Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva radi na zakonskom prijedlogu kojim bi se omogućilo ozakonjenje zgrada koje su izgrađene bez propisane dokumentacije, kao i onih koji nisu u skladu s prostornim planovima, kazala je premijerka današnjoj sjednici Vlade.
Napominje kako za to treba utvrditi sadašnje stanje, a procjenjuje se da je riječ o oko 150 tisuća građevina, vjerojatno i nešto više.
Postupak za legalizaciju bio bi jednostavan, a omogućio bi i upis tih zgrada u zemljišne knjige, kaže premijerka.
Zakon će, dodaje, posebno voditi računa o prostorima koji su osobito zaštićeni, odnosno zaštićenim prirodnim područjima i kulturnim dobrima.
Svi koji će podnijeti zahtjev za legalizaciju svojih nelegalno izgrađenih zgrada morat će platiti naknadu, a način određivanja i visinu te naknade uredbom će odrediti vlada.
Tim iskorakom mogli bi riješiti noćnu moru velikog broja građana koji strepe za svoju budućnost, a koji su u gradnju uložili znatna sredstva, kazala je Kosor napominjući kako će, nakon zakona, inicijativa biti na građanima.
Nakon što te zgrade budu legalizirane to će građanima omogućiti stjecanje i niza drugih prava, istaknula je.
Ministar zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Branko Bačić kaže kako će to omogućiti daljnje sređivanje stanja u prostoru.
Naknada za legalizaciju takvih objekata bit će dijelom prihod lokalnih jedinica i to za daljnje unaprjeđenje infrastrukture, a dijelom prihod državnog proračuna za sređivanje zemljišnih knjiga i katastra, objašnjava Bačić dodajući i kako će biti prostora koji neće biti obuhvaćeni zakonom.
Vlada je s današnje sjednice Saboru u drugo čitanje poslala prijedlog zakona o uslugama kao i zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora koji će dosadašnjim zakupcima i onima koji taj prostor koriste više od pet godina omogućiti da kupe taj poslovni prostor koji je u vlasništvu države ili lokalnih jedinica.
No, za razliku od prvog čitanja tekst tog zakona u drugom čitanju više ne predviđa mogućnost obročne otplate, već samo jednokratnu otplatu.
Vlada je Saboru predložila zakon kojim bi se potvrdila izmjena Konvencije o identifikacijskim ispravama pomoraca iz 1958. godine, a prema kojima će se i za hrvatske pomorce uvesti biometrijska pomorska knjižica.
Vlada je danas izviještena i o provedbi plana humanitarnog razminiranja u prošloj te planu za ovu godinu.
Prošle je godine bilo planirano smanjenje minsko sumnjivog područja za 67,1 kilometar kvadratni, ali je ostvarenje i nešto veće sa 69,9 kilometara kvadratnih.
"To je za pohvaliti, ali nije za pohvaliti da imamo tri smrtno stradale i četiri teže ozlijeđene osobe", kazao je ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje Zdravko Modrušan.
Za razminiranje je prošle godine utrošeno 286 milijuna kuna, a ove je godine plan razminirati 71 kvadratni kilometar, za što su, većinom iz državnog proračuna, planirana sredstva u iznosu 299 milijuna kuna.