DUBROVNIK - U organizaciji Diplomatske akademije Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija u suradnji sa Srednjoeuropskom inicijativom u Dubrovniku je u četvrtak počela međunarodna konferencija pod nazivom "EU i susjedi: izgledi i izazovi". Taj 14. međunarodni diplomatski skup koji se već tradicionalno naziva Dubrovačkim diplomatskim forumom održava se u Poslijediplomskom središtu u Dubrovniku, a otvorio ga je ravnatelj uprave za susjedne zemlje i JI Europu MVPEI-a Davor Vidiš. Sudionicima skupa obratio se i zamjenik predsjednika Europskog parlamenta Gianni Pittela koji je kazao kako je upravo EU odigrala ključnu ulogu u stabiliziranju jugoistočne Europe te kako to mora ponoviti i u zemljama na jugu Sredozemnog mora. Sudionici trodnevne konferencije raspravljat će o regionalnoj i međuregionalnoj suradnji kao i mogućim doprinosima u području diplomacije i diplomatske izobrazbe te aktualnim prioritetima i izazovima EU te regionalnim i međuregionalnim aspektima produbljivanja i širenja politike EU.
DEN HAAG - Bivši zapovjednik vojske bosanskih Srba Ratko Mladić u petak će na svom prvom pojavljivanju pred Haaškim sudom, na kojem bi se trebao izjasniti o optužnici koja ga tereti za genocid i zločine protiv čovječnosti u BiH, tražiti odgodu, prenose u četvrtak beogradske Večernje novosti pozivajući se na neslužbene izvore. Pravila Haaškoga suda omogućavaju optuženom da se o krivnji po optužnici izjasni u roku od 30 dana od prvog pojavljivanja pred sudom, a ukoliko to ne učini po isteku toga roka sud evidentira u ime optuženika da se izjasnio da se ne osjeća krivim. Tajništvo Haaškog suda imenovalo je srbijanskog odvjetnika Aleksandra Aleksića za pravnog zastupnika Mladića na njegovu prvom pojavljivanju pred sudskim vijećem. Aleksić će zastupati Mladića na prvom pojavljivanju pred sudskim vijećem u petak i u drugim situacijama sve dok se ne imenuje stalni odvjetnik. Mladić je uhićen 26. svibnja nakon 16 godina bijega, a u utorak navečer izručen je i smješten u pritvorsku jedinicu u Scheveningenu.
MOSTAR - Borjana Krišto bit će kandidatkinja dva HDZ-a za mandatara za sastav novog Vijeća ministara BiH, izjavio je za medije u Mostaru predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović. "Mi smo se dogovorili da kandidat za mandatara za sastav Vijeća ministara bude Borjana Krišto. Tri pozicije pripadaju Hrvatima u Vijeću ministara i to treba pripasti dvama HDZ-ima što je uvjet za svaki dogovor", rekao je Čović. Pojasnio je kako se pri tome očekuje da Hrvatima pripadne mjesto predsjedavajućeg Vijeća ministara i dvije ministarske pozicije. Čović bi trebao sutra u Sarajevu članovima BiH Predsjedništva, koji su u četvrtak započeli konzultacije sa čelnicima političkih stranaka, predložiti ime Borjane Krišto za mandatara za sastav Vijeća ministara BiH. Nakon današnjeg razgovora s članovima kolektivnog šefa države, čelnik HDZ-a 1990. Božo Ljubić je potvrdio da će ova stranka zajedno sa HDZ-om BiH već sutra predložiti kandidata za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. Ljubić nije želio potvrditi je li riječ o Borjani Krišto, dodajući da će "kandidat sigurno biti iz HDZ-a BiH".
MOSTAR - Vlasti Bosne i Hercegovine deportirale su u četvrtak iz zemlje bivšega mudžahedinskog borca, egipatskog državljanina Ahmeda Mohameda Elfarahatija Othmana, koji je proglašen prijetnjom za nacionalnu sigurnost te zemlje, priopćila je Služba za odnose sa strancima. Bivši pripadnik ratne postrojbe El Mujaheed Armije BiH deportiran je u pratnji službenika Službe za poslove sa strancima BiH iz sarajevske zračne luke u Kairo. Kako je objasnila glasnogovornica Službe za odnose sa strancima Sanja Škuletić, Obavještajno-sigurnosna agencija BiH (OSA) tog je egipatskog državljanina proglasila prijetnjom za nacionalnu sigurnost BiH, zbog čega je od listopada prošle godine bio smješten u Imigracijskome centru, gdje je čekao završetak procedure za deportaciju. Ahmedu Mohamedu Elfarahatiju Othmanu, uz mjeru protjerivanja, izrečena je i zabrana povratka u BiH u sljedećih pet godina.
RIM - Moskva će poslati "posebnog izaslanika" u Bengazi i u Tripoli zbog posredovanja u libijskom sukobu, izvijestila je u talijanska novinska agencija Ansa pozivajući se na diplomatske izvore. Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev to je najavio u četvrtak u Rimu tijekom trilateralnog sastanka s američkim potpredsjednikom Josephom Bidenom i šefom talijanske vlade Silvijom Berlusconijem. Sastanak je održan u povodu proslave talijanskog Dana republike kojemu prisustvuje 80 stranih izaslanstava, među njima tridesetak šefova država i vlada. Medvedev je pozvao na pregovore o rješenju sukoba u Libiji. "Voljeli bismo da se problem riješi pregovorima, a ne vojnim načinom", rekao je Medvedev na konferenciji za novinare, dodavši kako je riječ o "vrlo teškom putu".
JUBA - Gotovo stotinu civila ubijeno je u spornoj sudanskoj regiji Abjei od 21. svibnja kad su snage sjevernog Sudana okupirale tu plodnu i naftom bogatu pokrajinu, kazao je u četvrtak dužnosnik Abjeia za Reuters. Južni Sudan trebao bi se odcijepiti 9. srpnja i status pokrajine Abjei jedino je preostalo sporno pitanje na putu prema neovisnosti tog dijela zemlje od sjevernog dijela Sudana. Službeni Kartum izazvao je prigovore međunarodne zajednice kad je tenkove i kopnene snage rasporedio po regiji Abjeia 21. svibnja, dan nakon napada na konvoj vojnika iz sjevernog Sudana i mirovnih snaga UN-a za koje su okrivljene snage Južnog Sudana.
COPENHAGEN - Dvoje aktivista Greenpeacea, koji su se u nedjelju popeli na naftnu platformu "Leiv Eiriksson" postavljenu jugozapadno od Grenlanda i na nju lancima pričvrstili kapsulu u kojoj su namjeravali provesti nekoliko dana, nastojeći spriječiti švicarsku tvrtku Cairn Energy u bušenju arktičkoga morskog dna, uhićeni su u noći na četvrtak. "U noći na četvrtak policija je procijenila da je dobar trenutak za uhićenje aktivista, pa su to i realizirali", rekao je za France presse zamjenik šefa lokalne policije, dodavši kako će aktivisti biti prebačeni u glavni grad Grenlanda te će ondje morati izaći pred sud.
ANTALIJA - Sirijska oporba okupljena od srijede u Antaliji od sirijskog predsjednika Bašara al-Asada zatražila je trenutačnu ostavku, prema zajedničkoj izjavi koju su pročitali organizatori. Izaslanici okupljeni u ljetovalištu Antaliji, na jugu Turske, pozivaju predsjednika Bašara al-Asada da odmah da ostavku na tu dužnost i na sve ostale dužnosti koje obnaša, stoji u tekstu. Oporba zahtijeva održavanje parlamentarnih i predsjedničkih izbora u roku kraćem od godinu dana nakon ostavke al-Asada, prema dokumentu koji su nazočni oduševljeno poduprli pljeskom. Aktivisti su rekli da će učiniti sve što mogu kako bi srušili sirijski režim.
SUBOTICA - Vojvodina je paralizirana zbog prosvjeda poljoprivrednika koji, nezadovoljni politikom srbijanske vlade, već četvrti dan blokiraju sve više prometnica te ulaze i izlaze iz većih gradova, izvješćuju u četvrtak vojvođanski mediji. Počeli su i prvi sukobi između poljoprivrednika i vozača satima čekaju u automobilima, autobusima i kamionima. Seljaci su iz više vojvođanskih gradova u ponedjeljak pokušavali traktorima otići u Beograd kako bi zatražili da država ne ukida subvencije kakve su imali prošle godine. Policija im nije dopustila odlazak za glavni grad, a iz vlade Srbije poručeno im je da za subvencije kakve traže nema novca u proračunu. Revoltirani poljoprivrednici nakon toga su traktorima blokirali većinu prometnica u Vojvodini
WASHINGTON - Američka državna tajnica Hillary Clinton izjavila je u četvrtak da su optužbe Googlea za kinesko hakiranje na njegovom email sustavu "vrlo ozbiljne" i istražit će ih FBI. Google je objavio da su stotine njegovih računa pogođene upadom u email sustav, uključujući i osobne emailove koji pripadaju visokim američkim dužnosnicima. "Te su optužbe vrlo ozbiljne. Mi ih uzimamo ozbiljno i ispitujemo ih", rekla je Clinton novinarima, prenosi MSNBC News. Ona je odbila dalje komentirati tu temu, preoručujući da se pitanja upute Googleu i "FBI-u koji će provoditi istragu". Dan nakon što je Google objavio da je izložen napadu, Kina je u četvrtak zanijekala da podržava hakiranje te ustvrdila kako je dio globalnih napora u borbi protiv prijetnji računalnoj sigurnosti.
BRUXELLES - Europska komisija je u četvrtak pozivala Rusiju da odmah ukine zabranu uvoza svježeg povrća iz Europske unije koju je uvela Moskva nakon epidemije izazvane bakterijom E.coli od koje je umrlo osamnaest ljudi. Komisija je prosvjedovala u četvrtak poslijepodne Rusiji protiv embarga određenog ranije tijekom dana na save izvoz povrća iz Europske unije prema Rusiji i tražila trenutačno povlačenje te mjere, navela je EK. Prosvjed je izražen u pismu europskog povjerenika zaduženog za zdravstvo Johna Dallija ruskim vlastima, navela je Komisija. Više od 1500 ljudi u Europi zaraženo je EHEC-om, bakterijom koja izaziva potencijalno smrtonosni hemolitičko-uremijski sindrom (HUC). Sedamnaest ljudi, 16 u Njemačkoj i jedna u Švedskoj, dosad je umrlo. "Zabrana uvoza svježeg povrća iz europskih zemalja stupa na snagu od jutros", rekao je čelnik ruske agencije za zaštitu potrošača Genadij Oniščenko kojeg navodi agencija Interfax. Rusija je već ranije zabranila uvoz povrća iz Njemačke i Španjolske.