Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i uprava za veterinarstvo pokrenuli su tu akciju u Hrvatskoj, a provode je u suradnji s upravom za veterinarske inspekcije. U Hrvatskoj se mamci bacaju iz zraka, iz zrakoplova, i taj se način pokazao najučinkovitijim i najisplativijim sredstvom polaganja. Posao polaganja mamaca na međunarodnom natječaju dobila je češka tvrtka Elmontex.
Akcija je počela sredinom svibnja i trajat će do 9. lipnja, do kada će mamci biti položeni u 16 županija, jer se u prvoj godini akcija u južnim županijama ne provodi. Ove i sljedeće godine bit će provedene ukupno četiri akcije oralnog cijepljenja lisica - po jedna u proljeće i jesen - te će biti položeno ukupno tri i pol milijuna mamaca. Tako će, objasnila je Lohman-Janković, na svakih 80 metara pasti po jedan mamac, što bi trebalo biti dovoljno da svaka lisica uzme jedan mamac. Uzimanjem mamaca životinje u razdoblju od 21 dan razviju imunitet koji ih od bjesnoće štiti najmanje 12 mjeseci. Mamci koji u sebi sadrže potrebnu dozu cjepiva u potpunosti su neškodljivi za zdravlje drugih divljih i domaćih životinja te ljudi. Cjepivo je u obliku otopine upakirano u plastično-aluminijsku kapsulu koja se nalazi u središtu hranjivog mamca.
Mamac je tamnosmeđe boje i izgledom podsjeća na kolačić. Izrađen je od smjese ribljeg brašna te ima specifičan i intenzivan miris i okus koji je privlačan lisicama, a odbojan ljudima. Miris se dugo zadržava na koži, pa ako ga pronađu, građani ga ne bi trebali dirati golim rukama, nego u rukavicama ili u plastičnim vrećicama te ga odnijeti u najbližu veterinarsku stanicu koja će ga preuzeti, istaknula je Lohman-Janković.
Uprava za veterinarstvo uspjela je iz dvaju predpristupnih fondova, IPA 2008 i IPA 2010, osigurati po četiri milijuna eura, odnosno ukupno osam milijuna eura, za provedbu oralnog cijepljenja lisica u sljedeće četiri godine, istaknula je Lohman-Janković. Dodala je da će se nakon toga ponovno prijaviti za sredstva, a kad Hrvatska uđe u Europsku uniju, akcije će se u okviru iskorjenjivanja bolesti životinja financirati iz sredstava EU-a.
Bjesnoća je virusna zarazna bolest, opasna zoonoza od koje obolijevaju domaće i divlje životinje te ljudi. U domaćih životinja bjesnoća se javlja kao posljedica dodira s oboljelom divljom životinjom, a na ljude se prenosi izravnim dodirom sa zaraženom životinjom. Bolest je neizlječiva te, ne reagira li se pravodobno, završava smrtno.
U Hrvatskoj je od 1999. do 2006. prosječan broj potvrđenih slučajeva bjesnoće u životinja iznosio 450 do 550 slučajeva na godinu. No od 2007. do 2010. porastao je broj pozitivnih slučajeva u divljih i domaćih životinja na 650 do 800.
U Hrvatskoj je prisutan silvatični oblik bjesnoće, a najčešće obolijevaju divlje životinje, u prvom redu crvene lisice pa je i akcija oralnog cijepljenja usmjerena uglavnom na te životinje. Krajnji cilj je zaštita zdravlja ljudi i domaćih životinja od bjesnoće te postizanje statusa zemlje slobodne od bjesnoće.