Nakon svečanog državničkog dočeka ispred predsjedničke palače i zajedničkog fotografiranja, dvoje predsjednika započelo je službene razgovore, koji će, kako se očekuje, obuhvatiti široki raspon tema vezanih uz zaključenje hrvatskih pristupnih pregovora, aktualna europska pitanja, daljni razvoj bilateralnih odnosa i situaciju u svijetu, posebice u kriznim žarištima.
Hrvatska i Finska razvili su vrlo dobre međusobne političke odnose unutar kojih ova baltička država snažno podupire hrvatske aspiracije za članstvom u EU ne samo verbalno već i vrlo konkretno. Tako je do sada ostvareno 14 twinning projekata kroz koje je pružila tehničku pomoć u područjima vezanim za prilagodbu sustavu EU, a ona se ostvaruje i kroz druge oblike bilateralne suradnje.
Polazeći od stajališta da se brojčano male zemlje moraju međusobno pomagati, Finska je po broju twinning programa s Hrvatskom odmah iza Njemačke i Austrije, a nudi i svoja iskustva u korištenju europskih fondova. Značajno podupire i nevladine organizacije te razvoj i zaštitu ljudskih i manjinskih prava, zaštitu okolišta i borbu protiv korupcije.
Slabije razvijena gospodarska suradnja dviju zemalja u porastu je i intenzivirala se 2009. i 2010. kada su ostvareni značajni pomaci u znanstveno-istraživačkom području te području obrazovanja i visokih tehnologija, posebice nanotehnologije kroz organizaciju ljetne škole u Dubrovniku u suradnji Instituta "Ruđer Bošković" i finskog sveučilišta.
Veći interes za do sada skromna finska ulaganja potaknuo je posjet finskih gospodarstvenika lani u lipnju te održavanje hrvatsko-finskog gospodarskog foruma u listopadu u Helsinkiju. Suradnja se bilježi u području brodogradnje i šumarstva, a interes postoji i za suradnju u turizmu, kemijskoj industriji, infrastrukturi, energetici, zaštiti okoliša, zdravoj hrani i sektoru informatičko-komunikacijske tehnologije.