GOETTWEIG - Slovenski premijer Borut Pahor i austrijski vicekancelar i ministar vanjskih poslova Michael Spindelegger izjavili su u nedjelju kako snažno podupiru završetak pristupnih pregovora Hrvatske s Europskom unijom za koje se očekuje da bi mogli biti zaključeni do kraja lipnja. "Snažno podupiremo pozitivnu odluku ministara vanjskih poslova država EU-a koji će se sastati sutra u Bruxellesu da pozove Hrvatsku na završetak pregovora", rekao je slovenski premijer Borut Pahor u zajedničkoj izjavi novinarima sa Spindeleggerom na marginama završenog 16-tog Europskog foruma - Wachau 2011. u samostanu Goettweig u Donjoj Austriji. Pahor je rekao da postoji tehnička i politička odluka a glede političke odluke da će Slovenija snažno poduprijeti završetak pregovora Hrvatske i Europske unije "a kako bi se došlo do pozitivnog ishoda predložit ću svojim kolegama da dadu pozitivan glas Hrvatskoj za okončanje pregovora", rekao je Pahor. Dodao je kako "ne trebamo gledati samo interese EU-a niti Hrvatske, nego i interese zemalja zapadnog Balkana a kada Hrvatska postane punopravna članica EU-a mislim da će time proces proširenja ići naprijed, i to će biti nada i jaka poruka za Srbiju, BiH i druge države u regiji i bit će dobro za ljude u tim zemljama". Spindelegger se potpuno suglasio s onim što je rekao Pahor i dodao da je to važno kao signal za sve države zapadnog Balkana. "S druge strane želimo pomoći Hrvatskoj na njezinim posljednjim metrima na putu u Europsku uniju. Poduzeli smo u tom smislu i inicijativu, posjetio sam nedavno sa slovačkim kolegom (Mikulašom) Dzurindom Zagreb kako bih dobio uvid u stanje", rekao je. "Radujem se da to tako sada izgleda da će Hrvatska i EU moguće konkretno krajem lipnja zaključiti pregovore", kazao je Spindelegger.
ZAGREB - Državni tajnik u ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi Ante-Zvonimir Golem izabran je za potpredsjednika Odbora za upravljanje, financije i zakonitost, radnog tijela Svjetske zdravstvene skupštine koju Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) održava u Ženevi, priopćeno je u nedjelju iz ministarstva zdravstva. Izabran je "na prijedlog regionalne direktorice WHO-a za Europu Zsuzsanne Jacab u ime WHO-EURO-a, što je velika čast za Hrvatsku", kaže se u priopćenju. U Ženevi se od 16. do 24. svibnja održava 64. Svjetska zdravstvena skupština na kojoj sudjeluju izaslanstva svih 194 država članica WHO-a iz svih šest svjetskih regija, kaže se u priopćenju. Na početku skupštine za predsjednika je izabran Christos Patsalides, ciparski ministar zdravstva te petero potpredsjednika skupštine koji vode skupštinu. Izabrana su i radna tijela skupštine: Glavni odbor, Odbor za zarazne i nezarazne bolesti te Odbor za upravljanje, financije i zakonitost.
BRUXELLES - Erupcija islandskoj vulkana Grimsvoetna na bi trebala utjecati na letove u ostatku Europe barem u iduća 24 sata, priopćila je u nedjelju europska organizacija za zračnu sigurnost Eurocontrol. "Zasad nema opasnosti za europske i prekoatlantske letove, a stanje bi trebalo ostati takvo u iduća 24 sata", rekla je u priopćenju. Vulkan Grimsvoetn, smješten pod ledenjakom na jugoistoku Islanda, aktivirao se u subotu. To je najaktivniji vulkan u zemlji koji je između 1922. i 2004. eruptirao sedam puta. Erupciju, tijekom koje su lava i led došli u doticaj, prati golem oblak prašine zbog kojega je u nedjelju ujutro zatvoren islandski zračni prostor. Erupcija se događa nešto više od godinu dana nakon erupcije drugog islandskog vulkana, Eyjafjoella koji je u travnju 2010. međunarodni zračni promet gurnuo u kaos, uzrokujući najveće zatvaranje zračnog prostora u Europi u mirno doba, s više od 100.000 otkazanih letova i više od osam milijuna putnika blokiranih tijekom mjesec dana.
TOKIO - Službeni Peking je ukinuo neka ograničenja na uvoz japanskih prehrambenih proizvoda, objavljeno je u nedjelju na trilateralnom susreta na vrhu Kine, Japana i Južne Koreje u Tokiju, posvećenom uglavnom katastrofi koja je zadesila Japan 11. ožujka. Japan se i dalje bori s posljedicama najteže nuklearne nesreće u svijetu nakon černobilske, 1986. U potresu i golemom cunamiju 11. ožujka oštećena su četiri reaktora nuklearke Fukushime. U znak pomoći japanskom oporavku, Peking će ukinuti dio ograničenja na uvoz japanskih prehrambenih proizvoda koje je uveo nakon 11. ožujka, rekao je kineski premijer Wen Jiabao. Kina će odobriti uvoz prehrambenih proizvoda iz dviju od dvanaest prefektura, uz stroge provjere, rekao je japanski čelnik nakon bilateralnog kinesko-japanskog susreta u okviru summita. Peking će usto ukinuti kontrolu radioaktivnosti svih prehrambenih namirnica osim povrća, morskih plodova i mliječnih proizvoda. Čelnici triju zemalja obećali su da će dovršiti pripremu ugovora o slobodnoj trgovini između triju zemalja. Tri zemlje su se k tome obvezale da će, uz pomoć svojih stručnjaka, ojačati suradnju na polju nuklearne sigurnosti i sprečavanja sličnih katastrofa. "Japan se obvezuje da će s Kinom, Republikom Korejom i međunarodnom zajednicom općenito razmijeniti iskustva iz nuklearne nesreće i potresa", po zajedničkom priopćenju. Na sastanku na vrhu razgovaralo se i o Sjevernoj Koreji. Kineski premijer Wen založio se za obnovu šestostranih pregovora (dvije Koreje, Kina, Japan, SAd, Rusija) o sjevernokorejskom nuklearnom programu koji su zamrznuti već dvije godine. Japanski premijer Naoto Kan i južnokorejski predsjednik Lee Myung-bak izrazili su međutim zabrinutost daljnjim razvojem nuklearnog programa, posebice najavljenim obogaćivanjem uranija, i naglasili da prije obnove pregovora Sjeverna Koreja mora pokazati iskrenost u svojim namjerama.
WASHINGTON - Uoči nedjeljnog govora američkog predsjednika pred proizraelskom skupinom koja bi Baracka Obamu mogla hladno dočekati, izraelski je premijer Benjamin Netanyahu izjavio kako ne postoji kriza u izraelsko-američkim odnosima. "Izvještaji o neslaganju veoma su prenapuhani", prenio je u subotu glasnogovornik Netanyahuove riječi. Obama se priprema za govor na godišnjoj skupštini proizraelskih lobista iz organizacije AIPAC-a u Washingtonu. "Istina je da postoje neslaganja u mišljenju, ali ta su (neslaganja) među prijateljima", prenio je glasnogovornik riječi izraleskoga premijera. Čini se, piše Reuters, da Netanyahu nastoji obuzdati ljutnju prema američkom predsjedniku i smanjiti štetu nastalu u petak njihovim otvorenim neslaganjem oko teritorijalnih startnih pozicija u mirovnim pregovorima koji bi morali na kraju dovesti do stvaranja nezavisne palestinske države. Obama je bio predložio da se počne na temelju izraelskih granica iz 1967., a taj je prijedlog naišao na glasno negodovanje u Izraelu. Jedna je desničarska skupina za nedjelju sazvala i prosvjede protiv Obame pred američkim veleposlanstvom u Tel Avivu. No neki izraelski mediji postavljaju pitanje je li i sam Netanyahu potaknuo tu krizu. Iako se činilo da je izraelski premijer iznenađen Obaminim govorom, u nedjelju su objavljeni tekstovi koji pokazuju da je za prijedlog znao 24 sata ranije te da je nazvao Washington i pokušao Obamu nagovoriti da se predomisli, ali bez uspjeha.
DŽUBA - Tisuće civila bježale su u nedjelju iz sporne pokrajine Abjeija, na granici između sjevera i juga Sudana, dok su sjevernjačke snage preuzele nadzor nad njezinim istoimenim glavnim gradom. Sjedinjene Države i Francuska osudile su u nedjelju ulazak sudanske vojske u Abjei. Washington je zatražio povlačenje sjevernjačkih snaga iz grada, a Pariz je osudio "teško kršenje" mirovnog ugovora između sjevera i juga. U subotu je sudanska (sjevernjačka) vojska nakon žestokih borba zauzela Abjei, gdje se širi nasilje nakon siječanjskog referenduma o neovisnosti Južnog Sudana na kojemu se golema većina glasača očitovala za osamostaljenje te regije koja će 9. srpnja postati samostalna država. "Borbe su bile jako, jako teške", rekao je Philip Aguer, glasnogovornik SPLA-e (Narodne oslobodilačke vojske Sudana, južnjačkih snaga). "Ljudi su pobjegli s ovog područja zbog neselektivnog bombardiranja iz zraka i iz tenkova". "Svi stanovnici Abjeija su pobjegli", izvijestili su Liječnici bez granica (MSF) koji upravljaju klinikama u Abjeiju i Agoku, 40 km južnije. Glasnogovornik SPLA-e rekao je da zasad nije predviđen nikakav protunapad. "Mi, SPLA, ne možemo objaviti rat kao vojska. Očekujemo da će vlada Južnog Sudana odlučiti o daljnjim koracima", rekao je. Pokrajinu Abjei prisvajaju i sjever i jug Sudana. Referendum na kojemu je njegovo stanovištvo u siječnju, istodobno s referendumom o budućnosti Južnog Sudana, trebalo odlučiti o neovisnosti odgođen je na neodređeno vrijeme zbog prepirke o pravu glasa Miserije, plemena arapskih nomada.
PATNA - Najmanje je 17 ljudi poginulo u sudaru ekspresnog vlaka i nakrcanog terenskog vozila na pružnom prijelazu u istočnoindijskoj državi Biharu, objavila je u nedjelju policija. Ljudi u terencu vozili su se na proslavu pobjede kandidata koji je izabran za načelnika lokalnoga sela. Vlak je vozio iz glavnoga grada New Delhija u grad u okrugu Madhubaniju na sjeveru Bihara. Od 17 stradalih, 16 su žene. "Vidim 17 tijela na tračnicama", rekao je predstavnik policije Saurabh Kumar na telefon iz Mahubanija, 160 kilometara sjeverno od biharske prijestolnice Patne. Još je petero putnika iz terenca teško ozlijeđeno i prevezeno u bolnicu.
MOSKVA - Požari se brzo šire sibirskim šumama i već su zahvatili stotinu tisuća hektara, uglavnom na dalekom istoku i u naftom bogatoj sibirskoj pokrajini Hanti-Mansijsku. Ministarstvo za izvanredna stanja objavilo je u nedjelju na svojoj internetskoj stranici www.mchs.gov.ru podatke o najnovijim požarima koji su posljedica suše koja već podsjeća na lanjske katastrofalne suše u kojima su poginuli deseci ljudi, a Rusija je bila prisiljena zaustaviti izvoz žita. Europski dio Rusije, središte ruske poljoprivrede, još nije zahvaćen požarima, ali vlasti kažu kako bi se stanje moglo pogoršati ako se sušno vrijeme nastavi. U lanjskom rekordno dugačkom toplinskom valu ruske vlasti muku su mučile sa šumskim požarima i požarima u tresetištima. Tada je uništena četvrtina ruskih usjeva, deseci su ljudi izginuli u požarima, a nad Moskvu se nadvio opasni kiseli oblak. Vjeruje se da su od lanjskih vrućina umrle stotine ljudi, ali vodeći ruski meteorolog kaže kako ne očekuje ponavljanje tako ekstremne suše. Budući da su ekolozi počeli upozoravati na mogućnost ponavljanja katastrofe, u travnju je ruski predsjednik Dmitrij Medvedev naredio da se organiziraju snage kako bi se to spriječilo. Službena predviđanja za ruske usjeve ove su godine 85-90 milijuna tona, a u 2010. požnjeveno je 61 milijun tona, u 2009. 97, a u 2008. 108 milijuna tona.