Organizatori događanja, koje se održava i u sklopu Međunarodnog desetljeća biološke raznolikosti, su časopis "Geo" u suradnji s Ministarstvom kulture, Državnim zavodom za zaštitu prirode, Javnom ustanovom "Maksimir" i Udrugom "Profesor Baltazar".
Bogatstvo biološke raznolikosti u Hrvatskoj te uzroci ugroženosti pojedinih vrsta, kao i važnost njihova očuvanja predstavljeni su na informativnim štandovima organizatora i udruga koje se bave očuvanjem prirode. Kako bi približili bogatstvo različitih vrsta u Zagrebu, 20-tak stručnjaka vode edukativne ture koje uključuju upoznavanje ptica, vodozemaca i gmazova, šišmiša, mrava, paukova, biljnih vrsta...
Na ulazu u park Maksimir na informacijskim mjestima može se doznati sve o krpeljima i komarcima....
Djeca sudjeluju u brojnim radionicama, primjerice u izradbi kućica za ptice i šišmiše, te u igraonicama i nagradnim igrama. Na maloj pozornici kod ulaza u Maksimir napravljen je Baltazar-grad, gdje se djeca mogu upoznati s profesorom Baltazarom i drugim likovima iz našeg crtanog filma te uživati u prigodnom zabavno-edukativnom programu.
Glavna urednica časopisa "Geo" Vanja Ratković istaknula je da edukativni časopis koji se bavi zaštitom prirode, organiziraju ovo događanje kako bi educirali javnost o izumiranju vrsta i na koji način to možemo zaustaviti.
Ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode Davorin Marković rekao je da u parku Maksimiru djeca ali i odrasli mogu saznati zašto je važno štititi prirodu. "Štitimo prirodu zbog toga da bismo u konačnici zaštitili i sebe, jer čovjek bez prirode jednostavno ne može", istaknuo je Marković. Štiteći prirodu u stvari štitimo najveći i najjači resurs Hrvatske, dodao je.
Svake se godine 22. svibnja obilježava Međunarodni dan biološke raznolikosti, a u Hrvatskoj to je i Dan zaštite prirode. Upozorava se na zabrinjavajuću ugroženost biološke raznolikosti, ubrzano izumiranje vrsta i osiromašenje ekoloških sustava, zbog čega je ugrožen i čovjek.
Dosad je na Zemlji opisana gotovo dva milijuna vrsta, od kojih su većina kukci. No znanstvenici smatraju da ih je mnogo više, gotovo 13 milijuna, a po nekim procjenama i do 100 milijuna.
Hrvatska je po biološkoj raznolikosti jedna od najbogatijih europskih zemalja. Broj poznatih vrsta u Hrvatskoj je oko 38.000, a pretpostavljena je brojka znatno veća - od 50.000 do više od 100.000. U Hrvatskoj obitavaju mnoge vrste životinja ugrožene u Europi, primjerice smeđi medvjed, ris i vuk te orao štekavac, crna roda, orao kliktaš i bjeloglavi sup. Tu su i brojne biljke, primjerice runolist, gospina papučica, kockavica.
Unatoč visokoj vrijednosti prirode u Hrvatskoj mnoge su njezine sastavnice izrazito ugrožene. 'Crveni popis' ugroženih svojta, koji uključuje kategorije kritično ugroženih (CR), ugroženih (EN) i osjetljivih (VU), među analiziranim biljnim, životinjskim i gljivljim skupinama navodi 1119 ugroženih svojta.
Neke od najugroženijih životinjskih vrsta u Hrvatskoj su sredozemna medvjedica, te tzv. "top predatori" - velike zvijeri (vuk, medvjed, ris), predatorne ptice (bjeloglavi sup, orlovi...). Uvijek je najveći utjecaj ugroženosti na one životinje koje se nalaze na vrhu hranidbenog lanca, rekao je Dušan Jelić iz Državnog zavoda za zaštitu prirode.
Njegova kolegica Vida Posavec Vukelić podsjetila je da je u Hrvatskoj od biljaka najugroženija močvarna vegetacija, dakle one vrste koje su ugrožene zbog gubitka svog prirodnog staništa. To su primjerice rosika i bijela šiljkica. Ugrožena je i velebitska degenija, naš najpoznatiji endem.