Na izborima 5. lipnja, na kojima će prvi puta glasovati i makedonska dijaspora, birači će moći birati između 18 izbornih lista, među kojima su i dvije koalicije pod vodstvom vladajuće VMRO-DPMNE i glavnog oporbenog Socijaldemokratskog saveza (SDSM) te deset stranaka koje nastupaju samostalno. Među strankama koje se natječu na izborima nalaze se i četiri stranke koje zastupaju makedonske Albance.
Većina istraživanja javnog mišljenja daju desetak posto prednosti vladajućoj VMRO DPMNE, a predviđanja o broju osvojenih mandata kreću se od 42 do 52 od ukupno 123 zastupnička mjesta u Parlamentu, što znači da će ponovno morati stvarati vladajuću koaliciju s predstavnicima Albanaca, koji čine trećinu makedonskog stanovništva. Ankete daju VMRO DPMNE-u prednost od desetak mjesta pred oporbenim socijaldemokratima.
Analitičari smatraju da bi oporba mogla postići bolji rezultat nego na prethodnim izborima kad je osvojila 23 zastupnička mjesta, ali još uvijek nedovoljno da dostigne VMRO DPMNE. Istraživanja pokazuju da je neopredijeljeno oko 300 tisuća birača.
Na ovim izborima prvi će puta moći glasati desetak tisuća pripadnika makedonske dijaspore u Europi, Americi, Australiji, Aziji i Africi za svoja tri zastupnika.
Makedonska politička kriza počela je u siječnju kada je glavni oporbeni Socijaldemokratski savez odlučio bojkotirati rad parlamenta. SDSM je tom odlukom prosvjedovao protiv zamrzavanja bankovnih računa neovisne televizije A1 te triju novina naklonjenih oporbi čiji je vlasnik Velija Ramkovski osumnjičen za porezne prekršaje. Oporba je od tada tražila prijevremene izbore.
Vođa VMRO DPMNE-a i sadašnji makedonski premijer Nikola Gruevski nositelj je izborne liste u izbornoj jedinici koja obuhvaća Skoplje, dok se vođa oporbenog SDSM-a Branko Crvenkovski nije kandidirao na izborima.
Na izbore izlaze i stranke koje su se u međuvremenu odvojile od VMRO DPMNE-a, među kojima je i stranka Ujedinjeni za Makedoniju Ljube Boškovskog, bivšeg ministra unutarnjih poslova, koji je u Haagu oslobođen optužbi za ratni zločin.
Izbore će pratiti 330 promatrača OESS-a i oko 3,5 tisuće predstavnika udruge makedonskih nevladinih organizacija MOST. Posljednji parlamentarni izbori u Makedoniji 2008. protekli su uz nepravilnosti i izgrede u kojima je stradala i jedna osoba dok su predsjednički izbori, održani godinu dana kasnije, prošli bez većih problema.
Predizbornom kampanjom koja je počela 16. svibnja prevladavale su teme poput životnog standarda, nezaposlenosti koja je dosegnula 30 posto i iznad svega projekt "Skopje 2014" vrijedan desetke milijuna eura koji bi do te godine trebao pretvoriti središte glavnog makedonskog grada u grandioznu metropolu prepunu znamenitosti i spomenika.
Planiraju se gradnja slavoluka pobjede, muzeja voštanih figura s likovima iz makedonske povijesti, plaže u srcu grada te nove reprezentativne zgrade za potrebe vlasti, a planirani ogromni kip Aleksandra Makedonskog mogao bi ponovno razbuktati zategnute odnose sa susjednom Grčkom koja ionako blokira približavanje Makedonije euroatlantskim integracijama zbog spora oko imena države.
Kritičari odbacuju projekt kao nepotrebno populističko razbacivanje novca kojeg ionako nema.
Od posljednjeg izbornog ciklusa nije bilo pomaka na putu Makedonije u EU i NATO, ali je potpora ulasku u EU i NATO i dalje visoka i iznosi više od 90 posto. Građani očekuju da nova makedonska vlada ubrza proces integracija.