U uvodnom govoru zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, kako je javila IKA, istaknuo je da je to prigoda vratiti se unatrag i analizirati što je učinjeno, a što nije te tako pridonijeti boljem sagledavanju perspektive.
Podsjetio je kako su unutar BK u raspravi prije ponovnog uvođenja vjeronauka u školu biskupi bili od početka složno otvoreni za taj novi izazov unatoč pitanjima koja su dolazila i s desne i lijeve strane.
Govoreći o župnoj katehezi, kardinal je istaknuo kako je župna kateheza u novom izazovu da definira samu sebe. "Ona nije ponavljanje vjeronauka u školi, kao što vjeronauk u školi nije vršenje župske kateheze", upozorio je i dodao kako, zahvaljujući vjeronauku u školi, danas ima više djece koja u župi pristupaju sakramentima kršćanske inicijacije.
Kardinal Josip Bozanić je rekao kako zahvaljujući radu proteklih dvadeset godina imamo plejadu sposobnih vjeroučitelja, što je bogatstvo i za školu i za Crkvu. "Moramo nastojati da formacija postane još viša i jača jer vidimo mnoge izazove i u Crkvi i društvu", istaknuo je kardinal i dodao kako bi bilo dobro da učilišta načine projekt vezan uz potrebe vjeroučiteljskog kadra kako ne bi školovala vjeroučitelje koji poslije neće moći dobiti posao.
Državna tajnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa Dijana Vican rekla je da je taj simpozij izazov i Crkvi i školi, izazov obrazovnoj politici. Istaknula je da se više ne postavlja pitanje zašto vjeronauk, nego kako dalje od dobroga napraviti bolje.
Ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović rekao je da je uspostavljena dobra infrastruktura na temelju suradnje ministarstva i (nad)biskupskih katehetskih ureda. Govoreći o važnosti vjeronauka, istaknuo je kako on ima važnu ulogu u školskom odgoju, uključujući i predškolski odgoj, i to u informativnom, formativnom i obrazovnom smislu.
Jednodnevni znanstveni simpozij "Vjeronauk nakon dvadeset godina: izazov Crkvi i školi" organizirala je katedra religiozne pedagogije i katehetike KBF-a.