Holy je na tribini u organizaciji SDP-ova savjeta rekla kako je teško govoriti o ekološkoj poljoprivredi kao dominantnoj poljoprivrednoj praksi zbog toga što se velika većina poljoprivrednih površina u Hrvatskoj ni ne može koristiti za ekološki uzgoj jer je onečišćena, ali, istaknula je, definitivno je moguće taj postotak od 1,8 posto, za četiri, pet godina, podignuti i na 10 posto ukoliko bi se provodile mjere koje SDP predlaže.
Prva mjera je uvođenje mreže "zelenih kioska", koja bi služili za "povezivanje između proizvođača hrane, lanaca i turističkih kompleksa kao distributera i konačnih korisnika, odnosno potrošača". Druga je mjera izrada strategije poljoprivrede dio koje bi bila ekološka poljoprivreda u sklopu koje bi se izradila karta ekološke poljoprivrede i time olakšao posao proizvođačima kojima su velike prepreke skupa istraživanja i testiranja tla. "Mislimo da tu država treba preuzeti svoj dio odgovornosti", ustvrdila je.
Treća mjera je obveza da se poljoprivredno zemljište koje je u državnom vlasništvu, a pogodno je za ekološki uzgoj, da u dugogodišnju koncesiju s obvezom proizvodnje ekološke hrane, kazala je Holy.
Ocijenila je da su neke stvari u području ekološke poljoprivrede već napravljene, poglavito subvencije za ekološki oblik poljoprivrede koje su izdašne, međutim, dodala je, unatoč tome ta poljoprivreda ipak nije zaživjela u Hrvatskoj.
Holy je istaknula kako je na žalost u Hrvatskom saboru prošli tjedan usvojen Zakon o poljoprivrednom zemljištu, koji, kako je rekla, na nevjerojatan način pogoduje velikim igračima u poljoprivredi i mogao bi biti prepreka pri realizaciji većeg broja projekata ekološke poljoprivrede.
Ocijenila je, međutim, kako će taj zakon sigurno pasti na Ustavnom sudu, te izrazila nadu da u međuvremenu neće imati većeg štetnog utjecaja na implementaciju ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj.
Važnost ekološke poljoprivrede je u tome što je ona održiva gospodarska praksa, što znači, istaknula je Holy, da ima pozitivne učinke i na zaštitu okoliša i na širu društvenu zajednicu u smislu socijalnih efekata, ali i pozitivan ekonomski učinak.
Ona je poljoprivreda hrane s tzv. dodanom vrijednošću jer je takva hrana zdravstveno kvalitetnija, pa će se rezati troškovi za zdravstvo, a tu je hranu moguće ponuditi i velikom broju zainteresiranih potrošača i izvan Hrvatske. U ekološkoj poljoprivredi moguće je zaposliti dodatni broj ljudi i na taj način pozitivno utjecati na ruralne zajednice, zaključila je Holy.
Doktor veterinarske medicine Hrvoje Horvat istaknuo je da Hrvatska ima velike komparativne prednosti za ekološku poljoprivredu. Iznio je podatak da se u Hrvatskoj obrađuje oko 1,2 milijuna hektara zemlje, a od toga se samo oko 1,8 posto obrađuje na ekološki način. U Hrvatskoj je samo oko 1.100 ekoloških poljoprivrednih proizvođača. Nije pitanje možemo li u ekološku poljoprivredu već možemo li si uopće priuštiti da ne idemo, zaključio je.