"Moj ured nema takvu namjeru", odgovorio je Brammertz na novinarsko pitanje namjerava li proširiti optužnicu za njegovu odgovornost za zločine u Hrvatskoj, posebice za pokolj u stanovnika Škabrnje počinjen 18. studenoga 1991. godine.
Brammertz je održao konferenciju za novinare u sjedištu Suda u Haagu nakon što je dan ranije ratni zapovjednik vojske bosanskih Srba Ratko Mladić prebačen u pritvorsku jedinicu u Scheveningenu.
Hrvatsko je pravosuđe provelo više postupaka za ratne zločine protiv Mladića koji je u vrijeme rata u Hrvatskoj bio načelnik štaba 9. korpusa JNA u Kninu. Županijski sud u Šibeniku osudio ga je na 20 godina zbog napada na Kijevo 1991. godine, a teretilo ga se i za napade na civilne ciljeve na priobalnim područjima uključujući općine Šibenik i Zadar te raketiranje Požege s područja BiH, kao i za zapovijed za rušenje brane i hidroelektrane Peruča.
"Uhićenje Ratka Mladića i njegovo prebacivanje u Hag poslije 16 godina bijega predstavlja velik korak za međunarodnu pravdu, ali i suđenje koje je pred nama mora ispuniti očekivanja", rekao je Brammertz u svom obraćanju brojnim novinarima.
Brammertz je pohvalio srbijanskog predsjednika Borisa Tadića i državna tijela odgovorna za uhićenje, dodajući da očekuje da će i drugi bjegunac jeadn od vođa pobunjenih hrvatskih Srba Goran Hadžić, optužen za ratne zločine u Hrvatskoj, biti izručen "bez odgode".
Tajnik Suda John Hocking rekao je da je Mladić bio "iznimno kooperativan" u postupku kada su ga dužnosnici Suda preuzimali po njegovu dolasku u Nizozemsku. Hocking je rekao da se u skladu sa sudskim pravilima obavljaju liječničke pretrage, ali je odbio govoriti o pojedinostima Mladićeva zdravstvenog stanja, ističući i da optuženici imaju pravo na zaštitu privatnosti.
Na pitanje kako je tekla komunikacija i kakvo je njegovo mentalno stanje, Hocking je rekao da je Mladića dočekao na stubama zrakoplova kojim je doputovao u Nizozemsku, da su razgovorali preko prevoditelja, da je komunikacija bila besprijekorna i da je Mladić pozorno slušao što mu se govori.
Hocking je rekao da još nije donesena odluka u kojem će krilu pritvorske jedinice Mladić biti smješten.
Brammertz je rekao da je u srijedu podnio amandmane na optužnicu. Mladić je prvi put optužen 25. srpnja 1995. godine zajedno s vođom bosanskih Srba Radovanom Karadžićem za zločine na području BiH, a koncem te godine i za genocid u Srebrenici. Nakon Karadžićeva uhićenja 2008. godine dvije su optužnice objedinjene a predmeti razdvojeni kako bi moglo započeti suđenje Karadžiću jer je Mladić bio i dalje u bijegu.
Na suđenju Karadžiću haaško je tužiteljstvo do sada izvelo oko trećine dokaza te oko 70 svjedoka.
Mladića se po zadnjem prijedlogu optužnice u 11 točaka tereti za genocid, zločine protiv čovječnosti, i kršenje zakona i običaja rata.
Tužiteljstvo Haaškog suda Mladiću stavlja na teret da je zajedno s Radovanom Karadžićem bio na čelu udruženog zločinačkog pothvata čiji je cilj bio trajno ukljanjanje Bošnjaka i Hrvata s teritorija za koje su bosanski Srbi tvrdili da je njihov.
Mladić se tereti za etničko čišćenje u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine, za kampanju terora protiv civilnog stanovništva tijekom opsade Sarajeva, koja je trajala 43 mjeseca, uzimanje osoblja UN- za taoce u svibnju i lipnju 1995. godine i genocid u Srebrenici gdje je u srpnju 1995. godine ubijeno oko 8.000 muslimana.
Mladić je uhićen 26. svibnja u Srbiji nakon 16 godina bijega, a u utorak navečer izručen je i smješten u pritovorsku jedinicu u Scheveningenu.
Brammertz je rekao da Mladićevo uhićenje i prebacivanje u Haag predstavlja veliki korak za međunarodnu pravdu, dodajući da je 16 godina, koliko se Mladić uspješno skrivao, predugo vrijeme za nekoga tko je optužen za takve zločine.
Unatoč dugom čekanju, "njegovo uhićenje je dokaz da nitko ne može umaknuti pravdi".
Brammertz je rekao da je od srbijanskih vlasti zatražio da razjasne tko je Mladiću pomagao u bijegu i da se ti ljudi kazne.
"Želimo provjeriti tko je pomagao Mladiću u bijegu i želimo da ti ljudi za to odgovoraju", rekao je Brammertz, dodajući da nema saznanja gdje se Mladić skrivao u razdoblju 2006.-2011.
Brammertz je odbio komentirati odluku srbijanskih vlasti da Mladiću dopuste da posjeti grob svoje kćeri, što obitelji žrtava okrutnih zločina u BiH shvaćaju kao uvredu. "Nemam komentara o tome, to je odluka srbijanskih vlasti i oni trebaju odgovoriti na to pitanje", rekao je.
Naglasio je da su od velike važnost za njegovo uhićenje bili pritisci međunarodne zajednice, posebice politika uvjetovanosti Europske unije.
Na pitanje o mogućnosti da se Mladiću i Karadžiću sudi zajedno u objedinjenom postupku, Brammertz je rekao da to "nije vjerojatno" s obzirom na to da suđenje Karadžiću traje već godinu i pol dana, iako je "teoretski još moguće djelomično spajanje tih dvaju sudskih postupaka".