Tako je primjerice mjesečna rata ne pretjerano velikog stambenog kredita u protuvrijednosti u švicarskim francima od oko 42.000 eura na 11 godina danas veća za oko 650 kuna nego što je bila u isto vrijeme prošle godine, premda su u međuvremenu pojedine banke snižavale kamatne stope na stambene kredite vezane u franak.
Ta sniženja, međutim, s obzirom na kretanje tečaja ipak nisu bitno ublažila rast mjesečnih rata otplata kredita u 'švicarcima'.
Po ranije objavljenim podacima Hrvatske narodne banke, udio kredita indeksiranih uz švicarski franak u ukupnim kreditima sredinom prošle godine iznosio je 13,5 posto, a najveći dio takvih kredita odnosi se na kredite odobrene stanovništvu.
Na kraju kolovoza prošle godine gotovo četvrtina kreditnih obveza stanovništva odnosila se na kredite indeksirane uz švicarski franak.
Pritom je, prema vrstama kredita u 'švicarcima' njihov udio najveći kod kredita za kupnju automobila (52,9 posto) i stambenih kredita (41,5 posto).
Kod poduzeća udio kredita indeksiranih uz franak znatno je manji i na kraju kolovoza iznosio je samo 3,4 posto.
Rizik kojemu su se izložili dužnici koji su svoje kreditne obveze vezali uz vrijednost švicarskog franka, koji jača u uvjetima svjetske financijske krize, odnosi se u prvom redu na kretanje tečaja te valute.
Monetarna politika koju provodi HNB temelji se na održavanju stabilnosti nominalnog tečaja kune prema euru, dok je vrijednost kune prema švicarskom franku određena odnosom franka i eura na svjetskom tržištu.
Švicarski je pak franak, koji se percipira kao sigurna valuta, utočište ulagačima u nesigurnim vremenima.
Kako bi ublažile utjecaj tečajnih promjena i time smanjile rizik loše naplate svojih potraživanja, nedavno su, kao i sredinom prošle godine pojedine banke smanjile kamatne stope na te kredite (uglavnom za 0,25 do 0,35 postotnih bodova).
No, tečaj franka puno je 'brži' od takvih smanjenja kamata.
Tako su i nakon višegodišnje otplate mnogi koji su se odlučili za stambene kredite vezane u franak, koje su svojedobno banke na veliko nudile, suočeni sa činjenicom da im je sada, ne samo ukupno kreditno opterećenje, već i glavnica kredita veća nego što im je bila kada im je kredit odobren.
Prognoze analitičara upućuju da će i u 2011. krediti vezani uz švicarski franak predstavljati uteg i zajmoprimcima i zajmodavcima, s obzirom da je uz ovu valutu vezana gotovo četvrtina kredita plasiranih građanima.
Po ocjenama analitičara, za vraćanje franka na razine ispod 5 kuna trebat će pričekati još 'neko' vrijeme, odnosno, dok se stabilizira eurozona.
Rast rata kredita indeksiranih uz franak rezultirao je i povećanjem udjela loših kredita u bilancama banaka.
Podaci HNB-a pokazuju da je kod stambenih kredita u francima udio loših kredita dosegnuo 5,7 posto u studenome 2010., dok je istodobno kod stambenih kredita vezanih uz euro udio loših kredita znatno niži i kreće se oko 3,5 posto.