LUXEMBOURG - Bruto domaći proizvod (BDP) eurozone u prvom je tromjesečju 2011. porastao za 0,8 posto u odnosu na ranije tromjesečje, a u istom je postotku porastao i BDP Europske unije, pokazale su prve procjene europskog statističkog ureda. U četvrtom tromjesečju 2010. stopa rasta u eurozoni iznosila je 0,3 posto, a u EU27 0,2 posto. Kako je dalje objavio Eurostat, u prvom su tromjesečju 2011. gospodarske aktivnosti, usklađene za sezonske učinke, u odnosu na isto razdoblje 2010. povećane za 2,5 posto posto u obje zone, eurozoni i EU27. U posljednja tri mjeseca prošle godine porasle su na godišnjoj razini za 2,0 odnosno 2,2 posto.
LONDON - Novi bankovni namet vjerojatno će najteže pogoditi vodeće zajmodavce budući da će biti odrezan sukladno njihovoj veličini, vezama s ostalim zajmodavcima i ulozi u financijskom sustavu, piše londonski dnevnik The Financial Times. Regulatori za financijska tržišta i čelnici središnjih banaka vodećih svjetskih gospodarstava odredit će ove godine u sklopu Odbora za finacijsku stabilnost (FSB) kriterije za ocjenjivanje važnosti banaka za financijski sustav kao i koliko će kvalitetnog kapitala morati držati u rezervi za pokrivanje nepredviđenih gubitaka. Tri sudionika u tom procesu kazala su za FT da se nazire sve čvršća potpora prijedlogu o određivanju visine nameta sukladno veličini banaka, iako se nekoliko zemalja i dalje nada paušalnom nametu. FSB će predložiti kriterije za sistemski važne banke u srpnju a preporuke o nametima u studenom, na sastanku čelnika skupine 20 najvećih razvijenih i gospodarstava u nastajanju G20.
BRUXELLES - Regulatorne agencije za nuklearnu sigurnost zemalja EU-a nisu postigle dogovor o testovima sigurnosti u europskim nuklearkama, a najspornije je pitanje trebaju li oni uključiti i testiranje na mogućnosti terorističkog napada, prenose europski mediji. Europska komisija priopćila je u četvrtak da ENSREG, skupina koja uključuje 27 nacionalnih agencija za nuklearnu sigurnost, zasad nije postigla dogovor, te da će razgovori o tome biti nastavljeni u Pragu 19. svibnja. "Sadržaj je važniji od vremenskog rasporeda. Javnost očekuje uvjerljive testove koji pokrivaju širok raspon rizika i sigurnosnih pitanja. Na tome radimo", navodi se u izjavi europskog povjerenika za energetiku Guenthera Oettingera. Testiranje sigurnosti europskih nuklearki zatraženo je nakon katastrofe u japanskoj nuklearki Fukushimi pogođenoj snažnim potresom i tsunamijem početkom ožujka. Kako su prenijeli europski mediji, testiranje će obuhvatiti posljedice potresa, poplava i naglih promjena temperature, a ako budu prihvaćeni oštriji kriteriji za testiranje sigurnosti, mogli bi biti uključeni i scenariji poput pada zrakoplova ili ljudske pogreške.
HAMBURG - Kiša je hitno potrebna nasadima uljane repice u glavnim proizvođačima Europske unije, a u najvećem, Njemačkoj, već se vide znakovi značajnih šteta uzrokovanih sušom, upozoravaju analitičari. Kiša prognozirana za vikend možda će stići prekasno za spas njemačkih usjeva, ali bi mogla pomoći francuskim i britanskim poljoprivrednicima da ostvare umjereni urod te uljarice, koja u Europi predstavlja glavnu sirovinu za proizvodnju biljnog ulja ali je i važan sastojak biogoriva. U Njemačkoj je u travnju palo svega 38 posto prosječnih kišnih padalina za taj mjesec, a suh je bio i početak svibnja. Ukupni njemački urod uljane repice mogao bi pasti na 4,9 milijuna tona, u odnosu na 5,75 milijuna tona u prošloj godini, procjenjuju u savjetodavnoj tvrtki Oil World.
FRANKFURT - Njemačko gospodarstvo poraslo je u prva tri mjeseca ove godine za 1,5 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, čime se vratilo na predkrizne razine, pokazali su u petak sezonski prilagođeni podaci državnog statističkog ureda. Solidan rezultat velikim se dijelom temelji na snažnoj domaćoj potražnji, što je dobra vijest za inače izvozno orijentirano najveće europsko gospodarstvo. Podaci također ukazuju na ponovno ubrzavanje rasta, nakon posustajanja u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju kada je zbog loših vremenskih prilika BDP porastao za skromnih 0,4 posto. Na godišnjoj razini cjenovno prilagođeni njemački BDP porastao je u prvom tromjesečju za 5,2 posto, što je najviša godišnja stopa rasta od njemačkog ujedinjenja, napominju u Destatisu.
TOKIO - Japanska vlada odobrila je u petak plan financijske pomoći vlasniku nuklearne elektrane Fukushime Daiichi, oštećene prije dva mjeseca u potresu i tsunamiju koji će omogućiti isplate odšteta žrtvama nuklearne nesreće koje su se morale iseliti iz svojih domova te spriječiti stečaj operatora nuklearke, koncerna TEPCO. Vlada će izdati namjenske obveznice kojima će financirati plan spašavanja kompanije Tokyo Electric Power (TEPCO) koja bi, prema očekivanjima, trebala isplatiti desetke milijardi dolara odštete. Gornja granica njihove financijske odgovornosti neće biti postavljena. I druge nuklearne elektrane bit će pozvane da uplate u zajednički kompenzacijski fond u koji vlada planira uložiti namjenske obveznice u vrijednosti od oko 62 milijarde dolara. Plan predviđa i zabranu isplate dividendi dioničarima TEPCA na nekoliko godina. Japanska vlada odluku o programu pomoći donijela je pod pritiskom banaka koje su kompaniji dale kredite odmah nakon nesreće, te ulagača koji su bili zabrinuti za svoja ulaganja.
MILANO - Najveća talijanska banka UniCredit izvijestila je da joj je neto dobit u prvom tromjesečju poskočila 55,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, na 810 milijuna eura. Takav se rezultat uglavnom temelji na višim prihodima i nižim rezervacijama i znatno je nadmašio očekivanja analitičara. UniCredit je ujedno u prva tri mjeseca ove godine ostvario najveću neto dobit od drugog tromjesečja 2008., prije no što je spirala financijske krize u Sjedinjenim Državama prerasla u međunarodnu gospodarsku krizu. Neto operativna dobit UniCredita također je snažno poskočila, za 40,8 posto na 1,566 milijardi eura, dok su neto otpisi kredita i rezervacije smanjeni za 16 posto. Neto dobit od trgovanja na financijskim tržištima uvećana je za 24,9 posto dok su neto prihodi od kamata ostali gotovo nepromijenjeni i iznosili su 3,884 milijarde eura.
BUDIMPEŠTA - Mađarska MOL Grupa objavila je danas da je potpisala ugovor sa slovenskim TUŠ Holdingom kojim je MOL kupio 19 TUŠ OIL benzinskih postaja u Sloveniji. Iznos transakcije nije naveden. "Ovom akvizicijom MOL Grupa želi povećati maloprodajni tržišni udio i ostvariti ciljani rast u Sloveniji", ističu iz MOL-a. MOL Slovenija je prisutan u Sloveniji od 1996. godine i aktivan je u maloprodaji i veleprodaji naftnih proizvoda. "Nakon uspješnog sklapanja posla, MOL Grupa će imati 37 benzinskih postaja diljem Slovenije. Namjera MOL-a je ostvariti udio od bar 10 posto maloprodajnog tržišta u Sloveniji u sljedećih nekoliko godina", izjavio je viši potpredsjednik MOL Grupe za Trgovinu na malo Laszlo Piry.
FRANKFURT - Najveći njemački proizvođač čelika ThyssenKrupp povećao je dobit prije oporezivanja u drugom fiskalnom tromjesečju za 84 posto, na 352 milijuna eura, objavila je ta kompanija. Prihodi ThyssenKruppa, koji također proizvodi dizala i auto dijelove i nudi usluge industrijskih instalacija, povećani su u razdoblju od siječnja do kraja ožujka za 21 posto, na 12,3 milijarde eura, što je u skladu s prognozama analitičara. Neto dobit grupe iznosila je 272 milijuna eura i veća je za 32 posto u odnosu na odgovarajuće lanjsko tromjesečje. "Profitiramo od povećanja obujma prodaje i rasta cijena u poslovanju s materijalima i dijelovima", tumači u priopćenju predsjednik uprave ThyssenKruppa Heinrich Hiesinger. Grupa je potvrdila prognozu o povećanju prihoda u tekućoj fiskalnoj godini u rasponu od 10 do 15 posto u odnosu na prethodnu godinu kada su iznosili 42,6 milijardi eura.
LONDON - Cijene nafte porasle su u petak na međunarodnim tržištima više od jednog dolara, poduprte snažnim rastom njemačkog i francuskog gospodarstva koji je ujedno ojačao euro prema dolaru. Cijene barela sirove nafte za isporuke u lipnju porasle su na američkom tržištu 1,73 dolara na 100,70 dolara, da bi se naknadno stabilizirale na 100,20 dolara. Na londonskom su se tržištu stabilizirale na 114,30 dolara, nakon što su nakratko kliznule na 112,26 dolara. Podaci o rastu eurozone u prvom tromjesečju ohrabrili su ulagače da se vrate na tržište nafte a dodatnu potporu pružio im je i slabiji dolar, koji jača kupovnu moći imatelja drugih valuta, potičući potražnju za naftom. U međuvremenu je Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) na svojim internetskim stranicama objavila da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u četvrtak iznosila 107,20 dolara, što znači da je bila 4,15 dolara niža nego dan ranije.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europska tržišta dionica ojačala su budući da su ulagače oraspoložila dobra poslovna izvješća i makrogospodarski podaci iz Njemačke i Francuske, koji svjedoče o neočekivano dobrom gospodarskom oporavku. Indeks Londonske burze Ftse porastao je 0,81 posto, na 5.993 boda. Frankfurtski DAX bio je na dobitku 0,61 posto i iznosio 7.489 bodova, dok se pariški CAC popeo 0,96 posto i iznosio je 4.061 bod. Pritom su najnoviji makrogospodarski podaci popravili opće raspoloženje na tržištima dok su se među dobitnicima izdvajale pojedine kompanije, zahvaljujući dobrim poslovnim izvješćima. Među gubitnicima izdvajao se pak bankovni sektor, posebno banke u rubnim članicama eurozone, zbog straha da se Grčka neće moći nositi sa svojim obvezama iz programa hitne pomoći koji je dogovorila s EU-om i MMF-om.
TOKIO - Na azijskim se burzama jutros trguje vrlo oprezno jer su ulagači nesigurni nakon neinspirativnih vijesti iz američkog gospodarstva i daljnjeg zaoštravanja monetarne politike u Kini. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks pao više od jedan posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji i Hong Kongu oslabile između 0,1 i 0,3 posto. U Šangaju, Singapuru i Australiji burzovni su indeksi ojačali oko 0,2 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio u minusu 0,1 posto. Oprez na tržištima vlada i zbog toga što je jučer kineska središnja banka ponovno, peti puta ove godine, povećala stopu izdvajanja obvezne rezerve poslovnih banaka kako bi zakočila rast kreditiranja i inflaciju.
NEW YORK - Nakon vrlo nesigurnog trgovanja, na Wall Streetu su u četvrtak vodeći indeksi porasli, što se zahvaljuje stabilizaciji tržišta sirovina i rastu cijena dionica u defanzivnim sektorima. Dow Jones indeks ojačao je 65 bodova, ili 0,52 posto, na 12.695 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,49 posto, na 1.348 bodova, a Nasdaq indeks 0,63 posto, na 2.863 boda. Vodeći indeksi jučer su porasli zahvaljujući ponajviše usponu cijena dionica u defanzivnim sektorima, kao što su sektor zdravstvene njege i proizvođača roba za široku potrošnju, jer su najmanje osjetljivi na oscilacije u gospodarskim kretanjima. S&P indeks sektora roba za široku potrošnju ojačao je 1,3 posto, a sektora zdravstvene njege 0,9 posto. Obujam trgovanja bio je prosječan, drugi dan zaredom.