrhovec kao stožerna za šećernu bolest s KB Merkur. Time je, po njezinom mišljenju, kvaliteta zbrinjavanja bolesnika koji boluju od šećerne bolesti značajno smanjena.
Danica Hursa (HNS/HSU) upozorila je kako ljudi kod kojih je šećerna bolesti na samom početku ne mogu putem recepta dobiti sve potrebno za kvalitetnu kontrolu razine šećera u krvi, već oni to moraju plaćati iz vlastitog džepa. Kada bi im se to omogućilo, imali bismo pozitivne ekonomske učinke na širu zajednicu, kazala je.
Boro Grubišić (HDSSB) poručio je kako se u proračunskim stavkama trebaju pronaći sredstva za prevenciju šećerne bolesti tipa 2, a među vodeće čimbenike rizika oboljevanja od te bolesti uvrstio je i stres.