Osim financijske omotnice koja našim ribarima osigurava 30 milijuna eura iz Europskog ribarskog fonda godišnje, možemo biti zadovoljni i ostalim pregovaračkim postignućima, izjavio je za Hinu Božanić.
Iako je ova godina izuzetno teška za hrvatskog ribara, što zbog slabog ulova, što zbog ekonomske krize koja nas još uvijek prati, smatram da hrvatski ribar može biti zadovoljan postignutim i da ga u EU očekuje bolja financijska situacija, kazao je.
Napominje kako Hrvatska bez obzira na skromne proračunske uvjete puno ulaže u pomoć ribarskom sektoru kroz različite modele financiranja i subvencioniranja, no EU osim što nudi puno veće financijske mogućnosti nudi i znatne pomake u postizanju transparentnosti i konkurentnosti ribe i proizvoda ribarstva.
Božanić je uvjeren da će naši ribari prepoznati takav način poslovanja kao nešto što će im dugoročno omogućiti kvalitetan život od ribarstva uz očuvanje resursa našeg najvećeg bogatstva, Jadranskog mora.
Istaknuo je i kako su predstavnici sektora redovito sudjelovali na sastancima s Komisijom u Bruxellesu, gdje su zajedno s pregovaračkim timom i znanstvenicima branili specifičnosti naše obale i našeg načina obavljanja ribolova.
Hrvatska je u ponedjeljak u Bruxellesu na međuvladinoj konferenciji o pristupanju zatvorila pregovore u poglavlju Ribarstvo, u kojem je po ocjeni naših pregovarača uspjela ispregovarati povoljne odredbe za domaće ribare.
U prvom redu, riječ je o prijelaznom razdoblju koje se odnosi na kočarenje. Hrvatski će ribari uz zapadne obale Istre sve do zapadnog ulaska u Kvarnerski zaljev moći s kočaricama prići na milju i pol od obale do 30. lipnja 2014. godine, dok pravna stečevina Europske unije predviđa najmanje tri milje. Tu postoji mogućnost i za trajno izuzeće, pod uvjetom da Hrvatska, nakon što postane članica, donese dobre planove upravljanja ribljim fondom.
Uz to, brodovi kraći od 15 metara mogu ići jednu milju od obale pod uvjetom da nema drugih ograničenja u hrvatskom nacionalnom zakonodavstvu, poput onih koja postoje primjerice u Bračkom kanalu.
Četiri hrvatska otoka - Lastovo, Mljet, Vis i Dugi otok - dobili su poseban status glede sufinancirarnja projekata iz Europskog ribarskog fonda. Projekte vezane uz ta četiri otoka, EU će sufinincirati u iznosu od 85 posto ukupne cijene projekta, umjesto uobičajenih 75 posto i to vrijedi ne samo za mala i srednja poduzeća, kao što je uobičajeno, nego za sve.
Hrvatska je dobila pravo zadržati najveći dio tradicionalnih ribarskih alata, osim obalne povlačne mreže kočice i mreže potegače srdelare, uz obvezu da to opravda kroz svoje planove za upravljanje ribljim fondom.
Kao članica Europske unije Hrvatska će iz Europskog ribarstvenog fonda imati na raspolaganju nešto preko 30 milijuna eura godišnje.
(Hina) xtp yds