Po toj anketi, 32,5 posto židovskih ispitanika anketiranih u 2010. misli da arapskim građanima treba oduzeti pravo glasa, a 1985. takvog je mišljenja bilo tek 24 posto ispitanika. Njih 70 posto je reklo da se kloni posjeta arapskim naseljima.
Na arapskoj strani, 62,5 posto ispitanih smatra Židove "uljezima koji će se na koncu vratiti onamo odakle su došli", a 2003. takvo je mišljenje zastupalo 61,5 posto anketiranih.
Po toj anketi, 66,5 posto Arapa protivi se "pravu Izraela kao židovske i cionističke države da postoji".
Usto, većina židovskih stanovnika (58 posto) niječe da je "osnutak izraelske države, poraz arapske vojske i egzodus" stotina tisuća Palestinaca 1948. za arapski puk bila "katastrofa" ("nakba").
Što se tiče Arapa, 38 posto ispitanika niječe holokaust, nacistički genocid nad Židovima, a 2006. bilo ih je 28 posto.
Ipak, 77 posto Židova i 64 posto Arapa misli da "Židovi i Arapi u Izraelu moraju uživati ista prava i imati iste obveze prema državi".
"Radikalizacija je napose vidljiva među arapskom manjinom koja se žali na diskriminaciju koju i dalje trpi 63 godine nakon osnutka Izraela i osjeća se ugrožena zbog kampanja krajnje desnice", rekao je sociolog Sammy Smooha, voditelj istraživanja.
Arapska zajednica u Izraelu ima više od 1,3 milijuna ljudi, ili 20 posto ukupnog stanovništva. Obuhvaća potomke 160 000 Palestinaca koji su ostali na svom ognjištu nakon osnutka Izraela 1948. Uživa pravo glasa i životni standard koji je puno bolji od standarda Palestinaca, ali je svejedno izložena teškoj diskriminaciji.
Anketa je provedena na reprezentativnom uzorku od 700 odraslih Židova i 710 Arapa, s marginom pogreške od gotovo 4 posto.