Skup je priredio Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar", u suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika (HMI) i pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).
Govoreći o toj, kako je rekao, zanemarenoj temi u hrvatskom društvu, predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić podsjetio je da je iseljavanje obilježilo povijest hrvatskog naroda, još od 15. stoljeća. Od svih zemalja bivše Jugoslavije i okruženja Hrvatska je imala najviše iseljenika, a danas ih je, s njihovim potomcima, u svijetu oko 2,5 milijuna, kazao je.
Unatoč tragičnoj sudbini oni su u svijetu društveno i ekonomski uspjeli, a ubuduće bi trebali imati važnu ulogu za Hrvatsku kod njezina ulaska u Europsku uniju, dodao je.
Ravnateljica HMI Katarina Fuček rekla je da će Leksikon hrvatskog iseljeništva, koji je pred dovršetkom, razbiti stereotipe o hrvatskoj emigraciji. Suprotno poimanju u domovini, suvremeno hrvatsko iseljeništvo obrazovano je, višejezično i ne zaboravlja svoju domovinu, naglasila je.
Otvorivši skup, ravnatelj Instituta Ivo Pilar Vlado Šakić rekao je da je hrvatsko iseljeništvo kroz povijest dijelilo sudbinu ostalih europskih zemalja, no uz svoje posebnosti. Najprije se radilo o bijegu od Turaka i ropstvu u Turskoj kada je Hrvatska izgubila trećinu pučanstva, u drugoj polovici 19. stoljeća odlazilo se zbog ekonomskih razloga, što je ponovno izazvalo demografske i gospodarske gubitke, između dva svjetska rata i nakon rata imigracija bila najviše politički motivirana, a od 1965. do danas razlozi za odlazak bili su politički ili ekonomski, rekao je.
Akademik Zvonko Baletić je ustvrdio da je gospodarski faktor uvijek bio važan čimbenik jer su ljudi u drugim sredinama tražili povoljnije uvjete za život. Ocijenio je da je Hrvatska propustila iskoristiti potencijal iseljenika, čvršće se s njima vezati i uključiti ih u svoj razvoj. Više smo se vezali za zaduživanje umjesto uz znanje i veze naših ljudi u svijetu, ocijenio je.
Danica Ramljak, ravnateljica Instituta Ruđer Bošković, koja je i sama provela 24 godine u SAD-u, istaknula je da u hrvatskoj dijaspori postoji veliki broj vrhunskih znanstvenika koji su danas na uglednim inozemnim institucijama. Podsjetila je da je Ruđer Bošković "u svakom smislu bio hrvatska dijaspora", najavivši skorašnji znanstveni skup u povodu 300. obljetnice njegova rođenja u Dubrovniku, koji će okupiti i neke od najznačajnijih hrvatskih znanstvenika iz iseljeništva.
Petar Barišić, načelnik Službe za hrvatske manjine u inozemstvu pri Ministarstvu vanjskih poslova, rekao je da bi nedavno donesena Strategija o odnosima RH s Hrvatima izvan Hrvatske trebala doprinijeti jačanju hrvatske zajednice u svijetu i poboljšati njihov položaj u odnosu na domovinu.
Predsjednik saborskog Odbora za Hrvate izvan RH Ivan Bagarić drži da Hrvatska mora preuzeti odgovornost za poboljšanje položaja hrvatskih iseljenika, primjerice Hrvata u BiH, hrvatskih nacionalnih manjina u Srbiji i Sloveniji te pojedinih hrvatskih zajednica u svijetu.
Po njegovim riječima, to bi trebala ostvariti novodonesena Vladina strategija, dokument u kojem se, naglasio je, prvi put navodi da je Hrvatska stvorena i trudom Hrvata izvan Hrvatske. Kao ciljeve strategije izdvojio je donošenje zakona o toj temi i organizaciju tijela državne uprave koje bi koordiniralo rad ostalih tijela koja se bave iseljeništvom.
Tijekom skupa održat će se gospodarski forum na kojem će biti riječi o hrvatskim iseljenicima kao akterima gospodarskog razvoja Hrvatske, dok će se njegov znanstveni dio baviti hrvatskim iseljeničkim zajednicama, identitetom hrvatskih iseljenika, zakonodavnim i političkim aspektima migracija, hrvatskim jezikom i kulturom u iseljeničkim zajednicama te suvremenim procesima i budućnosti u odnosima između iseljene i domovinske Hrvatske.
U Dubrovniku će se 28. svibnja otvoriti sedmi Područni centar Instituta, uz već osnovane u Vukovaru, Osijeku, Varaždinu, Gospiću, Puli i Splitu, koji zapošljavaju tridesetak znanstvenika i znanstvenih novaka, dok će se večeras u Zagrebu u HMI-u otvoriti izložba fotografija portreta i pejzaža "Sjeme rasuto vjetrom" čileanskih autora podrijetlom iz Hrvatske.
Radovi s 11. međunarodnog skupa Annales Pilar bit će objavljeni u zborniku.