ZAGREB - Obrana generala Mladena Markača u najavi žalbe na prvostupanjsku presudu poručila je da se ona mora ukinuti jer se temelji na pogrešnim zaključcima, uključujući one o udruženom zločinačkom pothvatu, a generala Markača mora se osloboditi svake odgovornosti. "Žalitelj traži od Žalbenog vijeća ukidanje prvostupanjske presude", navodi se u najavi žalbe podnesenoj u ponedjeljak u kojoj je opisano 12 osnova za žalbu. Markačeva obrana navodi da je raspravno vijeće, u pogledu udruženog zločinačkog pothvata (UZP), počinilo pogreške i u primjeni prava i u interpretaciji činjenica. "Raspravno vijeće moralo se prvo upitati je li operacija Oluja bila legitimna vojna operacija kojom je Republika Hrvatska vratila kontrolu nad svojim teritorijem. Ukoliko jest, raspravno vijeće je jedino moralo kao dokaze udruženog zločinačkog pothvata razmotriti one koji se ne bi razumno mogli objasniti kao dokazi legitimnog vojnog planiranja. To što raspravno vijeće nije odabralo ispravni pristup predstavlja pogrešku u primjeni prava", poručuje Markačeva obrana u podnesku koji je Haaški sud objavio u utorak.
ZAGREB - Branitelj generala Ante Gotovine Luka Mišetić ocijenio je u utorak kako je sudsko vijeće svoje zaključke u nepravomoćnoj presudi o postojanju udruženog zločinačkog pothvata, progonu srpskog stanovništva u Oluji i krivnji hrvatskog generala izvelo iz neselektivnog granatiranja počinjenog s ukupno 65 granata. Sudsko je vijeće zaključilo da je srpsko stanovništvo protjerano neselektivnim granatiranjem a da je taj plan osmišljen na sastanku hrvatskog državnog i vojnog vrha na Brijunima 31. srpnja 1995. Mišetić je objasnio kako je sudsko vijeće odlučilo utvrditi neselektivnost topničkih napada na temelju udaljenosti pogotka od vojnog cilja. "Žalimo se na tu metodologiju jer nije nikad raspravljena na suđenju", kaže podsjećajući da je stajalište tužiteljstva bilo da je dopuštena pogreška 400 metara. On podsjeća da sudsko vijeće nije nedvojbeno utvrdilo da je ijedna osoba ubijena ili ranjena tijekom 'neselektivnog' granatiranja u Oluji. Mišetić podsjeća da je sudsko vijeće utvrdilo da hrvatsko političko i vojno vodstvo nije namjeravalo dopustiti zločine kao što su paljenje, pljačka, ubojstva i zlostavljanje kao i da hrvatska državna tijela među kojima su MUP, Vojna policija, DORH, sudstvo i HV nisu provodila politiku neistraživanja zločina. Mišetić podsjeća i da sudsko vijeće nije osudilo generala Gotovinu, suprotno tvrdnjama u hrvatskim medijima, za zapovjednu odgovornost.
DEN HAAG/ZAGREB - Tužiteljstvo Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) nije podnijelo žalbu na prvostupanjsku presudu hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču jer njihove presude smatra odgovarajućima, dok je od žalbe na oslobađajuću presudu generalu Ivanu Čermaku odustalo jer ne vjeruje u njezin uspjeh, rekao je u utorak Frederic Swinnen, posebni savjetnik glavnog haaškog tužitelja Sergea Brammertza. "Poslije pažljivog razmatranja presude u tom slučaju tužiteljstvo nije uložilo žalbu. Smatramo da presuda ne sadrži činjenične ni pravne pogreške glede presude Gotovini i Markaču, te da presuda koja im je izrečena odgovarajuće pokazuje razinu zločina i njihovu osobnu krivnju", rekao je Swinnen u izjavi dostavljenoj Hini. "Glede Čermakova oslobađanja, uzimajući u obzir visoku razinu za ponovno razmatranje presude koja bi bila primjenjena na tužiteljevu žalbu zaključili smo da nema odgovarajuće vjerojatnosti za uspjeh žalbe koja bi opravdala pokretanje postupka", kazao je Swinnen.
ZAGREB - Trinaesti dvodnevni sastanak Zajedničkog parlamentarnog odbora Hrvatske i EU-a završio je u utorak u Dubrovniku usvajanjem Zajedničkih preporuka u kojima se kaže da bi hrvatske pristupne pregovore trebalo završiti do kraja lipnja. "Zajednički parlamentarni odbor pozdravlja izvanredan napredak Hrvatske u provedbi reformi potrebnih za članstvo u EU-u i ističe da bi pristupne pregovore trebalo zaključiti do kraja lipnja 2011., najkasnije prije ljetne stanke, ako sva preostala mjerila budu ispunjena", stoji u završnom dokumentu sastanka. Premijerka Jadranka Kosor, koja je također sudjelovala na skupu, rekla je da će hrvatska vlada i nakon završetka pregovora nastaviti predano raditi na integraciji u EU.
BRUXELLES - Hrvatska ministrica financija Martina Dalić sudjelovala je u utorak u Bruxellesu na sastanku ministara financija zemalja članica EU-a i njihovih kolega iz kandidatskih zemalja, na kojem se raspravljalo o pretpristupnim ekonomskim programima zemalja kandidata. Hrvatska je svoj Pretpristupni ekonomski program za razdoblje 2011.-2013. dostavila Europskoj komisiji u siječnju ove godine i do sada je o njemu vođena rasprava između službi Europske komisije i hrvatskog ministarstva financija. U zaključcima Predsjednštva EU-a o ministarskom dijalogu između ministara financija i zemalja članica EU-a i kandidatskih zemalja kaže se da je "ključni izazov za hrvatsku ekonomsku politiku osiguranje uvjeta za održivi rast uz istodobno očuvanje makroekonomske stabilnosti".
ZAGREB - Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić sastao se u utorak s izaslanstvom Skupine prijateljstva Poljska-Hrvatska Donjeg doma poljskog parlamenta (Sejm), a na sastanku se razgovaralo o aktivnostima koje je Hrvatska poduzela za skori završetak pristupnih pregovora s EU-om, osobito u sklopu poglavlja 23 o pravosuđu i temeljnim pravima, te o mogućnostima suradnje dviju zemalja na područjima infrastrukturnih i energetskih projekata i turizma, priopćeno je iz saborske službe za odnose s javnošću. "Raduje nas intenzivna bilateralna suradnja Hrvatske i Poljske i vjerujem kako je u ovom trenutku bitno prepoznati zajedničke gospodarske interese kako bismo i na tom području mogli postići što bolje rezultate u skorijoj budućnosti", rekao je Bebić. "Nadamo se da će ulaskom Hrvatske u Europsku uniju ulaz poljskog kapitala u Hrvatsku biti pojednostavljen", rekao je Tomasz Glogowski, zastupnik poljskog Sejma i voditelj Poljsko-hrvatske skupine prijateljstva.
ZAGREB - Potpredsjednik Hrvatskoga sabora i predsjednik Odbora za europske integracije Neven Mimica primio je u utorak u Zagrebu Poljsko-hrvatsku skupinu prijateljstva poljskog parlamenta čiji su članovi ocijenili da je Hrvatska potpuno spremna za članstvo u EU-u, priopćeno je iz Hrvatskog sabora. Tomasz Glogowski, zastupnik u Sejmu i voditelj skupine, naglasio je da se obje zemlje nalaze pred važnim trenutkom: Poljska se priprema za skoro preuzimanje predsjedanja EU-om, a Hrvatska je nadomak članstva u Uniji. Istaknuo je da svi članovi skupine prijateljstva znaju da je Hrvatska potpuno spremna za članstvo u EU-u i dodao da Poljska, bez ikakvih sumnji ili rezervi, podržava ulazak Hrvatske u članstvo Unije, kao što je jednoglasno podržala i ulazak Hrvatske u NATO, stoji u priopćenju.
ZAGREB - Svaka šesta osoba u jugoistočnoj Europi prošle je godine bila izložena korupciji, odnosno barem jednom platila mito nekom državnom službeniku, a među među obuhvaćenim zemljama Hrvatska se nalazi otprilike u sredini, pokazali su rezultati izvješća Ureda UN-a za borbu protiv droge i kriminala (UNODC) koje je sufinancirala i Europska komisija. "Svaki šesti ispitanik bio je izložen nekom obliku korupcije u državnim službama u godini dana koja je prethodila istraživanju", a postotak korumpiranosti pojedinih društava kreće se od 6,2 posto u Makedoniji do 20,7 posto u BiH, stoji u izvješću UNODC-a, provedenom još u Albaniji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Kosovu, i Srbiji. Hrvatska je na trećem mjestu s postotkom zabilježene korupcije od 11,2 posto, iza Albanije s 19,3 posto, a ispred Kosova (11,1 posto), Crne Gore (9,7 posto) i Srbije (9,3 posto).
BEOGRAD - Ministar vanjskih poslova Luksemburga Jean Asselborn izjavio je u utorak u Beogradu, nakon sastanka sa srbijanskim šefom diplomacije Vukom Jeremićem, kako bi Srbija i bez uhićenja haaških bjegunaca Ratka Mladića i Gorana Hadžića, mogla dobiti status kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Asselborn je na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji kazao kako je u tom smislu važno utvrditi jasnu političku volju Srbije za njihovim uhićenjem. "Srbija bi mogla dobiti status kandidata za članstvo u Europskoj uniji čak i ako Mladić i Hadžić ne budu uhićeni i izručeni Haaškom tribunalu, ali je nužno da se pokaže jasna politička volja za njihovo uhićenje", kazao je Asselborn, podsjetivši kako je Hrvatska dobila status kandidata listopada 2005. godine premda hrvatski general Ante Gotovina u tom trenutku još nije bio uhićen. Tada je, po njegovim riječima, bilo ocijenjeno da postoji jasna politička volja Zagreba da se Gotovina nađe u Haagu.
WASHINGTON/ZAGREB - Sjedinjene Države i Europska unija razmatraju "dodatne korake" kako bi idućih dana odgovorili na represiju koju Sirija primjenjuje prema mirnim prosvjednicima, rekli su u utorak u Washingtonu američka državna tajnica Hillary Clinton i visoka povjerenica EU-a za vanjsku politiku Catherine Ashton. "Mislim kako smo svi vrlo svjesni da je situacija toliko teška da sada moramo razmotriti sve opcije", rekla je Ashton novinarima uoči sastanka s Clinton u State Departmentu. Ujedinjeni narodi u petak su objavili da je čak 850 ljudi ubijeno u protekla dva mjeseca demonstracija u Siriji, a tisuće je uhićeno.
BEOGRAD - Srbijanska policija uhitila je u utorak 17 osoba, među kojima petoro službenika Uprave za igre na sreću srbijanskog Ministarstva financija, osumnjičenih za primanje i davanje mita, neovlašteno organiziranje igara na sreću, udruživanje radi vršenja kaznenih djela te zlouporabu službenog položaja. U akciji nazvanoj "Amfiteatar", provedenoj u suradnji sa srbijanskim Tužiteljstvom za organizirani kriminal, u više srbijanskih gradova izvršen je pretres u više od 150 objekata, a među ostalim uhićenima su i vlasnici i suvlasnici sportskih kladionica.
LONDON - Britanski borbeni zrakoplovi napali su bazu za obuku tjelohranitelja Moamera Gadafija, objavilo je u utorak britansko ministarstvo obrane. Zgrade libijske obavještajne službe također su napadnute u udarima na Tripoli u noći s ponedjeljka na utorak koje su izveli lovci Tornado i krstareće rakete Tomahawk ispaljene s podmornice HMS Triumph. Čini se kako izbor meta pokazuje da su britanske snage proširile svoje operacije koje su dosad bile usmjerene na uništenje naoružanja te zapovjednih i kontrolnih centara. Najviši britanski vojni časnik, general David Richards rekao je u intervjuu prošloga tjedna da NATO mora proširiti opseg meta u Libiji ili će se u suprotnom povećati šanse da Gadafi ostane na vlasti.